Vrlo je laskavo da ekipa misli kako moraš biti iznadprosječno inteligentan da bi programirao. Ali to je tako daleko od istine...
Vrlo je laskavo da ekipa misli kako moraš biti iznadprosječno inteligentan da bi programirao. Ali to je tako daleko od istine...
Jelde i ti programiraš? :P ;)
Ne bih htio napasti Olega i tekst jer mislim da je cilj teksta pljuvanje (s razlogom) po onima oduševljenima ovom idejom i onima koji podupiranjem ovakvog stava stvaraju posve pogrešnu sliku o industriji, znanosti i edukaciji. Čiste budalaštine koje Oleg oštro napada i tu ga treba poduprijeti. Razmišljanje kakvo neki "IT-ovci" guraju slavljenjem ove (vjerojatno nemušto prenesene ili čak posve lažne) informacije, opasno je.
Što se programiranja tiče, u naletu inspiracije je napisano nekoliko gluposti pa to nema smisla. Sâmo programiranje je dio softverskog inženjerstva. Problem je što vrijede pravila koja su upravo suprotna od onoga što piše. Programiranje je "math-ish" disciplina, vještina koja traži dobru potkovanost u booleovoj algebri, apstraktnom razmišljanju, kombinatorici i mnogim elementima "čiste" matematike. Kako je jednom rekao jedan pravi matematičar: matematika jest programiranje. Zašto, upravo zato što su koncepti u programiranju koncepti u matematici; algoritmi, forme, sintakse, funkcije i sl. Većina ozbiljnog programerskog posla koristi se matematikom, odnosno zapis je matematike. Posao programera se često svodi na grafove, funkcije, prostor, vektore, teorije, evolucije, uzorke...
Problem teksta je u perspektivi. Izvor ovog stava je vjerojatno u preprodavačima softvera za kompaniju X koji su nekad nešto kodirali iako nisu nikad bili programeri ili koji su u nekom trenutku dumpali CRUD softver osam sati dnevno, što u većini slučajeva rijetko ima veze s programiranjem. Ogroman broj njih mogu biti stackoverflow-googleri. U praksi CRUD šljakeri ili moderni "IT biznismeni". Otud i dolazi stav o rudarenju ili riječima iz teksta.
"Općenito se od hrvatskih IT-evaca malo njih bavi klasičnim programiranjem, popnu se na razinu managera, pokreću neke startupe, rade poslovne planove, sjede na sastancima i prodaju baze, neki od njih se prave kao da su neki veliki koderi ili su nekad "u mladosti" bili veliki koderi, a mogu se kladiti da ih 90% u zadnjih godinu dana nije napisalo liniju koda".
"STEM je kratica koja znači science, technology, engineering, maths. Science - super, iako je širok pojam, šta sve predstavlja znanost?" - Opišeš programiranje, a onda izvališ: "To je dakle STEM, kupus u kojem ima sve i svašta, a kodiranje čak ni nije STEM!" - i nije, kodiranje je samo jedan dio programiranja, koje je opet samo dio računalnih znanosti.
"Tko nije talentiran nema smisla da forsira, neće se usrećiti rješavanjem 1000 zadataka koje ne zna riješiti, a niti mu realno trebaju u životu." - točno, drilanje zadataka je samo forsiranje da se dobije prolazna ocjena. Razumijevanje matematike je nešto što bi trebalo biti fokus edukacije. Zato nam je sustav edukacije smeće. Kod programiranja je često zamka to što vježbanje ne postoji, nema uzorka (šablone) u zadacima koji se mogu naučiti, jer su i zadaci toliko slobodni da se koncepti moraju razumjeti i znati. Kod matematike još i prođe dril jer i za zadatke dobiješ samo primjer drila. Talent je samo dio priče. Manji dio.
"A i ta tupež se lako nauči, svatko može postati developer u 35-oj ako hoće, na večernjem tečaju." - Istina je. Svatko može određenoj kompaniji A pljunuti novac s tekućeg računa B i dobiti certifikat da je "developer". To što to nema veze s ničim i što ta osoba nakon toga vjerojatno zna programirati kao što ja znam nakon tutoriala u Flight Simulatoru letjeti 747, to je jasna priča.
"Razvojna okružja su tako specifična i tako se brzo mijenjaju da ti samo treba 20 sati vremena dnevno i koncentracija igrača Tetrisa da se time baviš" - Da, istina je da treba puno koncentracije i previše svakodnevnog učenja. To ne mora nužno samo dosaditi, ali je naporno, stvara stres i nije zdravo.
