Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?

poruka: 176
|
čitano: 20.194
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?".
16 godina
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
BlueMax kaže...
Friday kaže...
knight kaže...
Ti si meni legenda. Kad god smisljam sta bih replicirao na nesto, skrolam nanize i skontam da si ti to vec uradio savrseno. :D

 

S obzirom na moju kolekciju kartona i opomena - rekao bih da se moderatori baš ne slažu s tobom. Ali hvala na podršci! Dugo sam se pripremao. Živim sa četiri žene pa moram imati izuzetno dobar način komunikacije...

 Mislim da sam tu jaci od tebe (racunajuci i banirani profil od prije 4-5 godina). Jedino sto mi je cudno, izgleda da se Drago vratio s godisnjeg prije par dana a ja sam jos uvijek medju zivima. Svasta se dogadja na tim ljetovanjima :)

 

Vidim, mogla bi se i knjiga o tome pisati. Ako bi trebao birati, jedan od dražih kartona mi je bio kad sam objavio da je M$ sračunao da im Vistu

najviše ruše Nvidia driveri...popio ban, thread zatvore, a par dana nakon toga udarna vijest na Bug stranici...pogađaš? :)

It is our duty as men and women to proceed as though the limits of our abilities do not exist - Pierre Teilhard de Chardin
Poruka je uređivana zadnji put čet 1.10.2015 22:02 (segregator).
12 godina
protjeran
offline
Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?

 Ako se ne varam ja sam ovu vijest stavio prije ovog Olega(tko je taj šarlatan uopce?)

Intel Core™ i7 Forever----- Battlelog: SoldierStippy
Moj PC  
0 0 hvala 0
15 godina
neaktivan
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
Glamdring kaže...
okicizepa kaže...

Za naš slučaj bespredmetno je govoriti o uvođenju kodiranja u osnovne škole kada još i informatika kao predmet nije redovni predmet. Moja supruga predaje informatiku i svake godine pred početak školske godine strahuje da li će imati puno radno vrijeme jer riječ je o izbornom predmetu. Kod nas je još nešto problem. O temama koje se obrađuju određuje stručna skupina na županijskoj razini, međutim u tim ekipicama su najviše profesori tehničkog. Dobar dio informatičara kod nas su zapravo profesori tehničkog sa tečajem informatike. Supruga je u karijeri imala nebuloze gdje su joj govorili kako je profesorica kemije sa tečajem informatike stručnija od nje koja je završila FOI.

Najveći razlog (koji ja vidim) zašto informatika nije redovni predmet je upravo u tome što si tehničari zadržavaju svoj kruh, odn svoj predmet, nauštrb informatike pa tako u petom razredu klinci iz tehničkog uče o wordu??? 

I dok je god tome tako, odn dok stručni informatičari ne sjednu na pozicije gdje se o tome odlučuje, od informatike ništa u osnovnim školama. A o kodiranju da i ne govorimo.

 Pa normalno da je osoba koja je završila PMF kompetentnija za predavanje bilo čega od nekoga tko je završio FOI.

 Na temelju čega je normalno da osoba koja je završila kemiju bude stručnija za informatiku od dipl.ing. sa FOI? Btw upitno je da li je kemija uopće završena na PMF, ali i da je, kako se može mjeriti informatičko znanje kemičara koji je MOŽDA imao jedan kolegij godišnje iz područja informatike od nekoga tko cijeli studij uči o tome??

 

Ali to uopće nije problem ovdje, problem je u tome što se ovdje govori o 5. stepenici, a mi još nismo niti na 2. stepenici. Kako bi se uopće moglo  uvesti nešto kao kodiranje/programiranje kada škole još nemaju obavezni predmet iz područja osnova informatike? 

10 godina
neaktivan
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
Stjepanj kaže...

 Ako se ne varam ja sam ovu vijest stavio prije ovog Olega(tko je taj šarlatan uopce?)

 Ma neki tamo "novinar".

16 godina
offline
Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?

Lukavo se briši postovi o razaračima i bojnim brodovima

It is our duty as men and women to proceed as though the limits of our abilities do not exist - Pierre Teilhard de Chardin
Moj PC  
0 0 hvala 0
15 godina
neaktivan
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
okicizepa kaže...
Glamdring kaže...
okicizepa kaže...

