Koga poslodavci traže?

uvijek 

ma bolje se ne raspravljat s njima, jer zasute kad im izneses cinjenice, ili ti stisne TD jer nema argumente, samo zna laprdati svoju pjesmu

da, decko, teorije zavjere. koji ce ti privatnik ekonomskom fakultetu zagreb financirati mjesecne place?!? doli fakultet sam, od svojih primanja. govoris gluposti. privatni fakultet je druga stvar, a opet ako firme outsourcingom traze ljude za projekt, odnosno prolongiraju projekt katedri da ga obavi za njih, nije to privatno financiranje fakulteta. taj isti projekt mogao je dobiti netko drugi, ali fakultet je pobjedio na natjecaju, i samo mali dio od tog projekta ide fakultetu. uopce nije bitna rasprava. bzvz je.

primjer firme koja ne trazi ljude van firme da im rjesavaju projekte je ericsson nikola tesla. za manje pare, te iste projekte rade zaposlenici.

a stari moj, tko ti je kriv. ako si zelio imati para, trebao si odabrati neki drugi fax, i pljunuti u ruke. a ne da sad tu kukas. i svi na zagrebackom Ff zive boemski i kukaju te prosvjeduju. najlakse je kritizirati i filozofirati

i neki profesori i docenti, vise odnose nego pridonose znanosti, ali stvarno. i dobar mu je stav. vecina njih jako neozbiljno shvaca svoj posao, i tako se odnosi prema njemu

to znaci posramiti ih na njihovom podrucju za koje slove ti isti kao neprikosnoveni, eto to znaci oprati. tko ti daje za pravo izrugivati se iz drugih?

ne jamcim za sve, daleko od toga, slazem se. ali jamcim za sebe i za svoje kolege, koji nisu na smjeru poslovna ekonomija. ako nismo naucili, barem smo dobili dobre temelje da dalje ucimo, ali prije bih rekao ovo prvo.

p.s. drag si mi, ali u zadnje vrijeme izgleda ko da te muci zatvor. postoji lijek za to, donat mg, a ne www.bug.hr/forum. to nije lijek 

 i da se osvrnem na taj teski fer. na prvoj godini, najbolji prijatelj mi je dao kolokvije iz osnova elektrotehnike iz zafrkancije da vidi ocu li ista rjesiti. e pa toliko je tezak da sam sa srednjskolskim znanjem rjesio 100%. mozda sam pogrjesio fax, al uvijek stignem jos jedan upisati XD

po meni, tvoj stav je da ne cijenis ljude za njihov trud...te je anarhisticki... kad bi stvarno bilo onako kao to hoces, svijet niti ne bi imao profesora, nebi imao znanstvenika, i vjerojatno bi jos bija u srednjem dobu, jel niko se nebi trudija,jel niko nebi cijenija njihov rad... svi bi sadili kumpire za sebe, pametni ljudi bi se opijali, a sportasi drogirali... jel koga briga? svi smo jednaki.... zasto bi iko radija vise kad mu nema koristi?

ljudi se trude jel zele vise, zele bolje... zele iskoristit maksimum od onoga sta im se nudi.... a kako bi to uspili triba im novac, ona stvar sta moze sve to omogucit...

neki kazu da nije sve u novcu! mozda nije, al onih 95% je za mene sasvin dovoljno...

M_dipl., ne da mi se quotati tvoj savršeno dugačak tekst (s naglaskom na "savršeno dugačak", a ne na "savršen"). ;] Umjesto toga ću podvući crtu i jednostavno reći kako mislim da zapravo sve možemo u konačnici svesti na problem(e) perspektive(a). Način na koji si ti naučio prilaziti takvim promatranjima je isključivo kroz idejne modele koji se zasnivaju na nekoj vrsti iskustvenih spoznaja i / ili logičkih promišljanja. Međutim, tu postoji nekoliko problema. Prvi je taj da su zaključci koji proizlaze iz iskustva u najvećem broju slučajeva isključivo primjenjivi samo na zatvorene sustave u točno određenim uvjetima. Drugi problem je taj što su i takvi zaključci u svojoj osnovi zasnovani na svojevrsnim logičkim procesima (izvođenje zaključaka u pozadini). A ako se pitaš zbog čega to predstavlja problem, ciljam na to da se već i kroz vrlo jednostavne primjere može pokazati da su takvi procesi prilično "ranjivi" kad je riječ istinitosti donesenih zaključaka. Neki zaključak može biti u potpunosti logički ispravan, a istovremeno apsolutno neistinit. Treći problem koji se često pojavljuje je unošenje vlastitih osjećaja i stavova prilikom razmatranja nekog problema i predlaganja riješenja, bez obzira radilo se o iskustvenim opažanjima (npr. nesvjesno zanemarivanje nepoželjnih faktora kod opažanja) ili logičkim konstrukcijama (npr. pogreške nastale prilikom definiranja premisa). Ofkors, postoje još mnogobrojne nesavršenosti kod takvih sagledavanja i promišljanja, ali ove bi možda izdvojio kao glavne.

