S obzirom koliko danasnja populacija radi plasticnih
korektura i operativnih zahvata, pitam se koliko
sam plasticnih cestica unio u sebe konzumirajuci umjetne cice i guzice.
S obzirom koliko danasnja populacija radi plasticnih
korektura i operativnih zahvata, pitam se koliko
sam plasticnih cestica unio u sebe konzumirajuci umjetne cice i guzice.
S obzirom koliko danasnja populacija radi plasticnih
korektura i operativnih zahvata, pitam se koliko
sam plasticnih cestica unio u sebe konzumirajuci umjetne cice i guzice.
Tehnicki gledano ne ugradjuje se plastika nego silikon ili nka vaijanta silikona al svejedno ;) Dok god ne mogu prepoznati fake sise meni je svejedno ;) A i kad mogu ne bunim se puno ;)
Kad se smanji porez za osnovne i zdrave namirnice, a snažno oporezuje sve što je nezdravo i što je upakirano u 5 slojeva ambalaže (samo da lijepo izgleda), onda ću vjerovati da se nešto i čini u borbi za čovjeka. Čemu plastične žličice u kafićima? Čemu plastične vrećice ako se u 90% slučajeva mogu zamijeniti otpornijima platnenim? Čemu toliko bočica s vodom?
Promjena svijesti je potrebna, a do nje, nažalost, neće doći dok ne lupimo glavom u zid. Takvi su ljudi.
@Posmatrač:
ma nije to to, to je baš "veštački" osječaj pod rukom...
ja poštujem prirodno više od svega...
Je li korektno najlon i plastiku "trpati u isti koš"??
A što se tiče gutanja i udisanja plastike, štetnost ispada diskutabilna...kao i zračenje odašiljača.
kad sam bio djeca, poneki poznanici staraca su na stolovima imali zdjele s plastičnim (nehrđajućim, evergreen, poluraspad 2 milijuna godina, nosferatu kič itd.) voćem. normalno da sam nasjeo i već tad obavio sve oko konzumacije plastike za čitav život. znam da sam već tad ispao podjednako glup i pohlepan no gadovi me nisu upozorili na "estetičke zahvate u prostoru" a i bili smo siromašni i rijetko smo viđali voće kroz susjedov prozor. ne, nije se ponovilo.
S obzirom koliko danasnja populacija radi plasticnih
korektura i operativnih zahvata, pitam se koliko
sam plasticnih cestica unio u sebe konzumirajuci umjetne cice i guzice.
Tehnicki gledano ne ugradjuje se plastika nego silikon ili nka vaijanta silikona al svejedno ;) Dok god ne mogu prepoznati fake sise meni je svejedno ;) A i kad mogu ne bunim se puno ;)
Nije to to pod rukom 😂
Odličan članak, a osobito rezime na kraju članka!
(Šteta što ste komentare zaspamali cicama i guzicama.)
ma to nam je zato da vas uvjerimo da vam "plastične" operacije ne trebaju, mi smo za sve "v sodeljovanju z naravo"...
ali da budemo na tragu..
nije svaka plastika - plastika, tj. plastika ima previše vrsta i nemaju sve nužno isti nivo inertnosti. Također i plastike imaju dodatke radi uporabne vrijednosti (ftalati npr.) koji su štetni a koje nismo imali u prehrambenom ciklusu prije plastike...
i sam članak "raskrinkava" lošu metodologiju, ali to ne znači da plastika nije najveći problem - ja povaginim kad vidim plastičnu vrečicu u moru...
- pohvala/zahvala docu na članku.
- šteta što razum i znanje nisu kriterij za više (sve?) ovakve teme, pitanja ili kritičan stav, nego ovise o medijskim interesima ili tko zna kojim sve interesima i lobijima...
- činjenice, znanje, razum? Ne pomažu, jer ovakve vijesti koje se predstavljaju kao studije, kao reference za izvlačenja zaključaka su ''jače'', umjesto da izvješće završi u smeću (recikliranom!) završit će na stolovima vlada-država i na reklamama, donjet će se neki zakoni, neki fondovi ... a sve zato jer je neki lobi tako odlučio i najmanje je u tome briga za zdravlje (svih) ljudi ili Zemlju.
- doc naravno stručno primječuje rupe i građenje klasične piramide izmišljotina s početnim temeljcem od kojeg je dalje sve samo nadogradnja .. no pomaže li to? Jesmo li time pomogli Zemlji-ljudima? .. u spriječavanju takve konstrukcije laži? .. nismo, ide to dalje, jer doc nije un-who-thenetko od onih koji to odlučuju..