" Plus, djecu u osnovnjaku ne možeš učiti specifičnim alatima jer će za par godina biti zastarjeli, možeš ih učiti nekim općim konceptima, a to je u programiranju gotovo beskorisno." - E, ovo je "flagship" glupost tekst, ovo podebljano. Zaboga, ako išta vrijedi u učenju programiranja onda su to isključivo koncepti.
Podupirem pljuvanje po ekstremistima koji laprdaju o raznim vijestima, gašenju jako bitne povijesti, zemljopisa, hrvatskog (malograđanština i fah-idiotizam su snažni u društvu, ne treba ih poticati) i pljuvanje po onima koji zaista žele indijsko-kineske fah-idiot dronove, nije da ih nema.
Ali šteta je kad takav članak ispljuca znanost i struku posvemašnjim glupostima.
Vrlo je laskavo da ekipa misli kako moraš biti iznadprosječno inteligentan da bi programirao. Ali to je tako daleko od istine...
Jelde i ti programiraš? :P ;)
Pa ja sam dokaz da je teza fail... 
Vrlo je laskavo da ekipa misli kako moraš biti iznadprosječno inteligentan da bi programirao. Ali to je tako daleko od istine...
Jelde i ti programiraš? :P ;)
Pa ja sam dokaz da je teza fail...
Ljudi koji se bave takvim zanimanjima i pišu po forumima o temama koje ne uključuju Big brother, severinu, ustaše ili mamića se obično znaju, da li kobajage podcjenjivati ili stvarno nisu svjesni toga, pošto se ne kreću u istim krugovima s ostalim ljudima drugog kraja IQ ljestvice. Ako ćemo biti politički nekorektni možemo se praviti da glupi ljudi ne postoje, no 70% populacije su trgovci, fizikalci i slična zanimanja, a sigurno nisu svi to što jesu zato jer su imali teško djetinjstvo nejednakih mogućnosti....
Tako da nećeš od tovara napravit trkačeg konja kolko god ti njega trenirao...
možemo se praviti da glupi ljudi ne postoje
Ja ne mogu, vidio sam ih na svoje oči! Puno njih mi je čak u rodu!
Ali definitivno ne treba od programera praviti neke wunderkinde. Ima ih ovdje, naravno - ali ništa manje nego u drugim strukama i zanimanjima!
Hrpetina gluposti napisana o programiranju u članku, baš kao što su već ljudi rekli. Moje mišljenje je da svakako treba djecu učiti programirati od malih nogu i to ne učiti programirati u nekom specifičnom jeziku (iako može i to npr. Javascript) nego konceptualno. Da uče razmišljati na taj način, jer ne samo da će im danas-sutra to znanje biti potrebno već će im pomoći u životu generalno.
Kome će pomoći znanje programiranja?
Može pomoći svima koji se bave programiranjem, jasno :). Ako govorimo o poslu, pomoći će ti da se zaposliš jer u budućnosti će trebati sve više i više programera. Danas se sve programira od desktop aplikacija, mobilnih aplikacija, 3D printera, pametnih satova, pametnih frižidera, TV .... Računala su ušla u svaku poru ljudskog života i u budućnosti će to biti sve više. U životu "programerski" način razmišljanja ti može pomoći u donošenju odluka ili kad naiđeš na neki problem lakše ga analiziraš i odlučiš kako ćeš se postaviti. Programiranje te uči pragmatičnosti. Programiranje te uči organiziranosti i učinkovitosti i mnogo stvari možeš primjeniti na svoj svakodnevni život. Zato i kažem da je puno bitnije savladati koncept programiranja nego samo tipkanje naredbi. Tipkanje naredbi nije programiranje.
P.S.
Ja NISAM za to da se izbacuje Povijest i Zemljopis. Ja sam ZA to da se uvede predmet programiranje.
Dugo nisam čuo gluplju stvar od uvođenja programiranja u osnovne škole, neselektivno, gdje bi sad to programiranje trebali učiti svi. I oni totalni debosi koji će kasnije jedva završit za konobara. Što će točno ta djeca na takvom satu naučiti? Što ti očekuješ da djeca, gdje po prirodi stvari imaš od blago retardiranih preko ispodprosječnih i prosječnih koji nisu ustanju od programiranja naučiti apsolutno ništa, trebaju napraviti i raditi na takvom satu?
