30 čvorova = 55 kmh
(u slučaju da još netko ovdje ne mjeri brzinu u bananama po treptaju oka..)
U nautici se koriste čvorovi.
Zato što je najjednostavniji i najprecizniji način mjerenja. Jedna nautička milja je OTPRILIKE jednaka minuti geografske širine (na karti).
Prvo treba uzet navigacijsku kartu u ruke i onda se sjetit da zemlja ipak nije ravna, a onda postavljat ovakva pitanja..
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
dobio si palac gore uvjetno, jer ovo TOČNO nije istina....
naime, na polu je ta 1 lučna minuta cca 1861 m, na ekvatru cca 1843 m... jer zemlja nije sferična tj. savršena kugla...
Francuzi su to probali postaviti kao lučnu minutu na 45°širine - 1851.85 m t. 1852 m, a tu u igru ulaze i Ameri i Briti s svojim kalkulacijama....
Briti su imali staru definiciju po nekom elipsoidu, malo preko 1853 m, ali su i oni prihvatili tih 1852 m, pa je to sada standard - ali je to dogovoreni standard a ne TOČNA vrijednost...
dobio si palac gore uvjetno, jer ovo TOČNO nije istina....
naime, na polu je ta 1 lučna minuta cca 1861 m, na ekvatru cca 1843 m... jer zemlja nije sferična tj. savršena kugla...
Francuzi su to probali postaviti kao lučnu minutu na 45°širine - 1851.85 m t. 1852 m, a tu u igru ulaze i Ameri i Briti s svojim kalkulacijama....
Briti su imali staru definiciju po nekom elipsoidu, malo preko 1853 m, ali su i oni prihvatili tih 1852 m, pa je to sada standard - ali je to dogovoreni standard a ne TOČNA vrijednost...
Hvala Strikane, ispravljeno. A sad, šestar i kutomjer u ruke..
jedna moja frendica s otoka (neću reći kojeg, jer je udovica) tvrdi kako je bolje karataman nego katamaran. 
Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
Jedna nautička milja definirana je kao dužina 1/60 stupnja meridijana. Kako je, prvotno, metar definiran kao 1/10.000.000 dužina meridijana ispada da je 1mn = 1851,85 m. Tek kasnije je definicija promjenjena u 1nm = 1852 m.
Jedan čvor je 1 nm/h, a čvor se zove zato jer se, u vrijeme jedrenjaka, brzina broda mjerila tako da bi se na kraj užeta zavezala daska, a na užetu se na jednakim razmacima zavezali čvorovi. Daska bi se po krmi bacila u more i brojilo koliko čvorava će isteć u određenom vremenu. Iz toga bi se izračunala brzina broda.
A brzina broda se morala često mjeriti jer je to bio jedini način (dok John Harrison nije 1730. konstruirao prvi dovoljno precizni nautički kronometar) određivanja pozicije broda. Geografska širina bi se odredila pomoću sekstanta, a iz brzine i kursa broda izračunala bi se geografska dužina.
Ako je brzina broda izražena u stupnjevima onda je lakše računati i zato je 1 nm definirana kao 1 lučna minuta meridijana.
p.s.
Zemlja je, kad su plovili prvi pomorci, bila okrugla. Je li još to tek treba utvrdit.
o sunce vam vaše.. taman htio vidjet neku raspravu o tom divnom hibridnom katamaranu a ono figa.
mora će nam biti predivna kad ovo zaživi. uzmeš vodu iz mora, strujom iz solarnih panelima je pretvoriš nekom tehnikom u vodik i njime snadbjevaš elektromotor za pogon broda.... utopija.