-npr pitamo li se zašto takva izvješća-studije, čemu služe? nemaju cilj? Zar mislimo/mislite da se takvi projekti rade slučajno, kao greškom? Zar je npr doc prvi koji ima mozak i znjanje pa da to primjećuje i recimo odbacuje kao pamflet dok to često dobije naziv studija i dalje mediji tako prenose, na temelju toga dalje grade priću.
- Zar je to samo meni (ili docu) dok se ostali forumaši fokusiraju na sise&guzice (koje vide u svakom rorscharchovom testu ..), uz sporadični izuzetak?
Svatko od nas mora nešto raditi po ovom pitanju. Za početak, odvajajte plastiku doma i ne kupujte plastične vrećice u dućanima, nego ponesite svoje.
kaj se tice plasticnih vrecica, ne kuzim zas jednostavno ne stave cijenu tih glupih vrecica da bude minimalno 10 ili 15 kuna? Pa ti onda zaboravi ponijeti svoju vrecicu kad ides sljedeci put u ducan
Jasno da je vijest senzacionalistička, ali to joj je i cilj - da politizira pitanje našeg upravljanja plastičnim otpadom, da to postane tema političke diskusije u javnosti. Da su samo hladno i kakti objektivno naveli postotke vjerojatnosti uz svaku vrijednost čiju jedinicu si prosječan čitatelj ne zna ni predočiti, uz hrpu referenci, a sve skupa bez pretpostavljanja i impliciranja dugoročnih posljedica, nitko ne bi ni trepnuo. Niti bi autorov tekst nastao na Bug.hr, niti komentari ispod njega. Naše gospodarenje otpadom nije posebno znanstveno pitanje, već društveno-političko, a to znači da se neki stav mora zauzeti. Moguće je naravno i drugačije rezoniranje koji isključuje društveno-političku komponentu, da parafraziram George Carlina: možda je Zemlja stvorila čovjeka kako bi si stvorila plastiku jer ju nije znala sama proizvesti i sad kad je dobila što je htjela, nas se može komotno riješiti (
), ali sumnjam nekako da je to autorov stav jer uz prihvaćanje takve "fatalističke" sudbine ljudskog roda pretpostavljam da je teško biti liječnik.
Nadalje, fetišiziranje pojma znanstvenog dokaza također nije dobro. Znanost ne može doći do neupitnih istina i to je odvaja od dogme i religija koje počivaju upravo na apsolutnim istinama. Za mene je recimo to i najveća ljepota znanosti - nikad sigurno, uvijek podložno kritici - tko se s time ne može pomiriti ima cijelu lepezu religija za izabrati, pa čak i slobodu osnovati svoju. Znanstveni je eksperiment uvijek baziran na indukciji i nema tog znanstvenog boga koji može ustvrditi da će jabuka i 10^10 put promatranja pasti na tlo, a postavljanje znanstvene hipoteze tek je modeliranje stvarnosti do neke razine podudaranja, nikad konačne jer Priroda je beskonačna. Nema apsolutne istine, niti znanstvene činjenice, niti znanstvenog dokaza. Dokaz u tom smislu postoji samo kao tautološka tvrdnja u matematici. To da istraživanje iz Newcastla sugerira i pretpostavlja razlikuje se od otkrića Higgsa na LHC-u samo u broju sigmi, ali ne i u principu da se jedno može etiketirati "samo" kao pretpostavka, a drugo kao "dokaz". To što se s jedne strane govori o "otkriću", a s druge strane o "sugestiji" stvar je kvantitativne, ali ne i kvalitativne prirode.
Ako autor ne shvaća znanstvene teze dogmatski, onda je otvoren za raspravu oko svojih tvrdnji:
- NE, mikroplastika se ne apsorbira niti nakuplja u ljudskom tijelu;
To se može ustvrditi do neke mjere vjerojatnosti bazirano na nekim studijama, ali opet, recimo ako uzmemo da čovjek konstantno razmjenjuje tvari s okolinom, što i radi, a u okolini se povećava broj mikroplastike, što se i događa, za pretpostaviti je onda da će doći i do ravnotežnog stanja u kojem će čovjek u prosjeku u sebi u svakom danom trenutku imati veću količinu plastike nego što je imao prije 50-100 ili 5000 godina. Dakle, možda nemamo gušu za plastiku u tijelu, ali razumno bi bilo, iz čiste ravnoteže u razmjeni tvari s okolinom,da tendencijski (i uprosječeno po cijelim populacijama) imamo sve više plastike u sebi, a to pak može biti okidač za neke druge procese u organizmu - što i sam autor ostavlja kao mogućnost jer ne brani WHO-u istraživanja utjecaja plastike na ljude.