Programiranje je specifično znanje koje kao prvo zahtjeva barem prosječanu, ako ne i nadprosječnu inteligenciju da bi ga samostalno obavljao. Kao drugo zahtjeva određen interes za to i određene afinitete kod te ionako iznadprosječno inteligentne djece. To se na kraju svede na 5 od 30 djece u razredu, od kojih njih 4 ne želi kasnije raditi ništa ni približno što ima veze s informatikom.
Slažem se da zahtjeva interes. Kao i interes za školu općenito. Programiranje nije ništa drugačije od matematike, prirode i društva ili nekog drugog predmeta i nije rezervirano samo za "specijalce". Ne slažem se s tobom. :)
Kome će pomoći znanje programiranja?
Može pomoći svima koji se bave programiranjem, jasno :). Ako govorimo o poslu, pomoći će ti da se zaposliš jer u budućnosti će trebati sve više i više programera. Danas se sve programira od desktop aplikacija, mobilnih aplikacija, 3D printera, pametnih satova, pametnih frižidera, TV .... Računala su ušla u svaku poru ljudskog života i u budućnosti će to biti sve više. U životu "programerski" način razmišljanja ti može pomoći u donošenju odluka ili kad naiđeš na neki problem lakše ga analiziraš i odlučiš kako ćeš se postaviti. Programiranje te uči pragmatičnosti. Programiranje te uči organiziranosti i učinkovitosti i mnogo stvari možeš primjeniti na svoj svakodnevni život. Zato i kažem da je puno bitnije savladati koncept programiranja nego samo tipkanje naredbi. Tipkanje naredbi nije programiranje.
P.S.
Ja NISAM za to da se izbacuje Povijest i Zemljopis. Ja sam ZA to da se uvede predmet programiranje.
Sve više i više programera je u budućnosti valjda 1% radne snage. Zato je besmisleno.
Kao da u edukaciji svih budućih vozača staviš obavezu automehaničarskog znanja.
Zato ima smisla početi s IT obrazovanjem u smislu upotrebe računala, ali programiranje nema apsolutmno nikakvog smisla. na stranu što će jednog dana sve te praktične vještine biti užasno zastarjele (programiranje danas i prije 20 godina nema nikakve veze jedno s drugim, čak dijelom ni logičkog), služit će jako malom broju ljudi, a to nema smisla trpati u osnovnoškolsko obrazovanje, ima donekle smisla u namjensko srednješkolsko.
Dugo nisam čuo gluplju stvar od uvođenja programiranja u osnovne škole, neselektivno, gdje bi sad to programiranje trebali učiti svi. I oni totalni debosi koji će kasnije jedva završit za konobara. Što će točno ta djeca na takvom satu naučiti? Što ti očekuješ da djeca, gdje po prirodi stvari imaš od blago retardiranih preko ispodprosječnih i prosječnih koji nisu ustanju od programiranja naučiti apsolutno ništa, trebaju napraviti i raditi na takvom satu?
Da, jer ne postoje djeca kojoj su recimo matematika ili fizika ili tjelesni ili jezici ili domacinstvo teski, pa bi po tvojoj logici i te predmete trebalo ukinuti. Ta sto ce tocno ta djeca na takvom satu nauciti?
Mozda da djeca u skoli samo sjede u klupama par sati tiho moleci krunicu, zasto ih uciti bilo cemu kad ce uvijek biti onih koji su debosi za nesto?
Vrlo je laskavo da ekipa misli kako moraš biti iznadprosječno inteligentan da bi programirao. Ali to je tako daleko od istine...
Ovako izgleda kôd prosječnog "iskusnog developera" u jednoj hrvatskoj firmi:
int a = 7;
if( &a == NULL ) return error
Slažem se da zahtjeva interes. Kao i interes za školu općenito. Programiranje nije ništa drugačije od matematike, prirode i društva ili nekog drugog predmeta i nije rezervirano samo za "specijalce". Ne slažem se s tobom. :)
Je različito je jer je informatika vrlo specifičan dio informatike. Matematika to nije. Ne učiš iz matematike sve u osnovnoj školi. Učiš manji dio koji ti je potreban kao prvo za normalno funkcioniranje u društvu + nekakav dodatak kao priprema za daljnje školovanje o kojem opet možemo pričati koliko je stvarno potreban, apsolutno svima.
