Nemojte sad flameat samo zato što sam maštovit, ali smijete reći što mislite o ideji. 
Projekt je open source, code je vidljiv svakome
Može on smatrati što želi, i osobno sam bio na njegovom tragu, ali dok god nekome donosi profit, dok god mu tržište tim nečim fiktivnim raste i obrću se opipljive milijarde dolara, nekome može zaraditi za lagodan život ili obratno. Dakle za ignoriranje nije.
Pokloni svojoj zeni, djevojci, ljubavnici jedan bitcoint pa onda neku zlatnu ogrlicu vrijednosti jednog bitcointa pa gledaj njenu reakciju.
Poslje toga joj predlozi jedan sex, pa vidi hoce li biti bolja u sexu nakon pokanjanja bitcointa ili nakon poklanjanja zlatne ogrlice vrijednosti bitcointa.
Zar nije jednostavnije prostitutki platit sex? Možda je čak i jeftinije.
Puno jeftinije ako uzmemo u obzir da je jedan Bitcoin 4000 americkih dolara. To je jebena neka ogrlica :)
O boze moj, svaka firma na burzi izbacuje kvartalne izvjestaje, iz kojih mozes iscitati masu parametara i viditi jeli dionica precjenjena, iscitati bilancu...., kolika je dobit po dionici (EPS), koliko je PE, PS, BP, EBIT-a, knjigovodstvena cijena...to nije ni blizu kockanje. Kockanje je kad kupujes nesto a ne znas pozadinu toga. Za svaku firmu na burzi su javno dostupna financijska izvjesca u kojima mozes sve viditi.
Evo ti primjer izvješća iza kojeg stoji konkretna vrijednost, država, nekretnine, objekti, avijacija i mornarica:
Slučaj je bez presedana. Imamo takvu prijevaru, još neviđenu, kada uprava skriva stvarno stanje, fingira dobit i skriva se iza neravnoteže obveza veće od milijarde dolara. Ovo je prvi takav slučaj s kojim smo se susreli, ali ipak mislim da ćemo doći do cilja", rekao je Gref, a prenose ruski mediji.
Podsjećaju da je Agrokorov dug prema Sberbanku 1,1 milijardu eura, a proizlazi iz nekoliko zajmova te da je u kolovozu Sberbank u Hrvatskoj pokrenuo kazneni postupak protiv osnivača i većinskog dioničara Agrokora Ivice Todorića.
..
Spekulatni su na burzi kockari (cesto zvani traideri) i oni kupuju na temelju ocekivanja..., njihov cilj je pobjediti trziste sto je jako tesko.
Svi vi koji trgujete sa bitcoinima ste spekulanti (kockari) a da toga niste ni svjesni, vi trgujete na osnovu ocekivanja sta ce bitcoin postati.
Normalno da su kockari, i? Ovi koji su dizali kredite vezane za švicarski franak su ispali puno veći kockari, da ne kažem gubitnici.
Svaka cast svima koji su na vrijeme usli u to, volio bi da sam i ja to tada prepoznao da ce se napraviti ovakav bubble, ali problem je sto mislim da ce to puknuti uskoro, i da dolazi vrijeme za pad.
Točno. Svaka čast, to što ti i ja nismo imali vizije, sreće, znanja, muda, čegaveć da zavrtimo paru na tome nije nam nitko kriv. Zašto sada proljevati kiselinu i gorčinu po onima koji su se upustili u to? Meni ni iz džepa ni u džep. Ali zato ćemo ti i ja platiti dio Agrokorovih kockanja, a tko popuši na bitcoinu nama ni iz džepa ni u džep.
Prijatelju moj, nisi ti vidio kako milioni nestaju na burzi, kako se cijena dionice srusi u 10 min po 80, 90%, i ljudi iskrcavaju milione da samo izadu. Kad nastane panika na trzistu i preko noci nestane stotine miliona.
Ako bude nagli pad bitcoina, neces imati vremena izaci.
Kad je bio dot com bubble 2000. godine mnogi ljudi su izgubili svu ustedevinu.
Eto ukucaj na youtube dot com bubble..., pa pogledaj neki video. Ovo sa bitcoinima mi je jako slicna situacija.
Nisi li upravo hvalio burzu kao kvalitetan i dobar način za način za kockanje ulaganje i kao siguran vid investiranja iza kojeg stoje američke atomske bombe i nosači aviona? Sad pričaš o bubblima gdje se u sekundi gube milioni. Gdje su tada bili nosači aviona, a gdje bitcoin?
