Matematička potraga za životom na Saturnovom satelitu Enkeladu
Znanstvenici iz SAD-a i Francuske izradili su matematički model kojim su pokazali da sastav plinova u gejzirima Enkelada nije u skladu s nebiološkim procesima koji se događaju ispod njegovih oceana
Enkelad, šesti po veličini Saturnov prirodni satelit, ledeni je i blještavi svijet načinjen izvana većinom od leda koji odbija gotovo svu Sunčevu svjetlost, a ispod debelog ledenog plašta krije ocean tekuće vode. Ova činjenica potvrđena je opažanjima gejzira koji izbacuju tekućinu daleko iznad njegove površine, a kroz njih je nekoliko puta bila proletjela NASA-ina sonda Cassini te prikupila podatke o kemijskom sastavu skrivenih oceana.
Kako se već dugo vremena smatra da su oceani ispod leda na Enkeladu vrlo pogodno mjesto za traženje izvanzemaljskog života, znanstvenici se nadaju da će jednom moći tamo poslati sondu koja bi probušila led i zaronila u njih, te izbliza ispitala odakle dolaze tragovi metana i zanimljivijih organskih spojeva zabilježeni u tamošnjim gejzirima. No, i prije nego takva misija bude ostvariva, do nekih odgovora može se doći – matematikom.
Odakle toliko metana?
Znanstvenici s američkog sveučilišta Arizona te pariškog Sciences & Lettres u časopisu Nature Astronomy objavili su svoj rad u kojem pokušavaju matematičkim modelom "dokazati" postojanje mikroba na Enkeladu. Njihova je namjera bila izraditi matematički model koji bi predvidio procese u unutrašnjosti ovog ledenog mjeseca, te njihove produkte povezao s podacima sonde Cassini. Izračunali su vjerojatnost da različiti procesi dovedu do koncentracije metana i drugih spojeva kakve je NASA-ina sonda zabilježila.
I što su otkrili? Matematički modeli pokazali su da su Cassinijevi podaci u skladu s pojavom mikroba koji, uz hidrotermalne procese, proizvode metan koji na kraju završi izbačen u svemir. Druga je mogućnost da se duboko u oceanima metan proizvodi nekim, do sada nepoznatim, hidrotermalnim procesom koji ne uključuje mikroorganizme.
U svakom slučaju, koncentracija metana koju je NASA zabilježila izravnim opažanjem, previsoka je u odnosu na onu koja bi se dobila abiotičkim nastankom metana. Drugim riječima, da bi se objasnila visoka prisutnost metana, potrebno je u jednadžbu ubaciti ili biološke procese kojima se kreira metan, ili neki drugi proces koji današnjoj znanosti nije poznat, a mogao bi "imitirati" biokemijski potpis mikroba.
"Naš zaključak, očito, nije da u oceanima Enkelada postoji život. Naprotiv, željeli smo razumjeti koliko je vjerojatno da njegovi hidrotermalni izvori budu nastanjivi za mikroorganizme slične onima na Zemlji. Cassinijevi podaci nam kažu da je to vrlo vjerojatno", kazao je Régis Ferrière, jedan od autora studije. Metodologija korištena u ovom radu može se primijeniti i na analizu drugih nebeskih tijela kako bi se na temelju njihovog kemijskog sastava dobili dodatni podaci o njima.