isto tako i biologija, fizika. Uče se neke osnove. Učiš razliku između biljaka i životinja. Iz kemije učiš o elementima, atomima, vezama i sl. No ne učiš biokemiju i šta sve ne, nemam pojma šta se uči u kemijskoj srednjoj ili na faksu.
po meni bi osnovna škola trebala iti 6+2 (ili 3 kako sad žele napraviti) gdje bi prva 4 razreda bila odgojno obrazovni sa stvarno osnovama pismenosti, dodatna uvod u kemiju, fiziku, informatiku, biologiju, geografiju itd. A u ova tri bi uz 50% obaveznih predmeta imao ostalih 50% koje bi sam birao zavisno od toga što te zanima. Pa ako će među izbornima biti nekakva naprednija informatika s programiranjem super. Pa nakon toga još možeš imat matematičko-informatičku srednju...
A ovako izgleda tekst priznatog hrvatskog informatičkog novinara koji je dobitnik mnogih nagrada... Reklo bi se da nigdje ruže ne cvatu, ha?
To ti je hrvatski problem, jer svi hoće pametovati o svemu, ne možeš biti ekspert u svakoj grani industrije, niti IT novinar može razumjeti sve aspekte svih kategorija društva. Zato postoje novinari/stručnjaci koji prate jednu-dvije kategorije i onda se zovu stručnjaci za to područje.
Slažem se da zahtjeva interes. Kao i interes za školu općenito. Programiranje nije ništa drugačije od matematike, prirode i društva ili nekog drugog predmeta i nije rezervirano samo za "specijalce". Ne slažem se s tobom. :)
Je različito je jer je informatika vrlo specifičan dio informatike. Matematika to nije. Ne učiš iz matematike sve u osnovnoj školi. Učiš manji dio koji ti je potreban kao prvo za normalno funkcioniranje u društvu + nekakav dodatak kao priprema za daljnje školovanje o kojem opet možemo pričati koliko je stvarno potreban, apsolutno svima.
isto tako i biologija, fizika. Uče se neke osnove. Učiš razliku između biljaka i životinja. Iz kemije učiš o elementima, atomima, vezama i sl. No ne učiš biokemiju i šta sve ne, nemam pojma šta se uči u kemijskoj srednjoj ili na faksu.
po meni bi osnovna škola trebala iti 6+2 (ili 3 kako sad žele napraviti) gdje bi prva 4 razreda bila odgojno obrazovni sa stvarno osnovama pismenosti, dodatna uvod u kemiju, fiziku, informatiku, biologiju, geografiju itd. A u ova tri bi uz 50% obaveznih predmeta imao ostalih 50% koje bi sam birao zavisno od toga što te zanima. Pa ako će među izbornima biti nekakva naprednija informatika s programiranjem super. Pa nakon toga još možeš imat matematičko-informatičku srednju...
Pa nećeš u 1. razredu osnovne učiti napredne stvari, ali da se djeci na zabavan način predstavi što se može napraviti programiranjem to bi bilo pametno. Ovi u 8. razredu će učiti naprednije stvari, u srednjoj školi još naprednije ...
Problem je što se predmeti rade toliko opširno da nikoga ne zanima da recimo u povjesti shvati neka zbivanja i zašto su se dogodila nego se svi podaci uče napamet za ispit nakon ispita glava prazna i spremna za prihvat novih tona informacija koje če se naučiti.
Kada bi se predmeti svodili na najbitnije i što zanimljivije predstavljanje sadržaja to bi bila druga priča.
Zasto bi bilo obavezno?
Tom logikom u osnovnu mozemo ubaciti i elektrotehniku, mehaniku, medicinu... i sve ostalo cime smo okruzeni.
Nitko te nikad nece smatrati idiotom ako nakon osnovne ne znas isprogramirati "hello world", ali ako ne znas koji je glavni grad Francuske ili kad je bio drugi svjetski rat, onda sigurno hoce.
Kodiranje nije, niti ce biti dio osnovne kulture a osnovna skola sluzi upravo za sticanje osnovne kulture i znanja.
Krivo si predočavaš činjenice, kao prvo 2/3 Američkog gospodarstva bazira se na IT sektoru, ako za tebe nije važno kodiranje u digitalnom stoljeću, zašto si onda na BUG forumu?
Osnove se moraju znati i učiti od prvog osnove, pogledaj si statistike kakvo nam je školstvo na EU i svjetskoj razini, bilo to je to sad skoro po svim novinama. Ispred nas su Ljubljana i Beograd, mi imamo LOŠE obrazovanje to je činjenica.
