Western Digital zatvara tvornicu čvrstih diskova u

 pri čemu: upola duplo = jednostruko 

Kad nemaš kaj za napisati, a silno želiš, najbolji recept je hvatati se za nećije gramatićke ili pravopišne greske. Jer tome služi forum, naravno.

Možda je SSD bolji, ali je HDD u srcu!

Uostalom smatram da Kartagu treba razoriti.

i da je lektor biti lako

lektor bi bio svatko

a može i -om :)

Prijedlog prema Normativni priručnici različito određuju prijedlog prema kao dativni ili kao lokativni ili kao i dativni i lokativni prijedlog. Da odgovor na pitanje je li prema dativni ili lokativni prijedlog, tj. pitanje kad je prema dativni, a kad lokativni prijedlog može imati i praktično, a ne samo teorijsko značenje pokazuje se kad je riječ o izrazu prema tome (iznimno čestome tekstnom i rečeničnom konektoru) u kojemu odgovor na postavljeno pitanje određuje koji će navezak dobiti oblik zamjenice taj, tj. hoće li biti prema tomu (ako je riječ o dativu) ili prema tom/tome (ako je riječ o lokativu), tj. koji će navezak imati bilo koja druga riječ koja se sklanja po pridjevnoj sklonidbi iza prijedloga prema. 3 Odgovor na pitanje u kojemu padežu stoji riječ uz prijedlog prema potreban je i onomu tko piše i lektoru. J. Florschütz prijedlog prema donosi samo kao lokativni prijedlog koji "pokazuje: a) mjesto ka kojemu je što okrenuto. Kad je care bio prema crkvi ...; b) poređenje. Prema guberu (pokrivaču) valja se pružati, A jadan je prema njemu Marko; c) dodatak imenicama. Ljubav prema domovini." (1916: 233). Gotovo istovjetan opis s nekim istim primjerima imaju u svojoj gramatici I. Brabec, M. Hraste i S. Živković (1966: 237) koji također prijedlog prema određuju samo kao lokativni. I T. Maretić u svojoj gramatici prijedlog prema određuje samo kao lokativni: " ...za prijedlog prema mogao bi tko misliti da se slaže s dativom, ali i on se slaže s lokativom, kako dokazuje akcent: prema glávi, prema zèmlji, a da se slaže s dativom, bilo bi prëma glāvi, prëma zemlji." (1963: 591). S. Težak i S. Babić (1992: 259) također prema smatraju samo lokativnim prijedlogom. S. Pavešić u gramatici u Jezičnome savjetniku s gramatikom prijedlog prema također određuje samo kao lokativni: "S ovim padežom (lokativom, napomena naša) idu uvijek prijedlozi pri i prema, a prijedlozi na, o, po, u onda kad znače mirovanje (tj. kad odgovaraju na pitanje gdje?) ..." (1971: 439). U Hrvatskoj gramatici autora E. Barić i dr. prijedlog se prema (1995: 279) određuje kao prijedlog koji dolazi samo s jednim padežom, i to s lokativom. A. Weber (1859: 54, 55) prijedlog prema (prama) ima samo kao dativni prijedlog i pridružuje mu ova značenja: "Prama (prema) znači, da je što uprav na drugoj strani od čega, i služi: a) U navedenom značenju; n. p. Prama Pešti leži Budim. b) Prispodabljajuć što s nĕčim drugim, što ima ili ista ili slabija svojstva; n. p. Sekula bijaše junak prama Sibinjanin–Janku... c) Merilo, po kojem 2 Godine 2008. započeo je projekt koordinacije izgradnje strukovnoga nazivlja - STRUNA. Projekt se ostvaruje u okviru Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. U prvoj fazi izrađena je baza za unos podataka te napisan Hrvatski terminološki priručnik autorica Lane Hudeček i Milice Mihaljević. U drugoj fazi svoje projekte koji se ostvaruju u okviru STRUNA-e prijavljuju stručnjaci različitih struka te se trenutačno uređuje nazivlje desetak različitih struka. Takav razvoj događaja daje nadu da će biti riješeni mnogi problemi povezani sa usustavljivanjem nazivlja. 3 Više o navescima vidi u točki 3. Navezak pridjevnih riječi muškog i srednjeg roda u dativu i lokativu jednine. 90 Tabula 9, 2011. se prave slične stvari; n. p. To se malo izreže prema ostalim velikim slovima... d) Ono što i k ...; n. p. Od Kupe prama sĕveru dižu se bèrda... e) Naznačujuć dobitak ili štetu; Prema glavi i otca po glavi." J. Silić i I. Pranjković (2005: 222) prijedlog prema također smatraju samo dativnim prijedlogom. Oni i objašnjavaju zašto prema ne smatraju lokativnim prijedlogom. "Jedni misle da se slaže samo s dativom, drugi da se slaže samo s lokativom, a treći da se slaže i s jednim i s drugim padežom. Kriteriji su obično značenje ili naglasak. Naime ako je riječ o negraničnoj direktivnosti (tj. o kretanju predmeta prema drugome predmetu kao orijentiru), npr. Idu prema šumi, onda se obično govori o dativu; a ako je riječ o mirovanju, npr. Sjedio je prema prozoru, obično se govori o lokativu. Taj se kriterij međutim ne može smatrati pouzdanim pored ostalog i zato što ni prijedlog k(a), koji se u svim porabama smatra dativnim, ne mora uvijek pretpostavljati kretanje, pa se može reći npr. Sjedio je (okrenut) k šumi. Što se tiče naglaska, uzimane su u obzir one imenice muškoga roda koje se razlikuju (ili su se prije razlikovale) po naglasku... Kad se sve to uzme u obzir, a k tomu još i činjenica da se dativ i lokativ u suvremenome hrvatskom jeziku praktično uopće više formalno ne razlikuju, bit će razumljivo što smo ovdje pošli od pretpostavke da se prijedlog prema uvijek slaže s dativom." Prijedlog