Bravo. Neka si mu rekao. Uvijek mi je tako neshvatljivo vidjeti kad netko gleda i zagovara samo jednu stranu.
Nekretnina ima vrijednost jer je nekretnina. Zar se nisu kuće prodavale za par dolara u Detroitu? Izbije rat i opljačkana ti je kuća, ostalo samo zemljište koje će izvlastiti tek tvoja djeca ako uspiju? Pa to imamo u Hrvatskoj.
Da li je bitcoin prevara? Mislim da nije. Da li je napuhan? Vjerojatno. Da li je CHF napuhan? Zašto je tako vrijedan? Koliko je ono skočio kad je Švicarska banka prestala braniti niži tečaj?
Koliko USD fluktuira u jednoj godini? USD je 1.1. bio 0.95 EUR, a sad je 0.84 EUR To je pad od 11.5%. Moj brat dobiva plaću u dolarima i početkom godine mu je bilo super. Sad je super onima koji imaju u Hrvatskoj Švicarske penzije. Ali ni brat ni švicioneri nisu to mogli znati ni utjecati na to.
Vi koji tvrdite da ovdje niko ne zna nis o ekonomiji, ja dam ruku u vatru da pojima nemate sta je uopce blockchain tehnologija. Zato i blebecete. Spekulacija viseg rizika ko i svaka druga. Mnogi ce spusit, neki zaradit, nista novo. Karavane vam prolaze dok lajete, bilo je puno ovakvih primjera u zadnjih 100 godina :D
Vi koji tvrdite da ovdje niko ne zna nis o ekonomiji, ja dam ruku u vatru da pojima nemate sta je uopce blockchain tehnologija. Zato i blebecete. Spekulacija viseg rizika ko i svaka druga. Mnogi ce spusit, neki zaradit, nista novo. Karavane vam prolaze dok lajete, bilo je puno ovakvih primjera u zadnjih 100 godina :D
Iz ovog izrecenog jedino moze biti sigurno da ti nemas "pojima" sto je to blockchain. Nije to nikakva spekulacija. Ako se spekulanti okupljaju oko neke tehnologije, to je ne cini spekulativnom. Ajd na yotube, pa github i prouci i demistificiraj si taj blockchain :)
A tko kreira BT? Koja je to nova vrijednost koju BT kreira. Banke ne kreiraju novac nego ga kreira rad ljudi koji stvaraju novu vrijednost a banke su servis koj izdaju nova u skladu sa tom novom vrijednoscu. Minati nije rad koji kreira novu vrijednost koju bi bt predstavljao....Smetaju ti banke a ne smetaju ti bt nerze walleti i sl koji ti takodje uzimaju proviziju. Smeta ti zarada banke ali ti nije mrska tvoja zarada.... Vrlo licemjerno.....
Banke ne kreiraju novac nego ga kreira rad ljudi koji stvaraju novu vrijednost a banke su servis koj izdaju nova u skladu sa tom novom vrijednoscu. ...
Banke kreiraju novac, odnosno centralna banka. Stvaranje nove vrijednosti može biti praćeno primarnom emisijom ali i ne mora.
Definisi kreira....
Da je tako onda banke nastampaju koliko im treba i gotovo....
Banke ne kreiraju novac nego ga kreira rad ljudi koji stvaraju novu vrijednost a banke su servis koj izdaju nova u skladu sa tom novom vrijednoscu. ...
Banke kreiraju novac, odnosno centralna banka. Stvaranje nove vrijednosti može biti praćeno primarnom emisijom ali i ne mora.
Privatne banke ne kreiraju novac, a centralna (narodna) banka jest nominalno banka, ali je bitno različita od poslovnih banaka o kojima se priča.
Iako...
Moguće je da u stvarnosti i privatne banke (posredno) kreiraju novac jer po potrebi za isplatom u gotovini centralna banka šalje nova i po potrebi tiska dodatne banknote za isporuku privatnoj banci koja to zatraži za svoj sef za potrebe isplate po računu u gotovini.
