Kako možemo vidjeti postoji uputstvo kako overclockati Core2Duo procesore, međutim nema nekakvog 'vodiča' za OC AM2 procesora.
A budući da su AM2 procesori najkorišteniji kod ljubitelja AMD-a sam eto odlučio ja nešto napisati po tom pitanju.
Neka ovo bude ultimativni vodič svima koji namjeravaju OC-ati AMD AM2 platformu.
PRIPREMANJE RAČUNALA
Prije nego počnemo, postoje neki programi koji će vam trebati. Kako overclockate, morate znati neke bitne informacije, poput brzine procesora, voltaže, timing memorije i tomu slično.
Prvi potreban program, ujedno i najbitniji je CPU-Z. Vama su bitna samo dva taba, a to si 'CPU' i 'Memory'. Bitne informacije unutar CPU taba su ukupna brzina procesora (core speed), množitelj (Multiplier), HT link i voltaža (core voltage).
Ako vam ovi nazivi ništa ne znače u ovom trenutku, nema veze, objasniti ćemo ih kasnije u tekstu. CPU-Z vam također daje informacije o vašem procesoru, kao što su model, stepping i veličina cachea. Ali, te se vrijednosti ne mijenjaju overclockingom pa se ne osvrćem previše na njih u ovom tekstu.
Memory tab vam govori šest najbitnijih timinga (tCL-tRCD-tRP-tRAS-tRC-CR), djelitelja memorije, i brzinu memorije (DRAM Frequency). Upamtite samo da DDR2 memorija ima dupli data rate, što znači da ako vam piše 400MHz za brzinu memorije, to je jednako 800MHz efektivno. Ako vam je memorija postavljena na DDR2 800 a CPU-Z pokazuje frekvenciju nižu od 400MHz, to je zato što koristite neparan djelitelj koji vam underclocka memoriju.
Uz CPU-Z, trebati ćete stress programe za testiranje stabilnosti vašeg hardvera. To radimo zato da se uvjerimo da je sistem stabilan. Samo zato što ste nakon OC-a uspjeli upaliti računalo ne znači da je sistem stabilan. Stress testovi će staviti vaš procesor pod puno opterećenje i tako testirati stabilnost.
Pronađite potrebne programe i stress testove na topicu ispod:
http://www.bug.hr/forum/topic/overclocking/topic/hardver/programi_za_nadgledanje_s/190.aspx
Uz pripremanje i downloadanje potrebnih programa, morate saznati još jednu bitnu informaciju. To je preporučena voltaža za vašu memoriju. DDR2 memorija po defaultu radi na 1.8v, međutim, veliki dio 'high end' memorija zapravo bi trebalo raditi na 2.1-2.3v. Ako vaša memorija treba raditi na 2.2v a vi ostavite na 1.8v. neće se baš dobro overclockati (možda se čak i ne pokrene kako treba). Zato provjerite na kojoj voltaži bi trebala raditi vaša memorija, to možete napraviti na stranicama proizvođača, malo pogledajte specifikacije. Ali i google vam je ovdje prijatelj. Nemojte preskočiti ovaj korak.
OBJAŠNJENJE OSNOVNIH POSTAVKI
Prvo što trebate napraviti je istražiti menije i postavke u vašem BIOSu. Postoji nekoliko jako bitnih postavki sa kojima se trebate upoznati i mnogo drugih koje vam nisu jako bitne niti trebate puno znati o njima.
Proći ćemo samo kroz one koje će vam trebati.
