Sezona tehnoloških događanja u organizaciji Buga i/ili Mreže, otvorena je 2. veljače, održavanjem jubilarnog, desetog tehnološkog spektakla Bug Future Show. Ovaj put kao lokacija odabran je impozantni Mozaik Event Centar u Zagrebu, kako bi mogao ugostiti sve zainteresirane posjetitelje. Naime, nakon dvije godine pauze i isključivo online događanja, BFS2023 vratio se pred svoju vjernu publiku, koja je to jedva dočekala. Pokazalo se da je odabir lokacije bio pun pogodak, jednako kao i dodavanje treće dvorane – pa su sve tri dvorane, s kapacitetom od oko 2.000 ljudi, tijekom cijelog dana bile prepune.

Program je ponovno, kao i mnogih godina ranije, vodio najveći geek među komičarima, Ivan Šarić. Otvorenje je prošlo uz pozdravni govor urednika Buga Miroslava Rosandića te videoprisjećanje na prvo desetljeće Bug Future Showa. Prvo keynote predavanje dana održao je poznati američki tehnološki i automobilistički novinar, Tim Stevens. Govorio je, u skladu s motom ovogodišnjeg BFS-a "Perfect Ten", o deset savršenih trendova koji nas čekaju u narednih deset mjeseci te kako ih preživjeti. Njegov osvrt na aktualno stanje tehnologije i svijeta uključivao je sveprisutne buzzworde, kao što su Web3, umjetna inteligencija, električna vozila i slične, ali uz vrlo informiran stav i dubok uvid u realistično stanje svake od pojedinih tehnologija i trendova o kojima je govorio.

Stevens se nije, kao što bi se možda očekivalo, fokusirao samo na lijepe priče, već i na one koje nam oblikuju svakodnevicu, poput ratova koje danas gledamo "uživo" na mobitelima, globalnu ekonomsku krizu i slične. Za svaku od njih iznio je i niz svojih "savjeta za preživljavanje". Hoće li mediji izumrijeti pod navalom novih tehnologija, hoće li nas sve zamijeniti AI i upropastiti deepfakeovi, hoće li radnici ostati bez svojih prava, i kamo će odvesti aktualni rat cijenama na tržištu električnih automobila – gost iz SAD-a pokrio je vrlo širok spektar tema, koje nitko od nas do kraja ove godine, vjerojatno, neće moći zaobići.

O umjetnoj i pravoj inteligenciji

Nezaobilazna tema, koja se u manjoj ili većoj mjeri provlačila kroz sve točke programa, bila je umjetna inteligencija. Vrlo zapaženo i izvrsno prihvaćeno predavanje o "sudaru" AI-ja s obrazovnim sustavom i društvom, održao je ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić. Publici BFS-a ekskluzivno je predstavio i rezultate svojeg istraživanja o utjecaju digitalizacije na mlade. Svi danas živimo u uzbudljivom, ali osjetljivom trenutku, jer su nam digitalizacija i, uskoro umjetna inteligencija, nova prijetnja za društveni razvoj, koje mijenjaju obrasce našeg ponašanja. Mijenjaju se društveni odnosi i kontakti, veze, prostor, aktivnosti, pa samim time i obrazovanje, kaže Jokić, a njegovo istraživanje pokazuje kako je učenicima u Hrvatskoj posvemašnje digitalizacije – već pomalo i dosta. Kao i sa svime u životu, niti s izloženošću digitalnim tehnologijama ne treba pretjerivati: izoliranje od digitalnih tehnologija, kao i njihovo pretjerano korištenje, imaju negativne ishode kod mladih, dok se pozitivan utjecaj na njih može vidjeti u skupinama koje umjereno koriste digitalne tehnologije.

Možemo li se, dakle, nadati boljoj budućnosti za ljudsku civilizaciju? Ključ odgovora na izazove budućnosti, poručio je Jokić u svojem emotivnom predavanju, jest u obrazovanju. Treba samo biti hrabar, i biti otvoren. Gromoglasni pljesak publike potvrdio je da su se prisutni na BFS-u složili s Jokićevim tezama.