Računi mogu biti u minusu, odnosno ne moraju imati pokriće ni u kakvoj stvarnoj dodatnoj vrijednosti i moguće je na taj način gledati privatne banke kao kreatore novca, ali ne i vrijednosti u tom slučaju, već obezvrjeđivanja novca jer se efektivno radi o potencijalnom stvaranju inflacije (više novca na tržištu bez pokrića dovodi do njegove manje vrijednosti).
i dizneyland ima svoj novac, mikimause.. i što s tim, nevažno. Tema je bitcoin kao novac-valuta, vrijednost (će ići gore-dolje, uobičajeno).. no vjerovati ili dugoročnost, to je onak, špekulativno-kockarski. Bitchain je pak tehnologija, koja s bitcoinom dijeli (samo) naziv, koji pak, kao bit+coin opet dijeli naziv s kompjuterskim pojmom i 'novčićem'.. nevažno je kako se nešto naziva (važno je samo za razlikovanje u razgovoru), nego što je, kako radi, tko stoji iza itd 'sitnice'.. :)
Nije trolanje vec pitanje: Kako ond abilo koji ocin koji nema nikakvo realno pokrice moze ista vrijediti realno?
Nije trolanje vec pitanje: Kako ond abilo koji ocin koji nema nikakvo realno pokrice moze ista vrijediti realno?
svaka stvar-pojam, može imati bilokoju-nedefiniranju vrijednost, koju joj ljudi mogu dati. Sve je trgovina, vrijedi onoliko koliko možeš dobiti 'mikimausa' u razmijeni, picasso, mjesec, sladoled.. i boca domperignona. Nema čarobne formule, ali više ćemo vjerovati meterijalnim stvarima, opipljivima, iza kojih znamo da stoje institucije, države, koje imaju povijest i može se vjerovati. Jednako je vjerovati u bilo što, pa i bilo koju banknotu.. onsova je povjerenje osobe a, da će osoba b nešto ispuniti, platiti, odgovarajućom protuvrijednosti. Špekulativni dio (jedino zanimljiv burzama, jer njih ne zanima vriejdnost nego promjena) je ono što je igračima u ovakvim primjerima važno.. brzo okrenuti novac, zaraditi. Pošto znamo da ako je osoba a zaradila 'iz ničega', neka osoba b je jednako toliko izgubila, no burzi je to nevažno, jer uzme proviziju. Pri tome je nevažno jel se trgouje grahom, naftom, mikimausima, čak ni stvarna vrijednost, jer realno, ne postoji nigdje definirano. Postoji samo cijena (novčani izraz vrijednosti robe na tržištu), a cijena oscilira kao i vrijednost novac itd. itd. itd. i .. itd.
možda, jedan od boljih, kao osnova neke vrijednosti (robe) je uloženi rad, sati rada + materijal, znanje, tehnologija.. + profit. Pošto se i produktivnost mijenja, pošto je ukupna vrijednost svega na svijetu jednaka cijeni svijeta, tad je to samo pitanje omjera ili će 'robinhud' za pet minuta uzeti novac koji je netko zarađivao na poslu mjesec dana.. to se tad nazove pljačka, ali sa strane burze (globalno) nije se baš ništa promijenilo, ni vrijednost, ni cijena, ni novac..
Definisi kreira....
Da je tako onda banke nastampaju koliko im treba i gotovo....
U suradnji s državom da.. Tako je. I to se događalo i događa se. U tom slučaju imaš (hiper)inflaciju.
Drugo, država se malo više zaduži u stranoj valuti, a želi održati tečaj. Naštampa se novac bez ikakvog rasta produktivnosti ili stvaranja nove vrijednosti u pusti se u opticaj.
Privatne banke ne kreiraju novac, a centralna (narodna) banka jest nominalno banka, ali je bitno različita od poslovnih banaka o kojima se priča.
Iako...
Moguće je da u stvarnosti i privatne banke (posredno) kreiraju novac jer po potrebi za isplatom u gotovini centralna banka šalje nova i po potrebi tiska dodatne banknote za isporuku privatnoj banci koja to zatraži za svoj sef za potrebe isplate po računu u gotovini.
Računi mogu biti u minusu, odnosno ne moraju imati pokriće ni u kakvoj stvarnoj dodatnoj vrijednosti i moguće je na taj način gledati privatne banke kao kreatore novca, ali ne i vrijednosti u tom slučaju, već obezvrjeđivanja novca jer se efektivno radi o potencijalnom stvaranju inflacije (više novca na tržištu bez pokrića dovodi do njegove manje vrijednosti).
.. kao što rekoh, stvaranje novca nije vezano za dodanu vrijednost. Može biti, ne mora. To je stvar je fiskalne politike i banke ovdje smatram instrumentima države i ne govorim što je dobro, a što nije nego kako se novčanice nađu u opticaju. Nije bezuvjetno vezano za to što smo u prošloj godini proizveli 40% više drški za metle.
