Pratim temu od objave ovog članka, i rekao bih da im site baš i nije uspio...
Mnogi ljudi, uključujući mene, nemaju pojma tko su dovraga makeri. Sasvim sam sigurna[1] da se mogao pronaći izraz s većom obavijesnom vrijednošću za govornike hrvatskoga jezika.
[1] Vesna Pisarović nema ništa s time.
Istina. Isto kao što smo za hardver svi, čim je to netko preveo, počeli govoriti očvrsje, a za softver omekšje, tako ćemo i za makere početi govoriti da su izrađivači, tvorci, činitelji, stvaraoci, proizvođači, graditelji, pravitelji, sklapatelji... samo, eto, da se usuglasimo oko prijevoda.
U aktivnome leksiku postoji riječ odnosno tuđica hardver koja je danas jednoznačna. Na Hrvatskome jezičnom portalu, doduše, nudi se riječ hardver i u značenju 'poduzeće ili pogon za izradu gramofonskih ploča', ali moram priznati da mi se takva uporaba u suvremenome govoru čini poprilično neovjerenom pa se može nakratko zanemariti. Jednostavnim riječima rečeno, većini je govornika standardnoga jezika sasvim jasno značenje leksema hardver. Govornici znaju što ta riječ označuje u izvanjezičnoj zbilji. Više se o tome može pronaći na internetu pod pojmom jezičnoga znaka. Za razliku od hardvera čije je značenje uvriježeno, većina onih koji se služe hrvatskim jezikom neće znati što konkretno označuje strana riječ maker. Poznavatelji će engleskoga znati da imenica maker u tome jeziku znači 'tvorac, izrađivač, proizvođač, stvaratelj, graditelj' (prema Googleovu prevoditelju, ne dâ mi se vaditi Bujasov rječnik), no teško će shvatiti opseg značenja koji makerima navodno pripada u hrvatskome. Ni meni to nije nimalo jasno - što makeri proizvode ili sklapaju? Bicikle, automobile, lutke za erotski užitak ili što drugo? Konačno, jezično posuđivanje ima svoje zakonitosti, a tehnička se struka ne bi trebala petljati u jezičnu. Vidi se i zašto.