Za naš slučaj bespredmetno je govoriti o uvođenju kodiranja u osnovne škole kada još i informatika kao predmet nije redovni predmet. Moja supruga predaje informatiku i svake godine pred početak školske godine strahuje da li će imati puno radno vrijeme jer riječ je o izbornom predmetu. Kod nas je još nešto problem. O temama koje se obrađuju određuje stručna skupina na županijskoj razini, međutim u tim ekipicama su najviše profesori tehničkog. Dobar dio informatičara kod nas su zapravo profesori tehničkog sa tečajem informatike. Supruga je u karijeri imala nebuloze gdje su joj govorili kako je profesorica kemije sa tečajem informatike stručnija od nje koja je završila FOI.

Najveći razlog (koji ja vidim) zašto informatika nije redovni predmet je upravo u tome što si tehničari zadržavaju svoj kruh, odn svoj predmet, nauštrb informatike pa tako u petom razredu klinci iz tehničkog uče o wordu??? 

I dok je god tome tako, odn dok stručni informatičari ne sjednu na pozicije gdje se o tome odlučuje, od informatike ništa u osnovnim školama. A o kodiranju da i ne govorimo.

 Pa normalno da je osoba koja je završila PMF kompetentnija za predavanje bilo čega od nekoga tko je završio FOI.

 Na temelju čega je normalno da osoba koja je završila kemiju bude stručnija za informatiku od dipl.ing. sa FOI? Btw upitno je da li je kemija uopće završena na PMF, ali i da je, kako se može mjeriti informatičko znanje kemičara koji je MOŽDA imao jedan kolegij godišnje iz područja informatike od nekoga tko cijeli studij uči o tome??

 

Ali to uopće nije problem ovdje, problem je u tome što se ovdje govori o 5. stepenici, a mi još nismo niti na 2. stepenici. Kako bi se uopće moglo  uvesti nešto kao kodiranje/programiranje kada škole još nemaju obavezni predmet iz područja osnova informatike? 

 

Profesor je profesor, njegova struka je prenošenje znanja. U učionici poznavanje materije koju predaješ je sporedna stvar. Da se razumijemo pričamo o osnovnoj školi.

Taj posao može odraditi i netko sa ceste. Sve što ti treba možeš naučiti iz iste knjige koju koriste djeca. Obično to tako i biva u našim školama.

Ja bih svakako preferirao da mi sve predmete u osnovnoj školi drži netko sa diplomom PMF-a, ali njima je obično ispod časti uopće raditi u OŠ. Što također razumijem.

Zašto bi nakon toliko godina školovanja, čuvali tuđu djecu, družili se u zbornici sa kojekakvim uhljebima i koristili 1% stečenog znanja?

Vjerojatno to mogu naći i bez stavke čuvanja djece.

 

15 godina
neaktivan
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
Glamdring kaže...
okicizepa kaže...
Glamdring kaže...
okicizepa kaže...

Za naš slučaj bespredmetno je govoriti o uvođenju kodiranja u osnovne škole kada još i informatika kao predmet nije redovni predmet. Moja supruga predaje informatiku i svake godine pred početak školske godine strahuje da li će imati puno radno vrijeme jer riječ je o izbornom predmetu. Kod nas je još nešto problem. O temama koje se obrađuju određuje stručna skupina na županijskoj razini, međutim u tim ekipicama su najviše profesori tehničkog. Dobar dio informatičara kod nas su zapravo profesori tehničkog sa tečajem informatike. Supruga je u karijeri imala nebuloze gdje su joj govorili kako je profesorica kemije sa tečajem informatike stručnija od nje koja je završila FOI.

Najveći razlog (koji ja vidim) zašto informatika nije redovni predmet je upravo u tome što si tehničari zadržavaju svoj kruh, odn svoj predmet, nauštrb informatike pa tako u petom razredu klinci iz tehničkog uče o wordu??? 

I dok je god tome tako, odn dok stručni informatičari ne sjednu na pozicije gdje se o tome odlučuje, od informatike ništa u osnovnim školama. A o kodiranju da i ne govorimo.

 Pa normalno da je osoba koja je završila PMF kompetentnija za predavanje bilo čega od nekoga tko je završio FOI.