Ali postoji politika i ljudi imenom i prezimenom koji je provode. Postoje institucije koje konktrolisu druge instituccije i masu jos toga. Sta i ko stoji iza coina?
Nije trolanje vec pitanje: Kako ond abilo koji ocin koji nema nikakvo realno pokrice moze ista vrijediti realno?
Vraćamo se opet na pitanje što je to realna vrijednost. Koja je realna vrijednost skina za pušku u igrici kojeg klinci plaćaju na steamu 100€? Što je uopće skin? Pikseli? Boja?
Koja je realna vrijednost 6 kvadrata kamena u prvoj parkirnoj zoni Dubrovnika ili Zagreba, a koja je realna vrijednost 6 kvadrata nerazminirane najplodnije zemlje u Slavoniji?
Evo, vidim raspravu na temi o novom Iphoneu, koliko će taj uređaj (ili bilo koji sličan) vrijediti za pet godina? Koji će to materijali toliko propasti na njemu (osim baterije) da će mu tako pasti vrijednost?
Realna vrijednost je ono što u relativno kratkom roku možeš dobiti na tržištu za to dobro ili uslugu.
Ali postoji politika i ljudi imenom i prezimenom koji je provode. Postoje institucije koje konktrolisu druge instituccije i masu jos toga. Sta i ko stoji iza coina?
Da postoji. Primjer prvi: imenom i prezimenom -> Ivica Todorić. Da mu uzmeš sve dvorce i rasprodaš bubrege ne možeš namiriti 40 mlrd duga koje je nabio. Platit ćemo ti i ja. (Ako si porezni obveznik u RH).
Njegov ćato je čak postao ministar financija. Znači imaš ljude i politiku s imenom i prezimenom koji će ti gurnuti ruku u džep i uzeti novce. Samo godinu prije se je ta kompanija izlistavala kao ponos nacije koja ekspandira diljem Balkana. Koja je realna vrijednost te kompanije?
Ne zaboravi d aovdje pricamo o novcu. Sredstvu placanja. A ne nekoj robi. Novac predstavlja neku realnu vrijednost. Iza USD dolara stoji jaka ekonomija. Iza EUR takodje. Sta stoji iza BT?
Ali postoji politika i ljudi imenom i prezimenom koji je provode. Postoje institucije koje konktrolisu druge instituccije i masu jos toga. Sta i ko stoji iza coina?
Da postoji. Primjer prvi: imenom i prezimenom -> Ivica Todorić. Da mu uzmeš sve dvorce i rasprodaš bubrege ne možeš namiriti 40 mlrd duga koje je nabio. Platit ćemo ti i ja. (Ako si porezni obveznik u RH).
Njegov ćato je čak postao ministar financija. Znači imaš ljude i politiku s imenom i prezimenom koji će ti gurnuti ruku u džep i uzeti novce. Samo godinu prije se je ta kompanija izlistavala kao ponos nacije koja ekspandira diljem Balkana. Koja je realna vrijednost te kompanije?
Ti pricas o anomaliji i nezakonitim radnjama... U uredjenim drzavama ne mozes nabiti dug veci od vrijednosti kompanije.....Balkan nije relevantan. Bt nije ogranicen na balkan....
Ali postoji politika i ljudi imenom i prezimenom koji je provode. Postoje institucije koje konktrolisu druge instituccije i masu jos toga. Sta i ko stoji iza coina?
Da postoji. Primjer prvi: imenom i prezimenom -> Ivica Todorić. Da mu uzmeš sve dvorce i rasprodaš bubrege ne možeš namiriti 40 mlrd duga koje je nabio. Platit ćemo ti i ja. (Ako si porezni obveznik u RH).
Njegov ćato je čak postao ministar financija. Znači imaš ljude i politiku s imenom i prezimenom koji će ti gurnuti ruku u džep i uzeti novce. Samo godinu prije se je ta kompanija izlistavala kao ponos nacije koja ekspandira diljem Balkana. Koja je realna vrijednost te kompanije?
Ti pricas o anomaliji i nezakonitim radnjama... U uredjenim drzavama ne mozes nabiti dug veci od vrijednosti kompanije.....Balkan nije relevantan. Bt nije ogranicen na balkan....