- NE, ingestija ili inhalacija mikroplastike nema nikakvog dokazanog štetnog učinka na ljudski organizam;
Opet, ne postoji konačan dokaz ničega u znanosti, a pogotovo su najslabiji dokazi negacijom. Isto mogu ustvrditi da nema života u sustavu Alpha Centauri jer ni jedna studija ne potvrđuje postojanje života tamo, samo - koliko ih je napravljeno i u kojoj mjeri? Em imamo puno vrsta plastike i mogu imati međusobno različita djelovanja na organizam, em čovjek razmjenjuje i mnoge druge tvari i nalazi se u različitim kontekstima koji mogu skupa s plastikom stvoriti određenu reakciju, a koja izostaje u nekoj provedenoj studiji. Možda šansa za reakciju ovisi upravo o koncentraciji plastike za reakciju. Mogu li recimo postaviti tezu da postoji određena razina koncentracije plastike nakon koje plastika u našem probavnom sustavu otežava apsorpciju korisnih tvari iz hrane čistom fizičkom blokadom (kad već plastika u organizmu s ničime ne reagira), a što onda može manifestirati kao zdravstvena tegoba? Sve su to legalne hipoteze za koje će trebati dugo vremena da se pokažu neodrživima do visoke mjere sigurnosti, a do tada možemo bazirati svoje vjerovanje tek na sadašnjim ne baš opsežnim studijama. Masovna proizvodnja plastike postoji tek zadnjih 60-70 godina, jedan ljudski vijek - nedovoljno dugo da bi o njezinom utjecaju puno znali.
- DA, u tijeku su studije kako bi se bolje razumjeli eventualni učinci plastike na ljude: Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) trenutno provodi istraživanje utjecaja mikroplastike na naše zdravlje, a Sveučilište u Newcastleu u Australiji radi na sintezi postojeće literature o ovoj temi.
Više studija koje su tako završile u medijima zapravo naglašavaju upravo nedostatno naše znanje utjecaja na zdravlje ljudi, a ono što provoditelji studija zaključuju da ako bi se pokazao ikakav utjecaj da ćemo imati velikih problema.
- NE, ne vjerujte u svaku riječ u senzacionalistički intoniranim vijestima u medijima.
Zašto samo senzacionalistički intoniranim vijestima u medijima? Zašto vjerovati bilo kojem izvoru a priori? Ne treba vjerovati bez zadrške ni znanstvenim studijama, a pogotovo ne onima koja nisu transparentna što se tiče izvora financiranja i sukoba interesa, što je najveći problem upravo u medicinskim istraživanjima, zar ne? U konačnici, zašto vjerovati autorovim zaključcima?
Držim da je razlog što ima toliko plastike i što je se tako teško rješavamo činjenica da plastika funkcionira kao katalizator potrošnje.
Zamislite trgovinu koja je povukla svu plastiku; nema nikakve plastike, nema vrećica, blister pakiranja, prozirnih kutijica...
U takvoj trgovini promet automatski pada minimalno 30%.
Ako nemaš dovoljno vlastitih torbi, nemaš gdje smjestiti voće ili povrće, odustaješ odmah od kikirikija i grickalica, predemeti su neatraktivno posloženi jedan na drugi, ne možeš vidjeti sadržaj onoga što kupuješ, već samo kartonsku kutiju itd.
Kupac bi se možda zapitao što mu stvarno treba.
Ako autor ne shvaća znanstvene teze dogmatski, onda je otvoren za raspravu oko svojih tvrdnji:
Rasprava je jedno, a dizanje panike na temelju pretpostavki koje se i same temelje na pretpostavkama je drugo.
To se može ustvrditi do neke mjere vjerojatnosti bazirano na nekim studijama, ali opet, recimo ako uzmemo da čovjek konstantno razmjenjuje tvari s okolinom, što i radi, a u okolini se povećava broj mikroplastike, što se i događa, za pretpostaviti je onda da će doći i do ravnotežnog stanja u kojem će čovjek u prosjeku u sebi u svakom danom trenutku imati veću količinu plastike nego što je imao prije 50-100 ili 5000 godina.
"Razmjena tvari s okolinom" baš i ne funkcionira na način na koji ti zamišljaš.
što i sam autor ostavlja kao mogućnost jer ne brani WHO-u istraživanja utjecaja plastike na ljude.
I ovo je razlog zbog kojeg sam ti dao thumb down. Očito bi sve napravio da bi diskreditirao autora i imputirao mu stavove koje nije izrazio!