To su ujedno i neki od glavnih razloga zbog čega stručnjaci koji su primarno orijentirani na prirodoslovno-matematičke i tehničke znanosti zaključke ekipe iz Filozofi & Co.^(R) u pravilu smatraju tek vrlo bazičnim pokušajima opisivanja svijeta i pojava u njemu. Netko tko je naučio prirodne i društvene pojave promatrati kao funkcije, matrice, kovalentne veze, rezultantne sile ili bilo koje druge matematičke, kemijske, filičke i dr. objekte gleda svijet potpuno drugačijim očima. Primjer koji mi trenutno pada na pamet je list kojeg je vjetar odvojio s grane i koji kreće put zemlje. Promatrajući što se događa, filozof bi vjerojatno primjetio kako "Zeleni list otpuhnut vjetrom je pao na zemlju." te potom potegao pitanja esencije života, smrti i postojanja, dok bi fizičar ustvrdio kako "Zeleni spektar svjetlosti odbijen od lista dopušta nam da zabilježimo putanju lista kojom se on kreće u vremenu i na temelju toga izračunamo sile i momente koje su djelovale na list prije, tijekom i nakon pada te pokažemo kako je zbog djelovanja bočnih sila (nastalih kao posljedica različitih tlakova unutar pojedinih dijelova sustava, a uslijed temperaturne razlike etera) i gravitacijskih sila između referentnih masa (lista i Zemlje), na list djelovala rezultantna sila uzokovajući promjenu potencijalne i kinetičke energije, a time i ukupne količine gibanja što se konačnici manifestiralo kao ubrzano gibanje po paraboli ukupne duljine s i zakrivljenosti a u trajanju od T sekundi. Gibanje je prekinuto neelastičnim sudarom masa pri čemu je predana energija u potpunosti jednaka uloženom radu i u ovom slučaju iznosi W.", nakon čega bi se fizičar zahvalio kolegi matematičaru što mu je pripremio matematičke alate s kojima može precizno iskazati opaženo, a programer bi njihov fizikalni i matematički model protvorio u računalnu simulaciju kako bi mogli jednostavnije i brže promatrati što bi se događalo s listom u slučaju ako se neki od spomenutih parametara iznenada promijeni. Uz pokoju pivicu nakon nekog vremena bi kao slučajno definirali čak i funkciju koja pomoću padajućeg lista ispisuje tekst "Filozofi_pojma_nemaju". ;] Malo se šalim, naravno, ali mislim da sam uspio pogoditi slikovitu bit razlika u razmišljanjima. Što je ujedno i razlog zbog čega se ti i ja nećemo moći složiti oko ničega. :]

P.S.

Nadodao bih još samo kako to što neke pojave još uvijek danas ne znamo prezentirati na taj način nikako ne znači da u budućnosti nećemo. Smatram kako je samo pitanje vremena kada ćemo spoznati fascinantan jezik matematičkih, fizikalnih, kemijskih i drugih procesa koji opisuju, danas još uvijek apstraktne, ideje poput primjerice "ideje" same. Ljudski osjećaji, politička uređenja, evolucija, mašta, spoznaja sebe, kao i bilo što drugo što egzistira u ovoj našoj stvarnosti stoje na čvrstim temeljima istanim od finih niti te svemirske istine koja samo čeka da ju definiramo u njenoj punoj veličini. Žao mi je (uvjetno govoreći) jedino što ću to propustiti.

P.S.S.

Otišli smo u offtopic nenormalno, ali kako i pojedini moderatori aktivno sudjeluju u spravljanju te kupus-salati valjda je onda OK... ;]

Prepucavaju se sa dečkom koji nema pojma kako svijet funkcionira.

Pričekaj par godina dok završi faks i nabije koju godinu radnog staža.

Brzo će mu doć iz guzice u glavu.

Do tada nema smisla s njim raspravljati.

Isto kao i bilo tko za neko drugo, bez učenja i prakse ne može biti ništa. Isto kao i ekonomist, seljak, menadžer...

Pogledaj samo moj-posao.hr. Zašto onda za "code monkey-e" potrebno minimalno viša škola ?? Zato jer danas ne postoje "code monkey-i". Danas programer mora biti projektant, manager, programer, tester i na kraju korisnička podrška(imaš sreće ako to možeš uvaliti nekom drugom) projekta.

To što većina ljudi danas misli da je informatika poznavanje Word-a i ako to smatraju relevantnim, tko sam ja da im "raspršujem oblake"

Ne znam kako to nedostaje teorije, kad je fizika opisala gotovo sve i na pragu je donošenja i dokazivanje Jedinstvene teorije, koja je i logična.

citam postove i sjetih se jedne genijalne britanske humoristicne serija gdje su glavni likovi 2 informaticara (i njihova sefica) u jednoj tvrtci punoj ekonomista, pravnika i sl. - IT Crowd

malo je stereotipna ali svakako preporucam!