Reference Clock
Ovo je stavka koja je po defaultu 200, i nju povećavate da bi overclockali. Ovo je najvažnija stavka, jer procesor, HT link i memorija koriste taj broj kada kalkuliraju svoje krajnje brzine. Reference clock ljudi čest pogrešno nazivaju FSB, što je Intelov termin koji više ne postoji na AMD 64 x2. Reference clock se također često naziva HT, HTT i mnogim drugim nazivima koji i nisu zapravo točni, međutim mnoge matične ploče koriste baš te nazive. Bitno je napomenuti da za razliku od Intelovog FSB-a, nikakvi se podaci ne prenose na reference clock. To je samo broj stvoren od strance clock generatora kojim drugi uređaji koriste da izračunaju svoju brzinu. Vaša matična ploča trebala bi vam dati mogućnost povećavanja reference clocka na bilo koji cijeli broj, do neke određene maksimalne vrijednosti npr. 400. Your motherboard should give you the option to increase the reference clock by any whole number, up to a certain max value such as 400 (primjer, Auto, 200, 201, 202, 203, …, 398, 399, 400). U pravilu je loše povećavati reference clock za više od nekakvih 10MHz svaki puta kada mijenjate, jer velike promjene mogu uzrokovati da se vaš sustav ne podigne.
CPU Multiplier
Ova stavka određuje kojim će brojem reference clock biti pomnožen da bi se dobila konačna brzina procesora. Neke matične ploče za množitelj mogu imati samo cijele brojeve, dok neke dozvoljavaju i decimalne brojeve zaokružene na 0.5 (na primjer 5x, 5.5x, 6x, 6.5x …, 15x, 15.5x, 16x). Kao primjer uzeti ćemo da je množitelj 10x, a reference clock postavljen na 215. Vaše računalo će odrediti krajnju brzinu vašeg procesora na sljedeći način. 215 x 10 = 2150MHz. Ako povećate množitelj na 11, onda će to biti 215 x 11 = 2365MHz.
HT Multiplier
Ovo je postavka koja određuje brzinu sabirnice, koja kontrolira brzinu input/output uređaja na matičnoj ploči. Većina matičnih ploča za množitelj koristi cijeli broj od 1-5 (Auto, 1x, 2x, 3x, 4x, 5x). Većina AM2 ploča brzinu sabirnice po defaultu ima postavljenu na 1000MHz, što znači da sistem koji nije OC-an ima reference clock 200 i množitelj sabirnice postavljen na auto (a to automatski znači 5x), što daje 200 x 5 = 1000MHz. Kako povećavate reference clock, brzina sabirnice će se povećati na brzinu iznad 1000MHz. U nekom trenutku brzina sabirnice će biti prevelika i vaš će sistem postati nestabilan ili se uopće neće moći podići. Taj problem riješavamo smanjivanjem množitelja sabirnice na 4x ili niže. Mnoge AM2 ploče mogu koristiti jako velike brzine sabirnice, tipa 1200-1400MHz. Međutim, nema nikakve prednosti u velikim brzinama sabirnice, ništa više d nekakvih 800MHz nije potrebno, tako da vas ne treba biti strah smanjiti množitelj kako bi vratili stabilnost. Neke matične ploče će ovu postavku prikazati kao Auto, 200, 400, 600, 800, 1000. To odgovara množiteljima 1x, 2x, 3x, 4x i 5x.
CPU Voltage
Voltaža procesora također nazivana vCore između ostalih imena. Ova postavka određuje voltažu koja dolazi do vašeg procesora. Ovisno o matičnoj ploči, ova postavka može imati široki izbor vrijednosti. Većina AM2 procesora ima defaultnu voltažu koja iznosi 1.30v, to se sigurno može podići do 1.45-1.50v, pod pretpostavkom da imate cooler za procesor koji ste kupili naknadno kako bi osigurali da se temperatura ne diže pre visoko. Kada tražimo maksimalnu brzinu procesora, pridonosimo stabilnosti sistema sa dodavanjem viltaže za 0.025v. Samo zapamtite, sa više voltaže, procesor proizvodi više topline pa razmislite o nabavci dobrog hladnjaka.
Motherboard Voltage
Voltaža matične ploče, također ju nazivamo vChip. Ovo kontorlira voltažu koju dobija vaš chipset. Povećanje voltaže za chipset mođe pridonijeti stabilnosti na visokim reference clockovima ili na velikim brzinama sabirnice.