 Na temelju čega je normalno da osoba koja je završila kemiju bude stručnija za informatiku od dipl.ing. sa FOI? Btw upitno je da li je kemija uopće završena na PMF, ali i da je, kako se može mjeriti informatičko znanje kemičara koji je MOŽDA imao jedan kolegij godišnje iz područja informatike od nekoga tko cijeli studij uči o tome??

 

Ali to uopće nije problem ovdje, problem je u tome što se ovdje govori o 5. stepenici, a mi još nismo niti na 2. stepenici. Kako bi se uopće moglo  uvesti nešto kao kodiranje/programiranje kada škole još nemaju obavezni predmet iz područja osnova informatike? 

 

Profesor je profesor, njegova struka je prenošenje znanja. U učionici poznavanje materije koju predaješ je sporedna stvar. Da se razumijemo pričamo o osnovnoj školi.

Taj posao može odraditi i netko sa ceste. Sve što ti treba možeš naučiti iz iste knjige koju koriste djeca. Obično to tako i biva u našim školama.

Ja bih svakako preferirao da mi sve predmete u osnovnoj školi drži netko sa diplomom PMF-a, ali njima je obično ispod časti uopće raditi u OŠ. Što također razumijem.

Zašto bi nakon toliko godina školovanja, čuvali tuđu djecu, družili se u zbornici sa kojekakvim uhljebima i koristili 1% stečenog znanja?

Vjerojatno to mogu naći i bez stavke čuvanja djece.

 

 

Iznenadio bi se kada bi vidio koliko ljudi predaje u osnovnoj školi, a završili su PMF i to nema nikakve veze sa imanjem ili neimanjem časti. A ova tvrdnja kako bilo tko sa ceste može predavati djeci u školi nema veze sa mozgom. Čemu onda služe učiteljske akademije i fakulteti koji pripremaju studente za predavanje djeci? Čemu onda služi pedagoška grupa predmeta? Zbog vica? 

14 godina
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
Ekipa, usporedivati nase skolstvo i skolstvo u Australiji, SAD i sl. nema smisla.
Kako bilo sta usporedivati kada osobno boljoj polovici za nastavu idem po toaletni papir, papir za ruke, sapun i sl. jer skola eto "nema novaca".
Inace, sada upravo kupujemo dva ormara za skolu i to iz vlastitog proracuna (uz malu pomoc roditelja).
Kako pisati o nasem skolstvu kada se sagradi "xx" novih skola koje nema sanse da produ bilo kakvu inspekciju i koje nemaju osnovne uvjete za rad.
Onda svi udare pljuvanje kada skole strajkaju (ne traze ni dodatak za Bozic, ni regres, ni dodatak za Uskrs....traze bijednih cca. 200 kn koje ionako na kraju ucitelji potrose na klince i sve da im poboljsaju uvjete za donekle normalan rad. Uostalom, traze ono cega su se odrekli i sta im je bilo obecano vratiti no tako je to kod nas, nema nazad kada ti jednom uzmu.).
Naravno, kada se treba skupiti 12 mil. kn za naseg "premijera", za to treba "par dana", a kada u skoli treba kupiti printer, boju i sl. , to ce i dalje financirati ucitelji i kada se nekoga treba opaliti po dzepu jer se nema novaca, ma udari po uciteljima.
Izvinjavam se na OT no uistinu se ne moze usporedivati nase skolstvo s bilo kojim drugim jer ovo kod nas je ravno katastrofi.
Da se kod nas treba nesto izbaciti, osobno bi izbacio vjeronauk jer ne znam koliko ima smisla da klinci imaju satnicu vjeronauka kao npr. biologije tj. prirode. Nema smisla.
First they ignore you... Then they laught at you... Then they fight you... Then you win... Mohandas Gandhi
11 godina
neaktivan
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
okicizepa kaže...

Iznenadio bi se kada bi vidio koliko ljudi predaje u osnovnoj školi, a završili su PMF i to nema nikakve veze sa imanjem ili neimanjem časti. A ova tvrdnja kako bilo tko sa ceste može predavati djeci u školi nema veze sa mozgom. Čemu onda služe učiteljske akademije i fakulteti koji pripremaju studente za predavanje djeci? Čemu onda služi pedagoška grupa predmeta? Zbog vica? 

 Da, zbog vica. 

 

Učitelji u osnovnim i srednjim školama su obični bezveznjaci u mom iskustvu s tim da sam išao u državne škole pa učiteljski kadar nije bio podložan nikakvim kontrolama, testovima ili selekciji. 