Opet, ne postoji konačan dokaz ničega u znanosti, a pogotovo su najslabiji dokazi negacijom. Isto mogu ustvrditi da nema života u sustavu Alpha Centauri jer ni jedna studija ne potvrđuje postojanje života tamo, samo - koliko ih je napravljeno i u kojoj mjeri? Em imamo puno vrsta plastike i mogu imati međusobno različita djelovanja na organizam, em čovjek razmjenjuje i mnoge druge tvari i nalazi se u različitim kontekstima koji mogu skupa s plastikom stvoriti određenu reakciju, a koja izostaje u nekoj provedenoj studiji. Možda šansa za reakciju ovisi upravo o koncentraciji plastike za reakciju. Mogu li recimo postaviti tezu da postoji određena razina koncentracije plastike nakon koje plastika u našem probavnom sustavu otežava apsorpciju korisnih tvari iz hrane čistom fizičkom blokadom (kad već plastika u organizmu s ničime ne reagira), a što onda može manifestirati kao zdravstvena tegoba? Sve su to legalne hipoteze za koje će trebati dugo vremena da se pokažu neodrživima do visoke mjere sigurnosti, a do tada možemo bazirati svoje vjerovanje tek na sadašnjim ne baš opsežnim studijama. Masovna proizvodnja plastike postoji tek zadnjih 60-70 godina, jedan ljudski vijek - nedovoljno dugo da bi o njezinom utjecaju puno znali.
Mogu ja postaviti hipotezu da nije zdravo disati, pa ne vidim da si poplavio iz predostrožnosti. Prema trenutnim saznanjima nemamo baš nekih pretjeranih indicija koje pozivaju na pojačan oprez po pitanju ljudskog zdravlja. Zna se, primjerice, koje veličine čestice se apsorbiraju, a koje ne, zna se primjerice da staklena vlakna rade problem u dišnom sustavu jer se ne mogu iskašljati, ali profil plastičnih čestica nema takve karakteristike. Količina plastike koja bi spriječila apsoprciju tvari bi uzrokovala zapetljaj crijeva, ali za unijeti toliku količinu, morao bi baš jesti plastiku, a ne kontaminiranu hranu. Eventualno, možemo pričati da li neka plastika može otpustiti dovoljno BPA, ali ako je već u takvom stanju da je nesvjesno jedemo u hrani, vjerojatno je otpustila što je otpustiti mogla.
Bottom line je: autora optužuješ za dogmatski pristup znanosti, a zapravo ti samo njegovo pozivanje na znanstvenu metodu smeta u tvom whataboutizmu.
Oko kvalitete posta se ne mogu složiti ni najmanje (gore sam napisao i zašto), međutim, činjenica da nemamo indicija da je štetna za nas, ne znači da ne trebamo nastojati što više plastike izbaciti iz upotrebe - znamo da je štetna za okoliš, posebno za vodeni svijet i mislim da jednostavno nema smisla ni osnove ljude plašiti nekakvim mogućim babarogama jer se time samo skreće pažnja sa stvarnog problema, koji je dokazan, i tako diskreditira čitava ideja.
Kad se smanji porez za osnovne i zdrave namirnice, a snažno oporezuje sve što je nezdravo i što je upakirano u 5 slojeva ambalaže (samo da lijepo izgleda), onda ću vjerovati da se nešto i čini u borbi za čovjeka. Čemu plastične žličice u kafićima? Čemu plastične vrećice ako se u 90% slučajeva mogu zamijeniti otpornijima platnenim? Čemu toliko bočica s vodom?
Promjena svijesti je potrebna, a do nje, nažalost, neće doći dok ne lupimo glavom u zid. Takvi su ljudi.
U hrpi nedokazanih stvari ono što je kod nas više puta dokazano u praksi je to da smanjenje poreza ne utječe na ništa, osim na povećavanje dobiti onima koji određenu uslugu ili proizvid prodaju. Kako su naši prvenstveno ugostitelji i trgovci nemalo puta pokazali smnjanje poreza na odrđene ili sve proizvode i usluge dovodi do zadržavanja istih cijena ili u nekim slučajevima do blagog poskupljenje (vjerojatno zbog troškova promjene stope PDV-a u poslovnim sustavima i kasama i drugih kgnjigovodstveno-logističkih razloga neshvatljivih nama običnim smrtnicima koji se u to ne razumijemo). Nakon nekog vremena država obično skuži da je to bio potpuno besmilsen potez i vrati porez na stopu koja je bila i prije što u 102% slučajeva dovodi do povećanja cijena otprilike za 2,63 puta više nego što bi to matematika nalagala da se samo radi o razlici (po)nov(n)og uvođenja veće stope poreza. Vjerojatno zbog također knjigovodstveno-logističkih razloga nevedenih iznad.
Tako da jedini način su zabrane.
Je li ovo neka meta fora?