Memory Setting
Ove postavke su jedan od bitnih faktora u određivanju krajnjeg CPU - RAM djelitelja pa samim time i veliki faktor u određivanju brzine vaše memorije. Vidjeti ćete opcije koje izgledaju otprilike ovako: Auto, DDR2 400, DDR2 533, DDR2 667, DDR2 800. Neke nove ploče mogu imati ponuđeno i DDR2 1066. Drugi faktor koji određuje CPU - RAM djelitelj je CPU množitelj.
Memory Voltage
Također juzovemo i vDIMM. Ove postavke kontroliraju voltažu koju dobija vaša memorija. Svaka markea memorije ima unutrašnji električni sklop (IC), neki popularni sklopovi su Micron D9 ili Promos. Memorijin IC, a ne marka memorije određuje koliku voltažu memorija može primiti. Neki IC-ovi koriste 1.8-2.0v dok drugi koriste 2.1-2.3v. Ista marka memorije možda je koristila jedan sklop u jednoj verziji a drugi u drugoj, pa pripazite na to da znate koje sklopove koristi vaša memorija ako ćete joj mijenjati voltažu. Google, specifikacije i slično neka vam budu izvori. Povećavanje voltaže može pridonijeti stabilnosti, ali u pravilu nije dobra ideja povećati voltažu za više od 0.1 od onoga što je preporučeno za tu memoriju. I kao uvijek, više voltaže, više topline.
Memory Timings
Ovo se često nalazi na istom meniju kao i ostale postavke memorije. Postoji puno latencija memorije, ali neke matične ploče dozvoljavaju pristup samo određenim, najbitnijim, što nije neki problem. Osim ako stvarno znate što radite, mijenjati ćemo samo neke postavke, a ostale ćemo ostaviti na auto.
(najčešće latencije vjerojatno su 3-3-3-X / 4-4-4-X / 5-5-5-X)
Cool’n’Quiet
Ovo je stvar koja je najveći neprijatelj overclockeru. Ako je omogućena, ona će underclockati vaš procesor kada je u stanju mirovanje, nađite postavke Cool n' Quieta i isključite ga.
PCIe Clock
Ovo kontrolira frekvenciju PCI express slota. Zaključajte ovaj broj na 100MHz kako bi se osigurali da neće utjecati na stabilnost računala.
OVERCLOCK U TEORIJI
Kada ste se dovoljno upoznali sa BIOSom spremni ste za OC. Za vrijeme OC-a vaše će komponente biti pod stresom da to tako nazovem, i to će na kraju dovesti do njihove nestabilnosti. Zbog toga nakon svake promjene testiramo stabilnost sistema sa nekim od programa koji su spomenuti u temi na koju sam dao link iznad. Ako ste napravili velike promjene, računalo vam se možda uopće neće upaliti. Tako da ćete imati problema ako ne znate koja komponenta radi probleme. (CPU, matična ili RAM)
To nas dovodi do srži priče. Proces overclockanja uključuje izoliranje svake komponente. To radimo tako da tražimo granice svake komponente pojedinačno dok ostale držimo na defaultnim vrijednostima. Krećemo sa matičnom pločom, pa se prebacimo na procesor i na kraju memoriju. Ovo iziskuje vrijeme ali definitivno daje najbolje rezultate.
Naravno, overclockati možete i sve u isto vrijeme ali tako postižete slabije rezultate, iako su nekada i takvi dovoljni prosječnom korisniku.
IZOLIRANJE MATIČNE PLOČE
Prva stvar koju provjeravamo je granica do koje možemo povisiti reference clock. Po defaultu on je postavljen na 200MHz i radi savršeno stabilno. Ali kako taj broj povećavate, doći ćete do krajnje granice, to ćete znati po tome kada sustav postane nestabilan. Davanjem više voltaže možete pridonijeti stabilnosti, ali vjerojatno ne previše. Skuplje matične ploče u većini će slučajeva doseći i veće reference clockove, dok će jeftinije očito imati slabije rezultate. No, bez obzira kakvu ploču imate, ne postavljajte pretpostavke, već testirajte do kuda ide.