prema u toj gramatici označuje smjer, rjeđe položaj ili mjesto pokraj kakva predmeta ili na strani suprotnoj od njega (Prema Ivanu sjedi Ana), usporedbu po nejednakosti (To nije ništa prema onome što su oni učinili) te se kaže i da prijedlog prema "...može dolaziti i u zna- čenju koje se približava "čistomu odnosu", tj. odnosu koji je svojstven npr. izrazu s obzirom na, u odnosu na ili se dativom s tim prijedlogom označuje na temelju čega se štogod događa, npr. Popis je napravljen prema mjestu stanovanja; Prema potrebi valja se obratiti i liječniku; Sudeći prema sjedinama mogao bi imati preko šezdeset godina." Uz to posljednje značenje valja primijetiti da je prijedlog prema uvijek zamjenjiv prijedlogom po: Popis je napravljen po mjestu stanovanja; Po potrebi valja se obratiti i liječniku; Sudeći po sjedinama mogao bi imati preko šezdeset godina te se nameće pitanje je li logično da je (a riječ je o istome značenju izrečenu dvama prijedlozima, prijedlogom prema i prijedlogom po) jednom (u prvome slučaju) riječ o dativu, a drugi put o lokativu. D. Raguž prijedlog prema određuje i kao dativni i kao lokativni prijedlog, ističući da je "prijedlog prema samo djelomično dativni, jer pripada i lokativu, uz neke nesigurne slučajeve je li riječ o dativu ili lokativu." (1997: 137). Dativnim ga prijedlogom D. Raguž smatra kad znači smjer ili okrenutost prema čemu "(tj. kad je zamjenjiv s k)" te u primjerima ljubav prema bližnjemu/prema roditeljima/prema domovini; dobra prema nama; poštovanje prema starijima; Prema njima se pona- šao dobro, tj. i kad je riječ o usmjerenosti, okrenutosti u prenesenome značenju. Lokativnim ga pak prijedlogom Raguž smatra kad znači: "položaj na suprotnoj strani (veoma rijetko): Sjedi prema meni na kamenu, usporedbu: Što je on prema tebi?, okolnost: živjeti prema mogućnostima; raditi prema potrebama, kriterij: svakome prema zaslugama/prema radu; osuđen prema zakonu; prema tome, on je ..." (1997: 152). Analiziraju li se primjeri lokativnoga prijedloga prema, može se uočiti da je u značenju "položaj na suprotnoj strani" zamjenjiv dativnim prijedlogom "nasuprot" (te je nelogično da je jednom riječ o lokativu, a drugi put o dativu: Sjedi prema meni; Sjedi nasuprot meni, a u značenjima okolnosti i kriterija, kako ih Raguž određuje, zamjenjiv prijedlogom po (što i Raguž napominje) te je posve prihvatljivo da je tada riječ o lokativu. U Hrvatskome jezičnom savjetniku prema se određuje kao dativni prijedlog upravo onda kad je sinoniman prijedlogu po (dakle lokativnome prijedlogu). Ne kaže se izrijekom da je u ostalim situacijama i značenjima riječ o lokativnome prijedlogu, ali se to iz rečenoga može zaključiti (1999: 191). Ni u Šonjinu se ni u Anićevu rječniku uz prijedlog prema ne donosi podatak s kojim padežom (padežima) dolazi. U Akademijinu rječniku prijedlog prema određuje se kao genitivni, dativni, lokativni i instrumentalni prijedlog s napomenom: "Prijedlog se ovaj slaže s genitivom, s dativom, s lokativom i s instrumentalom, ali se u mnogim primjerima ne može znati, koji je upravo padež, kao ni kod pram, prama (v. tamo)." Uporaba toga prijedloga uz genitiv i instrumental posve je zastarjela, a kad je riječ o tome stoji li taj prijedlog uz dopunu u dativu ili lokativu, obrađivači Akademijina NEKOLIKO AKTUALNIH PROBLEMA HRVATSKE JEZIČNE NORME 91 rječnika ne daju odgovor na to pitanje, nego uz značenje uvijek pišu s dat. (lok.). Prijedlog prema u svim se srednjoškolskim udžbenicima određuje isključivo kao lokativni prijedlog (Silić 2003: 62, Dujmović-Markusi 2003: 111, Čubrić 2001: 71, Lončarić-Bičanić 2003: 117). U Školskome rječniku hrvatskoga jezika koji je izrađen u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje i predan u tisak, natuknica prema obrađena je ovako: prȅma prij. 1.  a. označuje da je tko ili što usmjereno kakvu cilju [okrenuti se ~ kući]; sinonimi: k-2, put b. označuje da se tko ili što nalazi na suprotnoj strani od koga ili čega drugoga [jedan ~ drugomu] c. označuje da tko ili što ima kakav odnos, kakve emocije usmjerene komu ili čemu [ljubav ~ djeci; poštovanje ~ starijima] d. označuje da je što u kakvu omjeru [tri ~ jedan] 2.  označuje da je što u skladu s čim [osuditi ~ zakonu]; sinonim: po Sinonimi: naprama, spram U prilog tomu da je u izrazu (tekstnome ili rečeničnome konektoru) prema tome/tomu prijedlog prema lokativni, a ne dativni, govori činjenica da je on tu zamjenjiv s u skladu s time, po tomu (osim što se izraz prema tome donekle okamenio, frazeologizirao) govori i podatak da smo u korpusu Hrvatskoj jezičnoj riznici i to u njezinu potkorpusu koji uključuje tiskovine našli 1866 pojavnica prema tome (dakle s lokativnim naveskom -e) i samo 101 pojavnicu prema tomu (dakle s dativnim naveskom -u). U potkorpusu koji uključuje književna djela prema tomu potvrđeno je u samo 39 primjera, a prema tome u 436. Potvrđuje se dakle da se zamjenica taj u tome izrazu uglavnom ostvaruje s naveskom koji je uobičajeno, barem u posljednjih stotinjak godina, lokativni (tj. s naveskom -e).