Kako sebi dokazujes ovakvu tvrdnju? Koji je smisao ovakve tvrdnje? Kad si vec napisao dva odlomka kvazi-filozofksog teksta - Sto ako postoji religija koja postuje sva znanstvena otkrica?
Koja je svrha ovakve recenice? Ukoliko postavis tonu zeljeza u obliku jabuke 3 metra iznad ruke, pa otpustis jabuku, eksperiment - kako tona zeljeza u slobnodnom padu utjece na konstrukciju ljudske ruke - neces moci ponoviti 10^10 puta. I nije li to dovoljno?
Na vecini americkih sveucilista postoji predmet Critical Thinking kojem svrha nije dokazati tko je u pravu, vec naucili elemente argumentiranja, te bitnije - nauciti prepoznati nacine argumentiranja, logicke pogreske, rasclaniti konstrukciju argumenta i sl.
Doc Berecki to dobro koristi kad prepoznaje mehanizme obrane argumenta neodredjenim izrazima (procjenjuje se, sugerira se - slicno kao koristenje vecina, mnostvo, neki...) cime se vec pokazuje kvaliteta argumenta.
Samim time kritika ovakvog clanka jest utemeljena vec kao kritika argumenata koje clanak iznosi, dok ostale tocke clanka jasno pokazuju da se na ovim nedovoljno preciznim argumentima donose obvezujuci zakljucci.
prepoznah se . davim istu vrećicu za sve i svašta sve dok mi iz nje sve ne poispada zbog zamora materijala. možebitno se emotivno vezujem za nju. čekam očitovanje Anđela bez falinge
Tocno, pokazalo se i na primjeru smanjenja porezne stope na meso od 1.1.2019. koje nije u konacninci dovelo do smanjenja cijena.
Cijene nisu smanjene zzbog iskljucivo jednog razloga.
Ugostiteljstvo i maloprodaja koje zbog internih razloga nisu kontrolirane interno (primjerice kad imas 10+ zaposlenika, isplati se raditi po propisima jer te inace mogu zakidati vlastiti zaposlenici pa se inercijom ispravnost knjiga preslika i na van) su od samih pocetaka drzave postavljene da s ekrad ena porezu. Samim time porezna stopa je nebitna, jer je vlasnik vec postavio svoje iznose koje mora zaraditi, pa bi eventualno smanjenje tog iznosa znacilo drasticnu promjenu nacina zivota - primjerice kako na obali vecina vlasnika kafica ima i po nekoliko nekretnina i skupocjenih automobila. Promjena porezne stope nema dodatnih troskova pri administrativno-knjigovodstvenim poslovima, te ta promjena ne moze rezultirati povecanjem cijene, jer vec postoje razlicite porecne stope ()neki artikli imaju 5%, neki 25% itd, sve je to vec u aplikacijama)
Ugostitelju je bitan profit, pa smanjenjem poreza ima vecu marzu, dok povecanjem poreza mora podici cijenu kako bi profit ostao isti. Kod nas ti mehanizmi uvijek idu na ruku ugostitelju koji vec vara drzavu na porezu jer i u slucaju smanjenja i povecanja ima vecu marzu.
Fiskalizacija usitinu jest nekima smanjila mogucnost varanja, no nekima je "digitalni" racun cak i pomogao jer je takav racun lakse izbrisati sa racunala tj. dnevnog prometa. Porezna jos nije doskocila svim metodama varanja u aplikaciji, a sami inspektori nisu obrazovani kako bi primjetili takav nacin varanja.
Off topic smo.
S obzirom koliko danasnja populacija radi plasticnih
korektura i operativnih zahvata, pitam se koliko
sam plasticnih cestica unio u sebe konzumirajuci umjetne cice i guzice.
Tehnicki gledano ne ugradjuje se plastika nego silikon ili nka vaijanta silikona al svejedno ;) Dok god ne mogu prepoznati fake sise meni je svejedno ;) A i kad mogu ne bunim se puno ;)
Lako je za sise, ja ona tipska usta ne mogu provariti. Nikad nisam bio od prevelikih birača ali takva usta i smrad teško mogu provariti.
Rasprava je jedno, a dizanje panike na temelju pretpostavki koje se i same temelje na pretpostavkama je drugo.
Već sam objasnio zašto je ovo društveno-političko pitanje, a ne nekakva sterilna znanstvena rasprava o brojevima i time je dozvoljen širi spektar retoričkih alata, uključujući i pretenciozne sugestije. Volio bih, također, da mi objasniš zašto druge stvari u znanosti nisu pretpostavka? Da te samo uputim kad smo kod pretpostavki, da veći dio znanosti počiva na formalnoj logici (koja također nije od boga dana), a zakon isključenja trećega upravo je jedna od velikih pretpostavki (koja se BTW propituje i razmatraju se posljedice na današnje znanstveno znanje).