Drugi faktor kod matične ploče je brzina sabirnice. Većina AM2 ploča brzinu sabirnice po defaultu ima postavljenu na 1000MHz a ona se izračunava množenjem clock reference i HT množitelja. Po defaultu vi dobijate 5 x 200. Kako povećavate reference clock tako se povećava ukupna brzina sabirnice. Zbog toga smanjujemo HT množitelj.
Većina ljudi se slaže da OC sabirnice ne daje nekakvu prednost. Tako da bez brige spustite HT množitelj tako da vam brzina sabirnice ne bude veća od tih 1000MHz. Ali dok god je brzina iznad 750MHz trebalo bi biti sve u redu.
Dakle, naš cilj je polagano povećavati reference clock dok ne nađemo maksimum koji matična dozvoljava. Za to vrijeme povremeno ćemo naići na nestabilnosti pa ćemo smanjivati HT množitelj. Zapišite vrijednosti svaki puta kada bilo što mijenjate, ali i zato da znate kada ste trebali mijenjati HT množitelj. Trebati će vam.
Budući da ovo radimo kako bi izolirali svaku komponentu, u ovom slučaju biti ćemo sigurni da je problem u matičnoj a ne u nečemu drugome. Kako? Jednostavno. Underclockamo procesor i memoriju. Kako dižemo reference clock, trebamo smanjiti množitelj procesora na najmanji kako nikada procesor nebi prešao svoju deklariranu brzinu. Tako znamo da nije on kriv. Isto radimo sa memorijom, tako što smanjujemo memorijski množitelj.
Ok. Vrijeme je da krenemo. Postavite računalo na sljedeće vrijednosti:
Reference Clock: 200
CPU Multiplier: 5x
HT Multiplier: 5x
CPU Voltage: 1.35v
Memory Setting: DDR2 400
Memory Timings: 5-5-5-18-26-2T (ostavite sve ostalo na Auto)
Memory Voltage: Stavite na defaultnu ma koja ona bila.
Motherboard Voltage: Defaultna.
Spremite ove postavke, restartajte i pokrenite CPU-Z da budemo sigurni da su sve postavke kako treba. Spremni smo za OC.
1) Povećajte reference clock za 3-5MHz.
2) Kada se PC restarta, pokrenite Orthos na 2 minute. Ako je sve ok, vratite se na korak 1. Ako je došlo do greške, idemo na korak 3.
3) Spustite HT množitelj za 1x. Idemo na korak 4.
4) Nakon restarta opet pokrenite Orthos na 2 minute. Ako je sve ok, vratite se na korak 1 i zapišite reference clock na kojem ste trebali mijenjati množitelj. Ako se pojavi greška problem nije bio u HT množitelju i vjerojatno ste došli do maksimalnog reference clocka za vašu ploču. Probajte dodati voltažu, ali time ćete dobiti možda koji MHz.
Nakon što smo ovo napravili, znamo koji je maksimalni reference clock za vašu ploču i znamo na kojim smo vrijednostima morali spuštati HT množitelj.
Samo da napomenem, maksimalni ref. Clock koji ste dobili vjerojatno neće biti baš taj, jer pravu stabilnost znamo tek nakon nekoliko sati Orthosa. U pravilu će biti 10-20 MHz niži ot toga koji ste dobili.
IZOLIRANJE PROCESORA
Sada kada smo izolirali ploču bacamo se na procesor.
Svaki procesor ima drugačiji množitelj, većina AMD X2 AM2 procesora ima množitelj zaključan što znači da ga ne možemo povećavati, samo smanjiti, s iznimkom 'black edition' procesora kojima je otključan pa ga se može i povećavati.
Naš je cilj naći maksimalnu brzinu procesora. To se računa množenjem reference clocka i množitelja. Postaviti ćemo množitelj na najveću vrijednost. Tada ćemo polako povećavati reference clock kako bi OC-ali procesor i našli brzinu koju on može podnijeti.