Anomalija zbog koje pet država mijenja zakone, a na rubu je i međunarodni incident. Nije to firmica s pet ljudi nego jedan od glavnih državnih partnera. Ali dobro, pustimo Balkan. Sjećaš se Enrona? Valjda Ameriku smatramo ekonomski uređenom zemljom u kojoj je gomila ljudi ostala bez životne ušteđevine. Je li EU uređena? Zbog Grčke je EU nadrukala ne-da-mi-se-guglati milijardi Eura, pa nije preko noći toliko skočila produktivnost. I onda pričamo o realnoj vrijednosti. Realna vrijednost za Bitcoin je danas X000 dolara. Sutra može biti nula. Točno, to nitko ne zna. To što Bitcoin nije nešto čime možeš podložiti stol da se ne klima je druga stvar. Ne možeš ni skinom za pušku, pa ga možeš prodati za neko drugo dobro. Danas.
I opet ti je argument firma koja se bavila nezakonitim radnjama.... A za bt nemas pojma ni ko sta gdje kad i kako a vjerujes u zakonitost. Ako te neko iza BT prevari sta ces onda? Enron mozes tuziti. Todorica mozes tuziti....
Big wheel keep on turning, Proud Mary keep on burning, Trolling, trolling, trolling on the river.
Ne zaboravi d aovdje pricamo o novcu. Sredstvu placanja. A ne nekoj robi. Novac predstavlja neku realnu vrijednost. Iza USD dolara stoji jaka ekonomija. Iza EUR takodje. Sta stoji iza BT?
Bitcoin ovdje upravo ima ulogu robe, a može se koristiti za razmjenu kao novac, odnosno kao robna razmjena ili trampa. Kao što je to u vojsci ili zatvoru cigareta, gram trave, nešto treće, a cijena varira ovisno o ponudi i potražnji.
I opet ti je argument firma koja se bavila nezakonitim radnjama.... A za bt nemas pojma ni ko sta gdje kad i kako a vjerujes u zakonitost. Ako te neko iza BT prevari sta ces onda? Enron mozes tuziti. Todorica mozes tuziti....
Pa normalno jer ti stalno govoriš "iza toga stoji, iza toga stoji"..... ma tko stoji? Upravo taj koji stoji ti preko noći obezvrijedi novac po jednoj odluci, SIV (vlada SFRJ) 1989 (otprilike) odluči naštampati x bilijuna dinara i ta novčanica koji držiš u ruci vrijedi 50% manje. Sve po najčišćem zakonu. Nikakva anomalija. Primjera po svijetu koliko hoćeš.
PS, Todorića odnosno Agrokor ne možeš tužiti jer je donesen zakon koji ga štiti, recimo ne možeš mu nametnuti stečaj koji možeš svakoj firmi koja ti je dužna.
Enron ne možeš tužiti jer je bankrotirao, za namirivanje duga stani u red i od ovršne mase ćeš dobiti jedan cent, a uložio si milijun dolara. Sve po zakonu.
Tko stoji iza Bitcoina? Svi ovi ljudi koji su danas za njega spremni dati x000 dolara. Kad njih ne bude, BitCoin neće vrijediti ništa.
Definisi kreira....
Da je tako onda banke nastampaju koliko im treba i gotovo....
Kako nastaje novac? Guglajte, čitajte. Netko ga mora stvoriti. Prije je to bio car i nije ga mogao stvoriti beskrajno nego koliko ima iskopanog zlata, i stvaranje tog novca nije stvaralo dug.
Bitcoin je također ograničen, jer minanjne ide sporo i sve sporije, ne možeš ga stvoriti u velikoj količini bez truda, i njegovim stvaranjem ne povećava se dug.
Klasičan novac (HRK, EUR...) je elektronske prirode i stvaraju ga privatne banke, bez truda. Samo upišu cifru na tvoj račun kad dižeš kredit - eto novog stanja računa i novostvorenog novca.
Ali istovremeno je stvoren i dug. U paru stvaraju novac i dug, istovremeno. Ali dug je uvijek malo veći od stvorenog novca (glavnice), zbog kamate.
To stvara disbalans: dug je veći od sveg novca koji postoji. Trenutno, 2.5x veći od sveg novca. Zato je i teoretski dug neotplativ, a vidimo i u praksi.
Da bi se takav sustav održao, moraju se stalno dizati novi krediti da se vraćaju stari. Ili priznati istinu i proglasiti bankrot, jer je neodrživ sustav koji stvara beskrajan dug.