O sadašnjosti i budućnosti

Na desetom Bug Future Showu predstavljeni su i startupi Zuluhood, pobjednik Idea Knockouta, koji se nedavno vratio s CES-a u Las Vegasu, kao i drugo- te trećeplasirani s istog natjecanja poslovnih ideja, Pillbie i Clastr. Nakon njih, na glavnu pozornicu vratio se Tim Stevens, koji je na njoj odradio intervju s Matom Rimcem, pred ponovno prepunom dvoranom. Na početku, Rimac se osvrnuo na to kako je ponosan da vodi svoju kompaniju i dalje u Hrvatskoj, iako je naglasio kako je to iznimno teško i izazovno. "Poslovanjem ovdje, izložio sam kompaniju velikom riziku", kaže. Za kompaniju u koju je već uloženo preko milijardu dolara, pitanje je koliko mu je to bio pametan potez, no zasad u njemu ustraje, rekao je Stevensu.

"Kada su mi ponudili da preuzmem Bugatti, mislio sam da se šale, ili da je riječ o grešci u Matrici", osvrnuo se Rimac na trogodišnji proces dogovora oko pripajanja legendarne marke njegovoj kompaniji. Što Bugatti čini Bugattijem, pitao je Stevens. Rimac je ponovio riječi Ettorea Bugattija: "Ako je usporedivo, to nije Bugatti". A što čini Rimca Rimcem? "Savijanje zakona fizike", kaže Rimac, pa ističe kako prije desetak godina nitko nije mogao niti sanjati da će automobili na struju imati ubrzanja i karakteristike kao današnji.

Kamo idemo u budućnost automobila? Rimac smatra da će autonomna vožnja biti prava revolucija, čime će vozila postati sigurnija, jeftinija i lakša za korištenje: "Tome i sami želimo pridonijeti, a ne biti konkurenti Tesli ili drugim kompanijama koje proizvode osobna vozila. Robotaksiji bi trebali pružiti jednaku razinu komfora i kvalitete vožnje svima, bili oni školarci ili milijarderi, to je ono što želimo ostvariti". Za kraj, podijelio je i nekoliko savjeta iz vlastitog iskustva: "Ne bi svatko trebao biti poduzetnik, to većinom nije zabavno, niti je dobro kako izgleda izvana. U tom slučaju, morate biti spremni žrtvovati sve, pa stoga biti nečiji zaposlenik i tako rasti i nije loš izbor", poručio je. Onima koji su već u poslu, savjetuje da ne brinu o razvodnjavanju udjela ili rasprodaji kompanije – gradite svoje poslove zajedno sa zaposlenicima i ulagačima, a kada će kompanija rasti, rast ćete svi zajedno.

"Teške" teme

Do kraja dana posjetitelji su imali prilike čuti i kako se učitelji u praksi nose s podučavanjem studenata i odraslih, kako će umjetna inteligencija promijeniti svijet, i tko bi iz svega mogao profitirati, a tko propasti. U završnoj panel-raspravi dana, s glavnom temom AI-ja, čuli smo da su alati poput ChatGPT-a već postali "posvuduše", koriste ih svi za koje biste to očekivali, ali i oni za koje ne biste – a već sada se mogu izdvojiti radna mjesta koja će doživjeti velik "poremećaj", odnosno mogla bi postati višak nakon šire implementacije AI-ja. U svakom slučaju, jedno je jasno: AI je tu i nastavit će biti prisutan i dalje, pa će se svi na njega morati, na ovaj ili onaj način, prilagoditi. Oni koji to najbolje učine, bit će predvodnici sljedeće tehnološke revolucije.

Jedan od takvih mogao bi postati i Sofascore, domaći startup s jednom od najuspješnijih sportskih aplikacija u svijetu. Njihov CTO Josip Stuhli u svojem je keynoteu, izmijenjenom i nadopunjenom izdanju s .debuga 2021, iznio uzbudljivu priču o skaliranju infrastrukture i pozadinskih sustava te aplikacije, od nule, pa sve do današnjih, više od 23 milijuna korisnika.