Samo za usporedbu, što onda misliš o problemu globalnog zatopljenja, jel se i u tom slučaju treba pozvati na smirivanje tenzija i pomnu usporedbu brojeva i studija, na razmatranje je li možda globalno zatopljenje prirodni ciklus Zemlje, ili astronomski fenomen, sa zanemarivim utjecajem čovjeka? Odmah bi dobio etiketu Trumpovca, zar ne? Podržavatelja psuedoznanosti? Ili si se priklonio "hajci" protiv klimatskih promjena? Mogu li ja postaviti pitanje koliko dizanje temperature za 1.5-2 stupanja utječe na čovjekovo zdravlje? Čovjek živi u različitim klimama kojima se dobro prilagodio. Možda će napokon oni na sjeveru Europe, naši Irci, dobiti ugodnu mediteransku klimu :-) U čemu je onda problem s globalnim zatopljenjem? Da ne idem dalje u retoričkim pitanjima, ono što se naglašava kod globalnog zatopljenja upravo je posredan utjecaj na čovjeka preko promjena u ekosustavu Zemlje. S pretpostavkom da si na ova dva pitanja, plastike i globalnog zatopljenja, na različitim stranama, iako je u pitanju sličan kontekst i slični argumenti govori o subjektivnoj prirodi pitanja, pa stoga i o besmislu pozivanja na "znanstvene činjenice".
Isti politički stav kao što mnogi imaju sa globalnim zatopljenjem ja imam i s plastikom: bolje je napraviti globalnu paniku, pa makar nisu svi aspekti do kraja istraženi i jasni, pa čak i ako se pokaže kasnije da nije posve opravdano, te tako natjerati politike da bolje upravljaju plastičnim otpadom i smanje upotrebu plastike općenito, da bi tada trezveno mogli razmatrati o utjecaju plastike na ljudsko zdravlje, nego da svake godine deponiramo sve više i više plastike ubrzanim ritmom, a onda za 50-100 godina skužimo da ta plastika ima značajan utjecaj na ekosustav i čovjekov opstanak, a da je sanacija problema vjerojatno nemoguća. Zar to nije razumno? Nisam upoznat ni s jednim procesom konstantnog rasta i gomilanja ičega, ni u prirodi, ni u društvu, koji ne uzrokuje u jednom trenutku povratnu reakciju na sam sustav. Pogledaj primjer populacijske dinamike, iliti bilo koji model predatora-lovine da bi razumio dinamiku takvih sustava. Uvijek se "upali" neki nelinearni član u takvim jednadžbama koje posve promijeni dinamiku sustava. Stoga je plauzibilno pretpostaviti da će gomilanje plastike u okolišu pokrenuti neke procese koji će mijenjati ekosustav, na ovaj ili onaj način, a promjene ekosustava čovjek, koji je njegov dio, nikad neće baš dobro podnositi jer je najbolje prilagođen upravo trenutnom stanju (vidi opet primjer globalnog zatopljenja). Već je dovoljno da se pokaže da plastika utječe na jedan dio biosfere da bi imala nekakav i utjecaj na čovjeka, a tu već ne stojiš dobro sa svojom verzijom "whataboutizma". Znači da bi me sigurno "pobijedio" u ovoj raspravi zapravo moraš dokazati da plastika nigdje i ništa ne mijenja u prirodi. Sretno!
"Razmjena tvari s okolinom" baš i ne funkcionira na način na koji ti zamišljaš.
Znači tu sada selektivno primjenjujemo znanstvene uvide? Toliko modela u fizici, kemiji, biologiji, pa i društvenim znanostima bazira se upravo na ravnotežnim procesima (od 0. zakona termodinamike pa nadalje) da kada to ne bi funkcioniralo poprilično pouzdano i općenito, mogli bi mnogo toga baciti kroz prozor. S obzirom na to da dovodiš tu tvrdnju u pitanje da povećanje koncentracije neke tvari u čovjekovoj okolini ne dovodi do povećanja te iste tvari, ili rekacije na tu tvar, u samom čovjekovom organizmu, onda tražim pojašnjenje, a ne neku rečenicu s "baš".
I ovo je razlog zbog kojeg sam ti dao thumb down. Očito bi sve napravio da bi diskreditirao autora i imputirao mu stavove koje nije izrazio!