1 / Poruka prvog paragrafa ne može biti jasnija i govori o tome kako su metode kojima se služiš prilikom procesa zaključivanja i iznošenja konačnih zaključaka u samoj svojoj osnovi prilično ograničene. Stoga ideje koje si iznio u prethodnom postu, a na temelju zaključaka koji su proizašli koristeći upravo te metode nisam smatram dovoljno kvalitetnima da bi zaslužile komentar. I upravo stoga kovanica "logičko promišljanje". No u ovom postu pojavljuje se i jedan novi moment u kojemu tvrdiš da se ti ni ne koristiš spomenutim? Stoga me zanima sljedeće: ako se ne služiš logičkim alatima, a navodno ne prakticiraš ni iskustvenu spoznaju, na temeljima čega onda temeljiš te ideje? Kvazi-izvedenicama tuđih ideja? Pucnju u prazno? Običnim negiranjem aktualnog stanja umotanim u nekoliko slojeva celofana samo da bolje izgleda i zvuči?

Ali 'ajde, ne budi lijen, Vlado... Potrudit ću se ipak i napisat ću ti odgovor. Prvotna ideja političke i političkih odnosa nije nastala "iz ničega" nego kao direktna posljedica dominantnih odnosa i "socijalne" organizacije među prvim praljudskim čoporima. Povijesni nalazi upućuju na to da su oduvijek postojale "vođe" i uvijek su postojali "sljedbenici". Tijekom vremena su se mijenjali samo parametri prema kojima se vršio izbor. Uzmi npr. složene odnose i hijerarhijsku organizaciju unutar bilo kojeg čopora (npr. vukovi) i ideju kako to u prirodi funkcionira ne moraš tražiti dalje. Kompromisi koje jedinka mora učiniti da bi bila prihvaćena od ostatka "čopora" te zauzvrat dobila svoje mjesto "pod suncem" su postojali puno ranije prije nego što smo ih ("formalno") postali svjesni. Isto je i s kaznama onima koji ne slijede "pravila" ostatka čopora nakon što su primjeni u njega (bilo rođenjem ili naknadno). Nije ni najmanje slučajno da i danas postoje posve ekvivalentne kazne (odbacivanje od čopora, uskraćivanje resursa itd.). A posve isto vrijedi i za nagrade. Sve paralele su tu, tvoja stvar ako ih ti ne želiš priznati.

A što se ljudske evolucije tiče, ona itekako ima direktan utjecaj na aktualan politički i društveni život kao i (da te citiram) "općenito stanje". Uzmimo recimo IQ ljudske populacije kao zgodan primjer. Kako su genetske predispozicije u direktnoj vezi s IQ vrijednostima i ako u obzir uzmemo još i faktore okoline dobijemo klasičnu klackalicu predispozicije/okolina koja je odgovorna za krajnji "proizvod". U promatranom primjeru je to IQ koji je prema dostupnim statistikama u primjetnom opadanju. Dakle, kao populacija postajemo sve manje inteligentni. To se direktno odražava na stvari poput zakona ili školstva koje si spomenuo. Ne sviđa ti se primjer s IQ-om? Možemo uzeti i neki od faktora koje je još lakše i preciznije mjeriti, npr. prosječnu ljudsku visinu ili težinu. Kao populacija, sve više rastemo i sve smo teži. Ubacimo u priču jedan još jednostavniji primjer: brojnost ljudi. Može? Imamo visinu, težinu i brojnost koji se s vremenom povećavaju. S obzirom na količinu resursa koje svakodnevno potražujemo, te porastom ovih vrijednosti sve će više rasti i potreba za dodatnim resursima. Kako su oni ograničeni, to dovodi do čega? Do političkih, gospodarskih i društvenih previranja. A to su procesi koji već traju prilično dugo kroz ljudsku povijest, ponavljaju se i nisu nikakva novost. Ako hoćeš najnoviji primjer, to bi bila recimo nafta. Evolucijski princip "tko jači, kvači" se na tom (a i sličnim primjerima) vrlo jasno očitava.

2 / Izdvojit ću samo ovu rečenicu "Prirodna znanost je ta koja "pokušava" opisati svijet, i samo djelomično uspijeva, prvenstveno zahvaljujući nedostatku znanja vlastitih teorijskih temelja."... Moram priznati da mi je do sada čak donekle bilo i zanimljivo čitati tvoje pokušaje uobličenja naivnih životnih stavova, ali me je tek ovo iskreno nasmijalo do suza. Osvrt na dio gdje filozofi "logički dokazuju" "pogrešnost" znanosti nažalost ne mogu ni početi komentirati jer su mi sad od smijeha krenule i suze. Prestrašno. :]

Zagadili ste temu trolovi jedni.

Tema je ionako bila za k... ;|

Zašto i bi tako odgovorili kad nije točno da su to "teorijski temelji njihove znanosti". Znanost kao temelj ima metodološki naturalizam, ne pretendira davati nekakve apsolutne odgovore, koncept neprobavljiv teolozima i mnogim filozofima, uključujući tebe. Međutim, točno je da su znastvenici tipično filozofski materijalisti, fizikalisti, monisti. Posve opravdano kad vi ljubitelji eterealnih domena, plesači s anđelima, niste demonstrirali suprotno