Danas se sve vrti oko IT-a, pa i sam BUG je IT časopis koji sad evo osobno Oleg ne podržava kodiranje u školama, zanimljivo...
Ljudi moji ne možemo živjeti u 80-tima još 50 godina, probudite se, finci uče daktilografiju i odbacuju pisanje rukom (zakonom-pravilom) od 1 osnovne škole kao prva država na svijetu, pričajte što želite ali Finska ima najbolje obrazovanje na svijetu, Bilo je sad i na Indexu članak o Finskom obrazovanju.
Ja si krivo predocavam cinjenice a ti bi djetetu u prvom osnovne uveo kodiranje? Dijete u prvom osnovne ne zna slova, ne zna brojeve. Nema razvijenu logiku niti zna osnovne zivotne pojmove a kamoli informaticke. Igrom slucaja imam sina u prvom osnovne i bas me zanima kako bi mu ti objasnio sto je npr. petlja i koliko bi ti vremena za to trebao. Obrazovanje nam je na nivou kakvom je upravo zbog genijalaca koji ne shvacaju sistematiku ucenja. Treba uciti dobro a ne puno.
Zaista ne shvacam koji je smisao buduceg pekara ili konobara daviti s kodiranjem umjesto mu pruziti znanje koje ce mu trebati. U osnovnoj osnovno a u srednjoj strucno.
Informatika u osnovnim skolama - da. Umjesto povijesti ili geografije definitivno ne. Programiranje uciti prije osnovnih matematickih operacija je idiotizam.
...
Zaista ne shvacam koji je smisao buduceg pekara ili konobara daviti s kodiranjem umjesto mu pruziti znanje koje ce mu trebati ...
U budućnosti će takvi poslovi biti nepotrebni ... Ne znam u koliko dalekoj budućnosti, ali to će se sigurno dogoditi. Već sad postoje hoteli i bircevi bez osoblja ... Ne kažem ja da je to dobro ili ne, da me ne bi netko krivo shvatio, ali to se događa.
Dugo nisam čuo gluplju stvar od uvođenja programiranja u osnovne škole, neselektivno, gdje bi sad to programiranje trebali učiti svi. I oni totalni debosi koji će kasnije jedva završit za konobara. Što će točno ta djeca na takvom satu naučiti? Što ti očekuješ da djeca, gdje po prirodi stvari imaš od blago retardiranih preko ispodprosječnih i prosječnih koji nisu ustanju od programiranja naučiti apsolutno ništa, trebaju napraviti i raditi na takvom satu?
Da, jer ne postoje djeca kojoj su recimo matematika ili fizika ili tjelesni ili jezici ili domacinstvo teski, pa bi po tvojoj logici i te predmete trebalo ukinuti. Ta sto ce tocno ta djeca na takvom satu nauciti?
Mozda da djeca u skoli samo sjede u klupama par sati tiho moleci krunicu, zasto ih uciti bilo cemu kad ce uvijek biti onih koji su debosi za nesto?
Ne, zato što su to OSNOVE koje ti trebaju da bi mogao normalno FUNKCIONIRATI U DRUŠTVU i kasnije pri daljnjem školovanju. Osnove matematike ti trebaju jer moraš znati što je razlomak ili kvadrat, kako podjelit dva broja i što je to uopće djeljenje, kako izgleda krug i što znači pi. Jer ti to treba u PRAKSI i kasnije u školovanju. Programiranje nije OSNOVA, OSNOVA je korištenje računala, programiranje je konkretna i specifična disciplina unutar ne samo informatike, nego točno određenog dijela informatike koja služi točno određenom cilju koji ti ako se njime ne baviš apsolutno ništa neće pomoći u stvarnom životu. Programiranje je ona specifična nadogradnja koja treba doći nakon osnova.
