U drugoj inačici Strategije pametne specijalizacije, koju je hrvatska Vlada prihvatila krajem prošle godine, i u kojoj se definiraju prioritetna područja za poticanje javnih ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, domaća informatička industrija dobila je svoje vlastito tematsko prioritetno područje, nazvano Digitalni proizvodi i platforme. Riječ je o ključnom koraku u transformaciji hrvatske informatike iz dosadašnjeg modela pretežno uslužnog sektora, u proizvodnu, stratešku industriju, i rezultat je sveobuhvatnih napora i uske suradnje vodećih udruženja domaće tehnološke industrije: HGK-IT, HUP-ICT, CISEx i CroAI.

Put od donošenja tog dokumenta do njegova prihvaćanja bio je dug – (tri godine lobiranja, analitike i stručnog rada) i, kako su rekli vodeći ljudi navedenih udruga na posebnoj konferenciji o drugoj inačici Strategije pametne specijalizacije, održane krajem siječnja u Zagrebu – još nije završen. Puno toga tu još treba napraviti i poboljšati, kako u samom sustavu natječaja, tako i u raznim drugim aktivnostima.

Novi centri izvrsnosti

Cilj hrvatske informatičke industrije (naveden već u Digitalnoj strategiji Hrvatske) doseći je bar 13 posto udjela u BDP-u do 2032. godine, i stvoriti 50 tisuća novih, dodatnih i kvalitetnih informatičkih radnih mjesta, jer samo takva zaposlenja donose više razine osobnih primanja, veće mogućnosti razvoja i zanimljivije i izazovnije projekte. "Pretvoriti hrvatsku informatičku industriju iz 'horizontalne' djelatnosti u vertikalnu, stratešku, bilo je važno i zbog toga što se inovacije često događaju tamo gdje im se najmanje nadamo.

Uspostavljanjem vertikale Digitalni proizvodi i platforme, hrvatska informatička industrija dobila je mogućnost otvaranja novih centara izvrsnosti u tvrtkama koje imaju ekspertizu, kapacitete, ljude i znanja kojima mogu inovirati i u sektorima koji nisu bili obuhvaćeni prethodnim tematskim područjem. Primjerice, tvrtke kao što su Infobip, Microblink i Photomath, prije nisu mogle doći do javnog novca za istraživanja i inovacije. Sada se otvara i taj potencijal", izjavio je Hrvoje Josip Balen, predsjednik udruge HUP-ICT. Strategija pametne specijalizacije je "prostor" koji će hrvatskoj informatičkoj industriji omogućiti bolji pristup do novca iz europskih fondova, no, "trudit ćemo se da taj novac bude kompetitivno raspodijeljen, onim tvrtkama i projektima koji imaju najviše izgleda na međunarodnim tržištima", dodao je Balen. Osim novca iz strukturnih fondova EU, Strategija pametne specijalizacije treba potaknuti i privatne investicije, a prvi sljedeći korak je implementirati tu strategiju u zakonodavstvo – u Zakon o poticanju ulaganja u istraživanje i razvoj i druge relevantne zakone.

"Strategija pametne specijalizacije nije vezana isključivo uz tehnologije, već je riječ o inteligentnoj uporabi lokalnih resursa u transformaciji informatičke industrije, kako bi ona bila konkurentna u sljedećem razdoblju. Strategija pametne specijalizacije vertikalna je politika, koja ulaže javni novac samo u područja u kojima će to biti isplativo – istraživanja i razvoj inovacija u informatičkoj industriji jedno je od takvih područja u našoj zemlji", izjavio je Domagoj Šarić, voditelj Odjela za konkurentnost gospodarstva HGK.

U prethodnoj, prvoj Strategiji pametne specijalizacije, definirano je pet glavnih područja unutar kojih se nalazi trinaest različitih industrija u kojima se Hrvatska želi specijalizirati. U toj specijalizaciji bila su i dva strateška projekta. U jednom je definiran hrvatski inovacijski ekosustav, a u drugom podrška klasteru konkurentnosti. Uglavnom, ta prva verzija Strategije pametne specijalizacije bila je podloga za ovu drugu, upravo prihvaćenu.

Transformacija u pet godina

Informatička industrija se u to – uz izuzetak nekih (za kibernetičku sigurnost specijaliziranih) tvrtki – uključila još prije dvije godine, no ipak kasnije od drugih. No, kad se uključila, definirala je svoj transformacijski cilj za razdoblje od sljedećih pet godina. Analiza sadašnjeg stanja pokazala je da se više od pola (55 posto) informatičkih tvrtki u Hrvatskoj bavi programiranjem za nekog drugog. Te tvrtke ostvaruju više od 60 posto ukupnog prihoda cijele industrije. Sljedeća najveća kategorija IT tvrtki u našoj zemlji tvrtke su koje se bave sklapanjem i prodajom računala.