nemaš ti pojma i sereš bezveze

bla truć ser...

Nominiram tvoj post za najbolji offtopic ovog miseca!

ili se piše nju, ju.... a ne je ?!

on nema pojma

 isukrste! 

 je je ok. osim u slučajovima kad "on ju je ..."  nota bene, tebe živcira genitiv množine a meni je nepresušan izvor zajebancije (zrcalaca, panada, svjedodžaba, ženidaba, kazaljaka itd.) 

Htio sam ukazati na besmislenost brojanja krvnih zrnaca u pravopisu i gramatici.

Da neke osnove treba biti, ok, ali da raspravljamo što je ispravnije bilo on topic ili off, nema smisla jer se i jezikoslovci u 100 godina ne slažu.

Osim tog,a ako se u govoru koristi više stvari rašireno i svakodnevno, možda to prestaje biti pogreška i postaje standard, što nije nužno loše.

Jezici se razvijaju, a pod razvojem mislim promjenu, niti prema boljem, niti prema lošijem.

Upsut, naravno da sam samo zalijepio nešto što sam naša na webu.

 Hmmm

Da ne govorim o tvojim pocetnim malim slovima na pocetku recenice i bez tocke na kraju istih.

zemljanine,

a ja mislila različitih?!

iuuuuuuuuuuf

taj mem je napravio netko nepismen

treba komU smeta, ne komE smeta

D a ne L