Slažem se da zahtjeva interes. Kao i interes za školu općenito. Programiranje nije ništa drugačije od matematike, prirode i društva ili nekog drugog predmeta i nije rezervirano samo za "specijalce". Ne slažem se s tobom. :)
Je različito je jer je informatika vrlo specifičan dio informatike. Matematika to nije. Ne učiš iz matematike sve u osnovnoj školi. Učiš manji dio koji ti je potreban kao prvo za normalno funkcioniranje u društvu + nekakav dodatak kao priprema za daljnje školovanje o kojem opet možemo pričati koliko je stvarno potreban, apsolutno svima.
isto tako i biologija, fizika. Uče se neke osnove. Učiš razliku između biljaka i životinja. Iz kemije učiš o elementima, atomima, vezama i sl. No ne učiš biokemiju i šta sve ne, nemam pojma šta se uči u kemijskoj srednjoj ili na faksu.
po meni bi osnovna škola trebala iti 6+2 (ili 3 kako sad žele napraviti) gdje bi prva 4 razreda bila odgojno obrazovni sa stvarno osnovama pismenosti, dodatna uvod u kemiju, fiziku, informatiku, biologiju, geografiju itd. A u ova tri bi uz 50% obaveznih predmeta imao ostalih 50% koje bi sam birao zavisno od toga što te zanima. Pa ako će među izbornima biti nekakva naprednija informatika s programiranjem super. Pa nakon toga još možeš imat matematičko-informatičku srednju...
Pa nećeš u 1. razredu osnovne učiti napredne stvari, ali da se djeci na zabavan način predstavi što se može napraviti programiranjem to bi bilo pametno. Ovi u 8. razredu će učiti naprednije stvari, u srednjoj školi još naprednije ...
Pa to nije programiranje, to su osove informatike. To nije uopće početna tema ovog članka i rasprave. Da su Australci rekli upoznat ćemo djecu s tim što je programiranje mi ovu raspravu ne bi uopće vodili...Čak i osnove programiranja kroz razne edukativne programske jezike u našim osnovnim školama i imaš (LOGO programski jezik)
...
Zaista ne shvacam koji je smisao buduceg pekara ili konobara daviti s kodiranjem umjesto mu pruziti znanje koje ce mu trebati ...
U budućnosti će takvi poslovi biti nepotrebni ... Ne znam u koliko dalekoj budućnosti, ali to će se sigurno dogoditi. Već sad postoje hoteli i bircevi bez osoblja ... Ne kažem ja da je to dobro ili ne, da me ne bi netko krivo shvatio, ali to se događa.
I ti misliš od ljudi koji/kakvi danas rade kao pekari i konobari napraviti programere? Pa sretno ti bilo.
U budućnosti će takvi poslovi biti nepotrebni ... Ne znam u koliko dalekoj budućnosti, ali to će se sigurno dogoditi. Već sad postoje hoteli i bircevi bez osoblja ... Ne kažem ja da je to dobro ili ne, da me ne bi netko krivo shvatio, ali to se događa.
I ti misliš od ljudi koji/kakvi danas rade kao pekari i konobari napraviti programere? Pa sretno ti bilo.
Da ne govorimo koliko će vjerojatno trebati manje programera nego danas.
Tužno je da se na službenoj stranici jednog IT časopisa može pročitati članak sa ovakvom hrpom gluposti, ovaj članak je primjer informatičkog neznanja nekoga ko obavlja posao informatičkog novinara, zbog ovog bi BUG trebao javno da se izvine. Kada pročitate nešto ovakvo postaje jasno zašto mi (sve zemlje bivše države) tako kaskamo za svijetom...
A sad vezano za temu koju obrađuje ovaj "genijalni" tekst.
Prvo, niko nije rekao da će ukinuti istoriju i geografiju, već da će smanjiti broj časova spomenutih predmeta, što uopšte nije loše, već pametan potez zemlje koja ima sve što mi (sve zemlje bivše države) nemamo.
Iako je potrebno znanje iz datih predmeta zbog opšte kulture, to znanje kao što su mnogi na forumu već rekli se uči napamet i samim tim brzo zaboravlja, a i lako je dostupno.
To nas dovodi do nekoliko pitanja na koja svako od nas treba sam da odgovori:
1. Da li je korisno trošiti dječije vrijeme i učiti ga nečemu od čega će on 90% da zaboravi jer je to naučio napamet (koliko se informacija vi sjećate iz datih predmeta)...?
2. Da li se dječije razmišljanje i kreativnost više ravijaju kada uče nešto napamet ili kada moraju da "napregnu mozak" i stvarno pronađu rješenje...?
3. Koja je korist od poznavanja datih predmeta (ako niste profesor istih), preciznije šta to vi možete da uradite sa tim znanjem u ekonomskom smislu...?
4. Vaše znanje o nekoj bitci, resursima nekakve lokacije, broju stanovnika, udaljeno je samo nekoliko klikova, i dostupno kad god vam treba, zar ne...?
