da, hm... 350 000 kuna za nekih 200 kvadrata krova i powerwall s inverterom. Kažu da se u americi to ulaganje vraća kroz uštedu električne energije za nešto više od 20 godina.
Neznam koliko je kod nas, ali "ružne zaostale solarne ploče" za offgrid, dakle sa setom invertera i baterijskih čelija je kod nas negdje oko deset put amanja cifra. Jasno, ako se već ima krov.
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
Bacim ponekad oko na one americke showove u kojima preuređuju kuće koje bi naša bura otpuhala i uvijek imaju neke nebulozno ogromne cijene za materijal i radove. Recimo drvene stepenice za na potkrovlje - 20000 usd.Tako da me ne cudi da je ovo za njih mala razlika u cijeni.
450 USD po kvadratu su ploče ili kompletna instalacija? Odakle ta cijena uopće?
Na prvom linku je usporedba gdje daju prosječne cijene, a na drugom linku je narudžba na kojoj nema navedene ni cijene niti je jasno za što točno plaćaš predujam, niti kad će biti isporučeno. Da li postavljanje uključuje promjenu greda (ukoliko je potrebno, a često jest kad se mijenja krov), da li je to uključeno u cijenu, ako nije, koliko diže cijenu. Ako moraš uzeti vanjskog izvođača za promijeniti grede, nije baš da možeš to organizirati bez točnog datuma početka radova...
Kad lokalne firme budu to prodavale i cijena se spusti na 2x cijene obicnog krova tek onda ima smisla razmisljat o ugradnji... I to na novogradnje, jer cisto sumnjam da bi neko skida postojeci krov da stavi ovo (radije obicne solare)
Ja uskoro planiram promjenu krova i ovisno o cijeni i povratu investicije bih možda i razmislio, ali, kako će se raditi veći zahvati (promjena greda, promjena nagiba krova jer je previše strm, izvlačenje rubova zbog fasade i sl.), organizacija da mi jedna firma to radi, a druga samo postavlja krov je nemoguća.
Dodatni problem je to što jedna strana krova gleda na sjever-sjeveroistok. Da bi mi ovo uopće bila opcija, morale bi u ponudi biti i znatno jeftinije ploče istog izgleda i istih mehaničkih svojstava koje su cijenom maksimalno 10% skuplje od običnog crijepa jer mi pola krova neće vraćati investiciju uopće.
Totalni hipster magnet, ko i sve iz te tvrtke.
Efikasnost solarnih panela raste 0.3% godišnje, dakle za 20 godina će hipseri imati prilično zastarjeli "crijep" s doživotnom garancijom.
Ja uskoro planiram promjenu krova i ovisno o cijeni i povratu investicije bih možda i razmislio, ali, kako će se raditi veći zahvati (promjena greda, promjena nagiba krova jer je previše strm, izvlačenje rubova zbog fasade i sl.), organizacija da mi jedna firma to radi, a druga samo postavlja krov je nemoguća.
Dodatni problem je to što jedna strana krova gleda na sjever-sjeveroistok. Da bi mi ovo uopće bila opcija, morale bi u ponudi biti i znatno jeftinije ploče istog izgleda i istih mehaničkih svojstava koje su cijenom maksimalno 10% skuplje od običnog crijepa jer mi pola krova neće vraćati investiciju uopće.
Za sad mislim da moraju oni raditi instalacije. Svaki taj crijep mora biti spojen i pričvršćen na grid posebnih nosača sa konektorima, i to sve prespojeno inverterima na power grid. A to oni (zasad) čuvaju kao patent i tehnologiju, i nemogu ti dati doživotnu garanciju ako ti joža i mile to inovativno spoje i spokelje s pur pjenom. Po ovoj cifri to će valjda neko vrijeme naručivati samo državne i lokalne vlasti. Možda je dobra ideja da se neka naša firma prijavi za licenciranje i obuku u usa, ali s tom cijenom sumnjam da to bude baš letjelo. No možda 2M (mislim da su oni proizveli crijepove) ipak krene u prodaju mimo Muskovog aranžmana, i to bi moglo pokrenuti pravu lavinu jeftinijih proizvođača.
pa kad to ptice zaseru... falabogu da krave ne lete.
pa kad to ptice zaseru... falabogu da krave ne lete.