I promijeniti sustav. Razdvojiti stvaranje novca od stvaranja duga (kredita). To je bitcoin - stvara se novac bez stvaranja duga.
A jednako je virtualan ili realan, kao što je virtualna ili realna i kuna i euro - to je sve elektronski novac, brojka u računalu, stanje vašeg računa. Skoro sav novac je takav. Gotovina je zanemariva, ima je manje od 5%. Taj zanemariv dio od 5% stvara centralna banka. Ostalih 95% stvaraju privatne banke.
Odgovor na tvoje pitanje:
Banka stvara novac kad netko diže kredit, ali on pripada onome tko je digao kredit. Korisnik kredita iako je dobio novostvoreni novac kao zapis povećanog stanja na računu, on postaje dužan banci za iznos još malo veći od tog stvorenog novca.
Kako se kredit vraća, elektronski novac nestaje, uništava se. Ali banka zarađuje na kamati. Na kamati za novac koji je stvorila ni iz čega, koji nije niti imala. Imala je dozvolu da stvara novac - to je još moćnija stvar nego imati novac. Jer, da ti stvaraš novac u podrumu, hapsila bi te policija.
Banka propada u trenutku kad izdaju otprilike 10x više kredita nego štediše polože u njihovu banku. To se zove "rezerva" odnosno omjer stvorenog novca u odnosu na pologe koji banka ne smije prijeći. Jer tada bi štediše primijetili da je banka njihovu štednju dala nekom drugom i više je nema. Zato postoji ta granica krajnje pohlepe, i u tom slučaju se banka može zatvoriti, odnosno centralna banka će je zatvoriti kao nepouzdanu. Zato stvaranje novca nije eksplozivno brzo, nego je relativno spori proces. Jer da je prebrzo, inflacija bi bila veća nego je sada. Sada je 3-5% godišnje, znači stvara se toliko novog novca godišnje, i još malo više.
"Nova vrijednost" je termin koji ljudi ne shvaćaju baš dobro IMHO. Ali to je neki drugi post.
How do banks create credit? - MoneyWeek Investment Tutorials
Zlato u trezoru, 3 minute počevši od 9:00
Novac se uništava vraćanjem duga:
Misconceptions around Banking - Savršeno!!!
Da, u stvari pravo pitanje bi bilo koliko je dopušteno "anomalija" (jer ako su realnost, nisu anomalija već dopuštena iznmka?), u kojem omjeru - kvantitetu? Tko to kontrolira? Te anomalije su očito predviđeni dio sustava, valjda?
Kad FED "tiska" novce, tiska li to po uredbi vlade, ili po zahtjevu banaka, međusobno dogovorom? Čija je inicijativa, tko daje konačno odobrenje, tko to može zaustaviti (odn. kako se zaustavlja).
Mislim, to je pitanje uređeno na više kategorija, ali formalnost i praksa imaju ...anomalije. Jesu li one nužne i predvidive?
OK, previše sam različitih pitanja postavio, i ona su samo hipotetska (ne tražim pravi odgovor).
Bitcoin u stvari naoko riješava neka od tih ptanja (kontrola, količina u opticaju) ali otvara nova.
Nije problem niti u jednom zamišljenom sustavu kad on radi po zamišljenim (predviđenim, regularnim) okolnostima, već po rubnim - izvanrednim okolnostima (odn. po nepredviđenim).
Zato što novac banke stvaraju u paru s kreditom (dugom) koji je malo veći od stvorenog novca, nastaje DISBALANS. Nema toliko novca koliko ima duga. Dug je veći od sveg novca koji postoji. Zato se dug ne može ni teoretski vratiti. Zato određeni i sve veći postotak ljudi i tvrtki MORAJU propasti, neće moći vratiti. Dug se ni u cjelini ne može vratiti nego cijelo društvo spiralno upada u sve veći dug i sve više ljudi ne mogu vratiti dug i propada, a države tonu u sve veći minus, ostaju bez imovine, koja prelazi bankama u vlasništvo. To generira financijske krize, moguće i ratove. Ali jako odgovara onima koji od toga beru vrhnje, vlasnicima banaka. Preuzimanjem novca preuzimaju imovinu. Novcem i dugom preuzimaju utjecaj nad političarima i vladama veći nego birači koji ih biraju, preuzimaju realnu vlast nad državama i svu imovinu. Ukratko, osvajanje svijeta bez ispaljenog metka. Genijalna ideja. I super glupi narodi koji to ne kuže.