Sa druge strane programiranje traži koncentraciju, znanje (kako iz informatike, tako i iz nekih drugih oblasti), ali i kreativnost, što su sve redom osobine koje treba jačati kod mladog čovjeka.
Programiranje vam daje neograničene mogućnosti, sa dobrom idejom možete puno toga da napravite, primjeri su svuda oko vas.
Za kraj, nemojte da me pogrešno shvatite, ja sam za to da se istorija i geografija izučavaju, ali u smislu postizanja "osnovnog" znanja, a ne ovolikog bubanja koje se odmah sutra zaboravlja. Živimo u potpuno drugačijem vremenu od onog koje je bilo prije samo 30 godina, a novo vrijeme nosi sa sobom nekakve nove stvari, a ako pogledamo predmete u školama oni su gotovo identični onima prije 30 godina, ne mislite li da bi i školstvo trebalo pratiti vrijema u kojem se živi...?
U budućnosti će takvi poslovi biti nepotrebni ... Ne znam u koliko dalekoj budućnosti, ali to će se sigurno dogoditi. Već sad postoje hoteli i bircevi bez osoblja ... Ne kažem ja da je to dobro ili ne, da me ne bi netko krivo shvatio, ali to se događa.
I ti misliš od ljudi koji/kakvi danas rade kao pekari i konobari napraviti programere? Pa sretno ti bilo.
Da ne govorimo koliko će vjerojatno trebati manje programera nego danas.
Nema veze, kažu da fali doktora, pa ćemo ih prekvalificirat za doktore i astronaute kad koloniziramo mars.
Tužno je da se na službenoj stranici jednog IT časopisa može pročitati članak sa ovakvom hrpom gluposti, ovaj članak je primjer informatičkog neznanja nekoga ko obavlja posao informatičkog novinara, zbog ovog bi BUG trebao javno da se izvine. Kada pročitate nešto ovakvo postaje jasno zašto mi (sve zemlje bivše države) tako kaskamo za svijetom...
A sad vezano za temu koju obrađuje ovaj "genijalni" tekst.
Prvo, niko nije rekao da će ukinuti istoriju i geografiju, već da će smanjiti broj časova spomenutih predmeta, što uopšte nije loše, već pametan potez zemlje koja ima sve što mi (sve zemlje bivše države) nemamo.
Iako je potrebno znanje iz datih predmeta zbog opšte kulture, to znanje kao što su mnogi na forumu već rekli se uči napamet i samim tim brzo zaboravlja, a i lako je dostupno.
To nas dovodi do nekoliko pitanja na koja svako od nas treba sam da odgovori:
1. Da li je korisno trošiti dječije vrijeme i učiti ga nečemu od čega će on 90% da zaboravi jer je to naučio napamet (koliko se informacija vi sjećate iz datih predmeta)...?
2. Da li se dječije razmišljanje i kreativnost više ravijaju kada uče nešto napamet ili kada moraju da "napregnu mozak" i stvarno pronađu rješenje...?
3. Koja je korist od poznavanja datih predmeta (ako niste profesor istih), preciznije šta to vi možete da uradite sa tim znanjem u ekonomskom smislu...?
4. Vaše znanje o nekoj bitci, resursima nekakve lokacije, broju stanovnika, udaljeno je samo nekoliko klikova, i dostupno kad god vam treba, zar ne...?
Sa druge strane programiranje traži koncentraciju, znanje (kako iz informatike, tako i iz nekih drugih oblasti), ali i kreativnost, što su sve redom osobine koje treba jačati kod mladog čovjeka.
Programiranje vam daje neograničene mogućnosti, sa dobrom idejom možete puno toga da napravite, primjeri su svuda oko vas.
Za kraj, nemojte da me pogrešno shvatite, ja sam za to da se istorija i geografija izučavaju, ali u smislu postizanja "osnovnog" znanja, a ne ovolikog bubanja koje se odmah sutra zaboravlja. Živimo u potpuno drugačijem vremenu od onog koje je bilo prije samo 30 godina, a novo vrijeme nosi sa sobom nekakve nove stvari, a ako pogledamo predmete u školama oni su gotovo identični onima prije 30 godina, ne mislite li da bi i školstvo trebalo pratiti vrijema u kojem se živi...?