U svakoj šali ima istine.
Svaki vlasnik solarnog panela zna da je i obična kiša dovoljna da ti zasere investiciju.
Panel je lakše oprati nego cijeli krov, čak i ako je na krovu.
Barem će meksikanci koje Trump ne uspije istjerati iz zemlje dobro zaraditi na pranju tih krovova :)
Mda, problem je u tome sto u veliko dijelu upper middle class/ upper class naselja HOA jednostavno ne dopusta solarne ploce. Ovim crijepom Elon vjerojatno cilja na ekoloski osvjestene bogatune a ne na radnicku klasu. Oni ionako imaju sindru i opcenito preslabu (citaj: jeftiniju) konstrukciju krovista da bi stavili ovaj crijep..
Ovo me podsjeca na moj proracun kada sam uvodio centralno grijanje i vrsio proracun za termalnu pumpu. Da ne lupam cifre, svede se na to da moras dat pun kurac para (za balkanca kredit) da bi se investicija isplatila za ni manje ni vise za 45 god kada se dodaju i kamate za kredit. Za radnicku klasu i balkan mozda za dvadedetak god to sve bude imalo smisla.
U osnovi, nabrži povrat investicije daje topla voda preko solara uz dogrijavanje ili grijačem ili toplinskom crpkom, ovisno o poziciji (ako ti dogrijavanje treba samo par mjeseci godišnje, onda nemaš neke uštede na godišnjoj razini).
Musk kao i obično računa na "sucker born every minute." Moderna verzija P.T. Barnuma.
https://www.angieslist.com/articles/real-cost-new-roof.htm
https://www.amazon.com/5-kw-solar-system/s?ie=UTF8&page=1&rh=i%3Aaps%2Ck%3A5%20kw%20solar%20system
U osnovi, nabrži povrat investicije daje topla voda preko solara uz dogrijavanje ili grijačem ili toplinskom crpkom, ovisno o poziciji (ako ti dogrijavanje treba samo par mjeseci godišnje, onda nemaš neke uštede na godišnjoj razini).
Solarnim panelima možeš pokriti 20-30% potreba za pripremu potrošne tople vode. Ovisi o dosta faktora ali to ti je range. Ako je u igri grijanje (a slično je i sa svim drugim obnovljivim sustavima) onda se problem uvijek dijeli na dva dijela:
1. Novogradnja
Ovdje je situacija vrlo jednostavna. Pribaviš ponudu za jedan ili drugi sustav i usporediš razliku u investiciji. Pogledaš pogonske troškove (prema procjenjenoj godišnjoj potrošnji) i troškove održavanja. Usporediš brojke i detektiraš onu koja je povoljnija investicijski, pogonski i održavanje. Ukoliko se u pogonskim i troškovima održavanja novac vraća do 10 godina ugraditi odmah. Ako je povrat novca od 10 do 15 godina dodatno sagledati sve činjenice i malo pomnije analizirati prije odluke, ako je povrat novca od 15 do 20 godina cijela priča naginje više na stranu da se sustav ne ugradi, ako je povrat novaca iznad 20 godina ne ugrađivati. Ako se u igru uključe subvencije onda je potrebno ponoviti cijelu matematiku s novim brojkama.
2. Rekonstrukcija
Ovo je već škakljivija tema. Ako je rekonstrukcija nužna zbog dotrajalosti onda slijedi postupak kao pod točkom 1. Ako sustav nema problema i dobro radi onda je vrlo vjerojatno da se bez deblih subvencija ne isplati ugradnja novog, osim u slučajevima kada se potpuno neracionalno koristi energija. Ovdje treba pomnije analizirati pogonske troškove i troškove održavanja te sagledati za koliko godina se vrati investicija, obzirom na razliku u istima. Isplativost promjene je ista kao i u prethodnoj točci.
Preporučeni vijek trajanja opreme je cca 30 godina. (sve što pređe 20 je OK).