Što mu imputiram? Citiram autorovu tvrdnju da se provode istraživanja o utjecaju plastike na zdravlje ("DA, u tijeku su studije kako bi se bolje razumjeli eventualni učinci plastike na ljude: Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) trenutno provodi istraživanje utjecaja mikroplastike na naše zdravlje, a Sveučilište u Newcastleu u Australiji radi na sintezi postojeće literature o ovoj temi."), a ako je motivacija tih istraživanja smislena, što autor ne dovodi u pitanje, onda slijedi da autor još uvijek dopušta da postoji mogućnost da plastika utječe na zdravlje, zar ne?
Ove smiješne analogije da "nije zdravo disati" pokazuju zapravo koliko se tu ne razumije ovo o čemu se priča. Možda disanje i nije (bilo) zdravo, ali činjenica je da dišemo stotinama tisuća godina i da smo se samim time prilagodili na zemljinu atmosferu, vjerojatno je sigurno ekstrapolirati da nećemo ni u narednih tisuću godina umrijeti od disanja. Ako se ne promijeni sastav atmosfere. Plastika je s nama jako kratko, tek jedan ljudski vijek, i rapidno se njezina koncentracija u okolišu povećava. Da nekih 1000 godina živimo s plastikom, i da je njezina koncentracija u tom periodu konstantna, ne bih mogao koristiti argumentaciju koju sada koristim, međutim, nije tako. Mogu se složiti da plastika u ovom trenu, u ovim koncentracijama, nema trenutačno značajan utjecaj na ljudsko zdravlje iz same činjenice da pišemo ove postove, ali i dalje smatram da je sasvim opravdano dizanje panike da se korištenje plastike mora smanjiti, pa makar prikazivali u video materijalima da jedemo kreditne kartice i kemijske olovke.
.. U konačnici, zašto vjerovati autorovim zaključcima?
odličan post, mada se ne slažem, praktički ni sa čime (već objašnjeno, argumentacija i logika..)
.. no da, nikad vjerovati autoru.. bug-texta ili izvješča? obojici? Meni-tebi? Ako imamo dvije suprotne tvrdnje, tad laički možemo napraviti grešku i reći da je jedna ili druga točna, ona preostala netočna.. no ne mora biti, mogu obje biti netočne itd. i tad opet, kojem autoru vjerovati? -ni jednom, tome služi znanje, razum i svjesno odlučivanje svakog od nas, neovisno što smo sad na suprotnim stranama s recimo suprotnim zakljucima. Docovi argumenti stoje, navedeni kao referenca u studiji ne stoje nego su recimo pretpostavke ili namjerne izmišljotine. Ako time usporedimo, tad neovisno jel doc u pravu, studija-zagovornici nikako nisu, mada je onečšćenje i smeće nešto s čime se svi (i ja i ti.. i doc) slažemo.
-slažemo li se o npr slobodi ljudi i pravu na zdravlje, život? (za primjer odgovor da..) -tad se moramo složiti da npr plastika ogrničava ljudske slobode, zdravlje život? Upitinik u čitanju-mislima.. i da se zato moramo boriti protiv plastike! - da, jer je namjerna logička greška implikacijom da ako si za A moraš biti za B, mada nisi nikako uspostavio relaciju prije toga nego na nekom ofrlje rekla-kazala kvaziznanstvenom ''mišljenju'' ili običnom pamfletu kojeg je mogao napisati mali perica za domaću zadaću.
- plastika je stvar industrijske revolucije, nezamjenjiva-nužna.. ukloni plastiku i uništio si svijet žešće nego ispaljivanjem sto nuklearki.. jer tad nemaš ništa, nemaš auto, lijek, gorivo (a sve se proizvodi od nafte, plastika), tv-mobitel.. ništa, ni poluvodiće-izolatore, jer sve to je plastika i svuda je oko nas.
- da, država će nabiti poreze, jer to države i rade i upravo ovakvi pamfleti su im temelj takvih poreznih-političkih (zapravo novčarskih-interesnih) odluka. + podsjetnik o eu pravilima, zbrinjavanju, fondovima i preuzetim obvezama, pa i sankcijama ako nešto neka država ne napravi (povrat novca).. a tad krene druga faza, tj patent-licenca i neokolonijalna eksplatacija onih koji kontroliraju tehnologiju za npr recikliranje..
-palstika štetna? plastika je korsina, više života spasi u jednom danu nego što je do danas od početka proizvodnje naštetila.
-otpad je otpad-smeće, pri tome nam treba biti nevažno (kao kad govorimo o ljudima-rasama-vjerama..) jel smeće platično ili neko drugo, nego ga treba zbrinuti, reciklirati, ako ništa da nije po plažama ili ulicama, po prirodi. Morski pas može crknuti gutanjem plastike ili gutanjem drvene grede, željezne ograde.. pri tome plastika nije ništa drugačija i nije uopće problem plastika nego je to problem bacanja smeća u more, s brodova i naselja. Odnosno, ok, ako je zbog zaštite riba, dobar razlog, no optužiti plastiku kao nešto loše je promašaj, kao da optužimo metak za ubojstvo umjesto osobe koja ga je ispalila-ubila. Ta ista plastika je spasila tisuće života, u medicini, kao što je otvorila tisuće radnih mjesta i svim granama industrije i baš ništa nećeš moći bez plastike.