Par primjedbi:
1. Australski siteovi direktno navode ukidanje povijesti i zemljopisa (replacing / scrapping).
2. Povijest i zemljopis (kao i svi ostali predmeti) mogu se "učiti napamet" (što je besmisleno) ili aktivno, s razumijevanjem. problem je što bi se u našem školstvu isto tako radilo i programiranje.
3. Osnovna škola - osnovno znanje. Programiranje tu ne spada ni za core IT, kamoli osnovnu školu. To što su meni cure zaluđene Scratchom i svako malo bi nešto petljale s njim je jedno, većina djece ne bi imala nikakve koristi od toga.
2. Da li se dječije razmišljanje i kreativnost više ravijaju kada uče nešto napamet ili kada moraju da "napregnu mozak" i stvarno pronađu rješenje...?
Da li se udaljenost bolje mjeri metrima ili kilogramima?
Mješaš kruške i jabuke. Učenjem napamet se trenira memorija i memorija se najbolje uči pamteći stvari, napamet.
ja bi u osnovnoj skoli djeci uveo programiranje tipa da moraju rijesiti problem logikom, (naravno da bi to bile jednostavne stvari, jer je to ipak osnovna skola)
npr. ne bi im davao ni racunalo za programiranje, nego bi crtali na papiru ili pravili neke objekte od papira koji bi predstavljali klase, funkcije, objekte i sl., i na taj nacin bi trebali doci do odredenog rjesenja, dakle ne bi se morali patiti sa odredenom sintaksom, trazit greske zbog nedostatka tocke zareza i sl. gluposti, nego bi npr. napravili kutiju koja bi predstavljala funkciju koja prima dva broja (u kutiji napravi dva rupe za ulaz) i vraca zbroj tih brojeva (napravi jednu rupu za izlaz), poslozi te kutije, napravi dijagram itd.
na taj nacin bi djeca razvijala logiku, metodiku, kreativnost i to kroz igru.. jer se uvijek moze doci do rjesenja na vise nacina..
2. Da li se dječije razmišljanje i kreativnost više ravijaju kada uče nešto napamet ili kada moraju da "napregnu mozak" i stvarno pronađu rješenje...?
Da li se udaljenost bolje mjeri metrima ili kilogramima?
Mješaš kruške i jabuke. Učenjem napamet se trenira memorija i memorija se najbolje uči pamteći stvari, napamet.
Memorija nije znanje. Npr. ne dira logiku nimalo.
U npr. matematici ima enormno malo stvari koje se uče napamet (npr. tablica množenja ili derivacija), ali nadalje ništa od učenja napamet.
Slično je i povijest, zempljopis... Ralno je bitnije znati da su u WWII Nijemci napali Poljsku i Rusiju, ako je priča dobra znat ćeš da je to bilo '41., ako baš moraš bubati napamet naučit ćeš da je to bilo 22.06.1941.
Za naš slučaj bespredmetno je govoriti o uvođenju kodiranja u osnovne škole kada još i informatika kao predmet nije redovni predmet. Moja supruga predaje informatiku i svake godine pred početak školske godine strahuje da li će imati puno radno vrijeme jer riječ je o izbornom predmetu. Kod nas je još nešto problem. O temama koje se obrađuju određuje stručna skupina na županijskoj razini, međutim u tim ekipicama su najviše profesori tehničkog. Dobar dio informatičara kod nas su zapravo profesori tehničkog sa tečajem informatike. Supruga je u karijeri imala nebuloze gdje su joj govorili kako je profesorica kemije sa tečajem informatike stručnija od nje koja je završila FOI.
Najveći razlog (koji ja vidim) zašto informatika nije redovni predmet je upravo u tome što si tehničari zadržavaju svoj kruh, odn svoj predmet, nauštrb informatike pa tako u petom razredu klinci iz tehničkog uče o wordu???
I dok je god tome tako, odn dok stručni informatičari ne sjednu na pozicije gdje se o tome odlučuje, od informatike ništa u osnovnim školama. A o kodiranju da i ne govorimo.
Pa normalno da je osoba koja je završila PMF kompetentnija za predavanje bilo čega od nekoga tko je završio FOI.
Škola treba dati štap, a ne ribu.
Pa normalno da je osoba koja je završila PMF kompetentnija za predavanje bilo čega od nekoga tko je završio FOI.
A kakva je to bolest Jakovljeviću?
Škola treba dati štap, a ne ribu.
Jako lijepo rečeno, kolega! Niste vi linuksaši tako loši...