Da bi izolirali CPU, staviti ćemo memoriju na DDE3 400 i smanjiti latencije. To će stvoriti veliki CPU - RAM množitelj, i pomoći nam da memorija ostane underclockana kako mi dižemo frekvenciju procesora.
Ovo će naravno utjecati na matičnu, i ne postoji način da skroz maknemo matičnu iz te priče, ali budući da znamo kada matična postaje nestabilna, jer smo to zapisali, znamo kada mijenjati HT množitelj. Ako je nakon postupanja po bilješkama sistem i dalje nestabilan, došli smo do maksimalne frekvencije procesora.
Kada znamo da je procesor nestabilan, dodajemo mu još voltaže. Obično je to najbolje raditi u malim koracima poput 0.0125v ili 0.0250v. Zapamtite što sam rekao za temperaturu. Sa više voltaže dolazi i veća toplina, pa nabavite adekvatno hlađenje. Trudite se zadržati temperature ispod nekakvih 55 stupnjeva.
Idemo na OC proces. Postavite računalo na sljedeće postavke:
Reference Clock: 200
CPU Multiplier: Maksimalni mogući
HT Multiplier: 5x
CPU Voltage: 1.3500v
Memory Setting: DDR2 400
Memory Timings: 5-5-5-18-26-2T
Memory Voltage: Stavite na defaultnu ma koja ona bila.
Motherboard Voltage: Defaultna.
Spremite ove postavke, restartajte i pokrenite CPU-Z da budemo sigurni da su sve postavke kako treba. Spremni smo za OC.
1) Povećajte reference clock za 3-5MHz.
2) Nakon restarta testirajte računalo 2 minute Orthosom (Small FFT test). Ako je sve OK, ponovite korak 1. Ako je bilo grešaka idemo na korak 3.
3) Provjerite bilješke koje ste napravili kada smo izolirali matičnu. Ako je potrebno smanjujte HT množitelj i idemo na korak 5. A ako ste sigurni da se množitelj ne treba mijenjati idemo na korak 4.
4) Podignite voltažu procesora za 0.025v i idite na korak 5. Ne preporučam voltaže veće od 1.5v
5) Nakon restarta pokrenite Orthos na 2 minute. Ako je sve ok, idemo na korak 1, ako nije idemo na korak 4.
Prateći ove korake, doći ćete do ove situacije. Na najvećem množitelju stigli ste do reference clocka koji nije prošao test Orthosom, ali voltaža je na maksimalnih 1.5v (ili bilo koja sa kojom ste zadovoljni). Očito, procesor nije stabilan, pa pratite sljedeće upute:
1) Smanjite reference clock za 1-3MHz, odite na korak 2.
2) Kada se računalo restarta sa novim postavkama, testirajte ga sa Orthos Small FFT testom koliko god možete. Ako se sustav pokaže nestabilnim prije nego prođe nekoliko sati (idealno 24 sata) vratite se na korak 1. Ako prođe test, zabilježite brzuinu procesora (reference clock i množitelj). Ovo je maksimalna brzina vašeg procesora.
IZOLIRANJE MEMORIJE
Do sada, znamo dosta o granicama vaše matične i vašeg procesora. Sada smo spremni saznati do kuda može vaša memorija.
Ukupna brzina vaše memorije računa se ovako:
Brzina memorije = (ukupna brzina procesora) / djelitelj
Naš je cilj vidjeti kako brzo može ići naša memorija. Postoje dva načina povećanja brzine memorije. Povećanje brzine procesora ili smanjenje djelitelja memorije. Ukupna brzina procesora je onaj broj koji smo našli u prethodnom poglavlju, a djelitelj ne može biti manji od 5.
Kako smanjiti djelitelj?
Djelitelj bira računalo ovisno o dva faktora. Postavkama memorije i CPU množitelju. Ne postoji opcija za biranje djelitelja u BIOSu pa zato manipuliramo njime tako da mijenjamo postavke memorije i/ili CPU množitelj.