One ostvaruju 20 posto ukupnog prihoda industrije. Istodobno, smanjuje se broj dostupnih informatičkih stručnjaka, a pala nam je i konkurentnost, jer više nismo jeftiniji od drugih, kako iz najbliže regije, tako i iz zemalja istočnije od nas. "Zato je predloženo da se institucionalno znanje, stečeno u IT uslužnim projektima izvedenima u prethodnim desetljećima, pretvori u što više digitalnih proizvoda koje je lakše globalno skalirati. Cilj je tvrtkama koje kao softverske agencije izvode projekte omogućiti da primjenom svojih znanja stvore nove proizvode. Kako bi se to postiglo, što više IT tvrtki mora početi surađivati i pripremiti se za natječaje i prije njihove objave", rekao je Alojzije Jukić, predsjednik Udruženja za IT, Hrvatske gospodarske komore.

Natječajni rašomon

Ulaganja u istraživanja, razvoj i inovacije, ulaganja su s vrlo visokim rizikom, pa IT tvrtke žele za tu svrhu što više koristiti bespovratna sredstva iz fondova EU. Postoje dva izvora tog novca – Strateška partnerstva za inovacije, koja se vežu na strategiju S3, i Dokazivanje inovativnog koncepta – što je natječaj raspisan u četiri poziva. Ukupno gledano, to je malo novca. Zato informatička industrija treba, zajedničkim djelovanjem svih svojih udruženja a i šire, inzistirati na tome da bude uključena u planiranje tih natječaja, kako bi poduzetnici i znanstvene institucije, koje su dionici na tim natječajima, saznali unaprijed kada će se i što događati, kako bi se mogli bolje pripremiti. Uz to, treba inzistirati i na pravodobnoj objavi indikativnih planova te ustrajati na tome da se ti planovi provode kako je napisano, a ne s odgodama i raznim izmjenama, jer svaka odgoda, odgađa i investicije.

U tome ne treba otkrivati "toplu vodu". Treba to napraviti prema uzoru na Horizon i EIC Accelerator. "Drugim riječima, natječaji moraju biti predvidljivi, u objavama, u planiranju, ali i u tumačenjima. Hrvatska je već više od jednog desetljeća u Europskoj uniji, i mnogo je natječaja odrađeno, a nama se i dalje događa da se na svakom idućem natječaju postavlja pitanje kako se shvaća neka odredba koja nije nova, no različito se tumači, ovisno o tome koje tijelo raspisuje natječaj. Primjerice, ovisno o tome koje ministarstvo raspisuje natječaj, ovisi i tretman privatnih znanstvenih ustanova u odnosu na javne znanstvene ustanove.

Svi čitamo iste direktive i iste uredbe i odredbe, ali ih tumačimo različito. To rezultira time da nitko ne zna kako će na kojem natječaju pojedina odredba biti protumačena, tko će biti prihvatljiv, i pod kojim uvjetima. To je zaista loše. Tim više jer smo, kako sam već naglasila, odradili mnogo natječaja, i neke smo stvari trebali naučiti, svi zajedno", izjavila je Tajana Barančić, predsjednica Nadzornog odbora CISExa.

Brzina prilagodbe

Kako bi primjena strategije bila uspješna, treba stalno biti svjestan i dinamike tržišta, kako našeg lokalnog, tako i globalnog. "Ako se transformacija hrvatske informatičke industrije, s pretežno uslužne, na više proizvodnu, ne provede dovoljno brzo – mnoge naše današnje softverske agencije će nestati. Zašto? Zato što na zapadnim tržištima, na kojima one najviše rade, pada broj i volumen ugovora, i to je već sada rezultiralo otpuštanjima. Dodatni problem je to što dio tih ljudi koji više ne rade u lokalnim tvrtkama neće ostati u Hrvatskoj, i to će dodatno otežati ostvarenje postavljenog cilja od 50 tisuća novozaposlenih u IT-u. Sljedeći problem je okrupnjavanje IT industrije – male tvrtke nemaju ni financijskih niti ljudskih resursa za istraživanja i razvoj. Okrupnjavanje se može provesti preuzimanjima, ali i sinergijskim okupljanjem u klastere i slične asocijacije.

Tu su i prilike za IT i u ostalim tematskim područjima gdje je informatička industrija horizontalno prisutna – rješenja koja se rade na projektima za druge tvrtke mogu postati novi digitalni proizvodi koji se mogu plasirati i negdje drugdje. Za uspjeh Strategije pametne specijalizacije iznimno je važna i transformacija samih IT tvrtki", zaključio je Jukić.