.. ili se smao fokusiramo na ambalažu i boce? Zašto samo vrećice i boce? Zašto ne mobitel, plastična ambalaža na svemu, hrani, zašto ne plastične šprice u medicini? .. ne krive su samo vrećice i boce? ..
- ne, nije kriva plastika, ako je nešto smeće i zagađenje tad su krivi ljudi koji to smeće stvaraju i odbacuju na ne primjeren način.
- ne treba tad ovakva katastrofalna studja koja će nas plašiti plastikom, nego treba ljude natjerati da ne bacaju smeće na neprimjeren način. Kazna, također način kako država nešto rješava, ali za razliku od poreza, kazna je za konkretnog počinitelja.. i daleko poštenije ako govorimo o nekoj štetnositi za okoliš, tj zašto bi svi mi plaćali dodatno poreze koje već plaćamo kao i odvoz smeća, umjesto da onaj tko to čini jednostavno bude kažnjen za konkretno činjenje.. kao ubojica, kao svatko tko krši neka pravila igre. .. a porez, da, države će ga uvesti, zato im služe ovakvi pamfleti, pokriće, umjesto kazni za one koj to čine. Države-političari to vole, vole porez, biznis voli porez kao i izbjegavati ga.. a kazne? politika i biz ne vole kazne, jer su tad često kažnjeni, radije korz porez naplate svoj interes nego da plate kaznu.. zvuči alanfordovski, zar ne..
Jasno da je vijest senzacionalistička, ali to joj je i cilj - da politizira pitanje našeg upravljanja plastičnim otpadom, da to postane tema političke diskusije u javnosti.
Pročitao sam samo ovo pa ću odgovoriti i onda pročitati post do kraja.
Senzacionalizmom se ne može postići nikakav kvalitetan rezultat. Na svijetu postoje istina i laž, jedinica ili nula. Čim je nešto senzacionalizam to znači da je u istinu umiješana laž, ili u najbolju ruku izostavljen dio istine.
Jedna mala laž kao ukupan rezultat daje laž, koliko god istine u svemu bilo. I onda se postiže kontraefekt tj. u ovom slučaju zaključak kako je sve navedeno u tekstu laž.
Prije par dana čitam o profesoru (ili učitelju) informatike koji je dobio opomenu pred otkaz zato jer je na facebooku osporio dio povijesti koja se servira učenicima u Hrvatskoj. Imam sina od 10 godina koji sad uči takve stvari i uvijek sam se pitao kakav će zaključak sam stvoriti o tome što mu se predaje kad 100% zna da je dio toga laž. Konkretno, ovaj profesor kaže kako je laž da je domovinski rat bio obrambeni rat koji se vodio na teritoriju Hrvatske i kako se nigdje ne spominje sudjelovanje HV-a na teritoriju BiH. S obzirom da moj sin iz vlastite kuće zna (ili sam mu i ja trebao lagati?) kako je to laž, što će misliti o svemu drugome što na tom satu povijesti čuje? Znači jedna laž dovodi u sumnju tisuću istina. Tako i senzacionalistički članak ili traljavo istraživanje nemaju apsolutno nikakvu težinu, dapače.
Bitnost je subjektivna, sto i sam potvrdjujes, zbog cega ne moze biti razumni faktor.
Zasto sa nepotpunim i netocnim informacijama ganjati cilj, kada mozes uloziti vise truda i to uciniti sa potpunim i tocnim informacijama?
Sam navodis politicku podjeljenost, a navodis i Trumpa kao anti-nesto, pa nije li upravo objavljivanje netocnih i nepotpunih informacija davanje argumenata suprotnoj strani? Na ovakvim se greskama gube politicke borbe, dokazano u Kongresu i Senatu jos od 1776.
Sada pričamo o problemu plastike i mikro čestica od te iste plastike. Nije to ništa, tek nam dolaze lijepe stvari, jer polako počinje primjena nanočestica u svakodnevnom životu. Kao što su DDT ili freoni ili pesticidi ili azbest postali problem tako će i nanočestice za kojih desetak godina proglasiti škodljivima za ljudsko zdravlje. Zato se ne treba čuditi niti ovome s plastikom. No prije svega profit.
meni je najgore to sto kad setam psa, pa kad se pokenja, nesto sto je prirodno razgradivo moram staviti u nesto sto nije...