Lunarna sonda Peregrine neplanirano će se sunovratiti na Zemlju
Sonda je imala cilj sletjeti na Mjesec, kao prvi američki lander nakon programa Apollo. Zbog tehničkih problema to nije više moguće, pa će gravitacija učiniti svoje i privući Peregrine natrag k Zemlji
Prije tjedan dana slavodobitno se najavljivao "povratak američke tehnologije na Mjesec", kada je prema Zemljinom prirodnom satelitu bila lansirana privatna sonda Peregrine, u suradnji NASA-e i svemirske kompanije Astrobotic. Međutim, nedugo nakon lansiranja i kretanja iz Zemljine orbite prema Mjesecu, sonda je iskusila tehničke probleme – curenje goriva i nemogućnost kontrole orijentacije, pa je postalo jasno da od mekog slijetanja na Mjesec neće biti ništa.
Izgorjet će u atmosferi
Ipak, Astroboticova je kontrola misije ustrajala u tome da sondu održi aktivnom što je dulje moguće, i u tome su uspjeli. Ona je nastavila slati podatke nešto duže od pet dana, tijekom kojih je pozorno praćena i putanja sonde. Naime, kako ona nije mogla biti usmjerena prema Mjesecu, sonda je odletjela "u prazno", Mjesec je odavno napustio mjesto na kojem bi se s njom mogao susresti, pa je nekontrolirani komad svemirske tehnologije sada prepušten isključivo Zemljinoj gravitaciji i orbitalnoj mehanici.
To znači da je, nakon što je izgubio svoju inicijalnu kinetičku energiju, gravitacija prevladala i počela lander Peregrine privlačiti natrag prema našem planetu (vidljivo na priloženom dijagramu putanje). Budući da se sada više ništa po tom pitanju ne može učiniti, NASA-i i Astroboticu nije preostalo ništa drugo nego čekati da sonda uđe u Zemljinu atmosferu i tamo izgori.
Putanju sonde, udaljene oko 370.000 kilometara od Zemlje, za sada nije moguće sa sigurnošću predvidjeti, jer ona i dalje u svemir ispušta gorivo. Kontrola misije također može donekle njome manevrirati, ali ne može joj značajno promijeniti putanju. Poručuju da će pokušati kontrolirati način njezinog ulaska u atmosferu, ali nisu sigurni da će to moći učiniti. U slučaju potpuno nekontroliranog pada na Zemlju, ona navodno ne predstavlja nikakav rizik – morala bi, kažu, cijela izgorjeti u atmosferi. Dogodit će se to, prema sadašnjim procjenama, već ovoga četvrtka, 18. siječnja. Gdje točno i kada se može očekivati "vatromet", za sada nije moguće predvidjeti.
