Na Saturnovom mjesecu Enkeladu pronađen fosfor, ključni element za nastanak života

Fosfor je posljednji od šest esencijalnih elemenata koji su sada dokazano prisutni na ledenom svijetu Enkelada, što daje naslutiti da je njegov ocean ispod debelog leda nastanjiv

Sandro Vrbanus ponedjeljak, 19. lipnja 2023. u 06:00
📷 NASA/JPL/Space Science Institute
NASA/JPL/Space Science Institute

Enkelad je jedan od zanimljivijih objekata Sunčevog sustava. Jedan je to od preko 80 Saturnovih prirodnih satelita, smješten u relativno niskoj orbiti, tako da Saturnova gravitacija na njega ima snažan učinak. Površina mu je zaleđena, a zbog snažnog utjecaja plimnih sila Saturna te obližnjeg satelita Dione cijeli se ovaj mjesec stišće i rasteže, što zagrijava veliki ocean skriven pod njegovim površinskim ledom. Na površini Enkelada poznati su nam krateri, ali i gejziri, koji pod velikim pritiskom izbacuju materijal iz oceana u okolni svemir.

NASA-ina letjelica Cassini proučavala je ove gejzire te snimila tekuću vodu još 2006. godine. Od tada se smatra da bi Enkeladovi skriveni oceani mogli bujati životom, a ta je hipoteza dodatno osnažena pronalaskom tragova organskih molekula. Postojanje vodika, dušika, ugljika, kisika i sumpora do sada je također potvrđeno, a za kompletiranje svih šest za život esencijalnih elemenata nedostajalo je tek otkriće fosfora na Enkeladu – što je ovih dana potvrđeno.

Prvi ocean izvan Zemlje bogat fosforom

Rad objavljen u časopisu Nature opisuje otkriće fosfata u ostacima mlazova iz njegovih gejzira, nastalo pomoću podataka sa sonde Cassini. Fosfor je najrjeđi za život esencijalni element, a do sada nije otkriven niti na jednom poznatom nam oceanu izvan Zemlje. Ovo otkriće daje još veću nadu znanstvenicima da će, jednom kada "zavire" u Enkeladov ocean, tamo naći tragove živih organizama.

Ledena kora na južnom polu Enceladusa ima velike pukotine koje omogućuju raspršivanje vode iz oceana ispod nje, tvoreći oblak ledenih čestica. NASA-ina svemirska letjelica Cassini, koja je snimila ovu sliku 2009. godine, uzela je uzorke iz kojih su analizom dobiveni podaci o kemijskom sastavu 📷 NASA/JPL/Space Science Institute
Ledena kora na južnom polu Enceladusa ima velike pukotine koje omogućuju raspršivanje vode iz oceana ispod nje, tvoreći oblak ledenih čestica. NASA-ina svemirska letjelica Cassini, koja je snimila ovu sliku 2009. godine, uzela je uzorke iz kojih su analizom dobiveni podaci o kemijskom sastavu NASA/JPL/Space Science Institute

Samim time ovaj Saturnov prirodni satelit postaje vjerojatno i najbolji kandidat za pronalazak izvanzemaljskog života i to u našem "dvorištu", u Sunčevom sustavu. "Nitko ne bi bio iznenađen da fosfati postoje u stijenama Enkelada. Oni postoje na kometima, pa to i nije velika stvar. Velika je stvar ovdje što su fosfati rastvoreni u oceanu, a kao takvi spremni su za potencijalni nastanak života", izjavio je Frank Postberg, profesor s berlinskog sveučilišta Freie, koji je vodio ovo istraživanje. "Upravo smo pronašli znakove nečega što pokazuje da bi tamo život mogao prilično dobro nastati. To je samo pokazatelj nastanjivosti, vrlo dobar i značajan", dodao je u izjavi za Space.com.

Visoka koncentracija fosfata u Enkeladovim oceanima rezultat je reakcija ugljikom bogate tekuće vode i minerala u stijenama s dna oceana. Moguće je da se isti proces pojavljuje na mnogim sličnim svjetovima, pojašnjavaju znanstvenici te ističu kako je ovdje riječ o iznimno značajnom astrobiološkom otkriću. Sada znamo da na ovom mjestu postoje svi potrebni elementi za nastanak života i uvjeti za to – no, i dalje to možda nije dovoljno, pa će pitanje postojanja života na Enkeladu i sličnim mjestima još neko vrijeme biti otvoreno.