Zapamtite, stavite brzinu memorije na maksimum, želimo smanjiti djelitelj i povećati ukupnu brzinu procesora. Zato, kada testiramo najveću brzinu memorije, izabiremo najviši CPU množitelj koji zadržava niski memorijski djelitelj, 5. Ako koristite DDR2 800 memoriju, koja je ipak trenutno najčešća, CPU množitelj od 10x zadržava djelitelj 5x. Ako imate DDR2 667 memoriju, onda stavite množitelj 8x. Ako imate DDR2 533 memoriju, tko ste vi? I odite si kupit novu memoriju. J
Nadam se da se vaše znanje o AM2 platformi povećava i da ste polako spremni za OC memorije. Postavite računalo na slijedeće postavke, pod pretpostavkom da imate DDR2 800 memoriju sa latencijama 4-4-4-12:
Reference Clock: 200
CPU Multiplier: 10x
HT Multiplier: 5x
CPU Voltage: Maksimalna s kojom ste zadovoljni, odnosno koja je po prethodnim testovima potrebna.
Memory Setting: DDR2 800
Memory Timings: 4-4-4-12-24-2T
Memory Voltage: Defaultna za vašu memoriju, to ste saznali na način spomenut na samom početku.
Motherboard Voltage: Najniža s kojom ste uspjeli doći do maksimalnog reference clocka.
Spremite postavke, restartajte i provjerite da je sve kako treba. Nakon toga radite sljedeće:
1Povećajte reference clock za 3-5MHz, idite na korak 2.
2) Kada se računalo restarta pokrenite Orthos Large FFT Test na 2 minute. Ako je sve ok, ponovite korak 1, ako pak nije, odite na korak 3.
3) Provjerite zabilješke sa testa matične. Možda trebate smanjiti HT množitelj. Ako treba, smanjite ga za 1x i odite na korak 5. Ako ste sigurni da ne treba odite na korak 4.
4) Smanjite latencije memorije na 5-5-5-15-26-2T i odite na korak 2. Ako su latencije već na tim postavkama odite na korak 5.
5) Povećajte voltažu za 0.1v. NAPOMENA: Nije preporučljivo dodati više od +0.1v vašoj memoriji u odnosu na defaultne preporučene voltaže. Odite na korak 6.
6) Smanjite clock za 1-3MHz i pokrenite Orthos Large FFT Test na cca 4 sata. Ako je sve ok, ovo je vjerojatno maksimalna frekvencija memorije, +/- par MHz. Ako pak ne prođe u redu, ponovite ovaj korak.
Ako imate dobru memoriju a ne baš dobar CPU, moglo bi se desiti da dođete do maksimalne brzine procesora prije nego memorija pokaže nestabilnost. U tom slučaju, kočiti će vas CPU a ne memorija.
KOMBINIRANJE REZULTATA
Odlično, skoro smo gotovi. Znamo maksimalnu brzinu procesora, uz to i maksimalni reference clock za vašu ploču i znamo kada treba smanjivati HT množitelj, olabaviti memorijske latencije i povećavati voltaže za određenu komponentu, sve to imamo na papiru. Sada je naš cilj, sve to zajedno skombinirati da OC-amo cijeli sistem od jednom.
Nemoguće je meni ili bilo kome drugome reći kako da iskombinirate rezultate koje ste dobili u prijašnjim testovima, jer svima će rezultati biti drugačiji. Najosnovniji overclock uključuje korištenje defaultnog CPU množitelja i podešavanje reference clocka, voltaže, HT množitelja i vCore da bi dobili max brzinu procesora. Tada podesiti memorijske postavke, latencije i voltaže da bi dobili najveće brzine memorije. Međutim, korištenjem rezultata iz prvih testova možete fino podesiti sistem ovisno o vašim potrebama.
SRETNO!
P.S. Ako netko ima savjet kako poboljšati ovaj tekst, ili misli da bi bilo dobro nešto dodati, slobodno mi javite. :)