Koristimo domaće proizvode za pranje zuba - Kalodont (Saponia Osijek)
15 godina
neaktivan
offline
Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?

Generaliziranjem tipa "uhljebi", "obični bezveznjaci" i slično samo omalovažavate većinu profesora koji su završili visoke škole (da, i PMF) i koji ulažu ponekad i zadnji atom snage da bi klincima, sa limitiranim sredstvima koje im škola da, dali znanje i upalili iskru. Međutim, ovdje nekako prepoznajem osobne frustracije pojedinaca koji su prošli (ili još prolaze?) kroz obrazovni sustav.

Zapravo, nije uopće bitno, jer mišljenje takvih je po realnosti i kvaliteti na razini članka iz naslova ove teme: van vremena, prostora i razuma.

Pozdrav svima i do tipkanja.

 
3 0 hvala 0
11 godina
neaktivan
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
okicizepa kaže...

Zapravo, nije uopće bitno, jer mišljenje takvih je po realnosti i kvaliteti na razini članka iz naslova ove teme: van vremena, prostora i razuma.

Pozdrav svima i do tipkanja.

 "Samo je moje mišljenje bitno zato i dolazim na BUG forum da pokažem ostalima koliko je moje mišljenje bitno."

Koristimo domaće proizvode za pranje zuba - Kalodont (Saponia Osijek)
16 godina
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
okicizepa kaže...

Zapravo, nije uopće bitno, jer mišljenje takvih je po realnosti i kvaliteti na razini članka iz naslova ove teme: van vremena, prostora i razuma.

 

Prije su van vremena, prostora i razuma oni koji generaliziraju i idoliziraju nastavnike i profesore u cjelini.

Školstvo nam je katastrofa - neefikasno, nekvalitetno, neproduktivno. Svijetli primjeri su nažalost samo primjeri, ne standard.

13 godina
neaktivan
offline
Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?

I profesori su samo ljudi.

Vječni izazivač na gostujućem terenu.Moj blog:http://thebluedrag.blogspot.com/ Svi smo mi jedna velika obitelj sa prezimenom Čovječanstvo
Moj PC  
1 0 hvala 0
16 godina
neaktivan
offline
Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?

vrtimo se u zacaranom krugu... svi bi tili vrhunske profesore, s vrhunskim teoretskim i prakticnim znanjima, a s druge strane uporno se tvrdi kako su neradnici, kako im je i to previse sto dobiju, i kako je program zastario (sto je)... naravno, za nekog tko ne zna kako funkcionira skolstvo i obrazovanje u hrvatskoj, najlakse je sve svalit na profesore, ali taj isti ne zeli znat, vec guta sve sto mu se kroz medije servira, i jednako tako uci svoju milu i dragu djecicu... svi se kunu u vlastitu dicu, a kad triba platit kadar, onda bi svi sve mukte.

 

program je star, novi programi postoje, a nisu uvedeni jer je to odluka ministarstva. konkretno, program racunalstva je iz 1997.g., a novi program je tri godine star i jos uvijek je samo eksperimentalno implementiran u neke skole. dok postane dio redovnog programa, i taj ce vec bit star. jesu li profesori za to krivi? stari program, a cak i knjige (izdavaci) je arhaican, a sve jer su profesori duzni drzat se tog programa, ma koliko glup bia, i imaju slobodu od 30% za vlastite izmjene. Te pak izmjene su moguce sve dok netko od drage djece i jos drazih roditelja ne intervenira zbog ocjena ili cega vec, a onda uopce vise nista nije bitno. nakon par puta, i oni najoptimisticniji i najambiciozniji profesori ce rec "koji k...c mi ovo triba, neka uce ono sto pise i zaboli me...". moze li ih netko u danasnje vrime krivit? 

 

iz godine u godinu tehnologija napreduje, i doista, neki profesori nisu na cast svojoj profesiji, a ni struci. to poglavito vrijedi u strukovnim skolama gdje ako nisi u toku jednostavno postaje besmisleno sve ono sto se predaje. tu bi se moralo intervenirat, ali opet, ako se uzme u obzir da su programi stari i da su profesorima vezane ruke, kako? nazalost, ispada da je bolje nista ne mijenjat, nista ne radit, nego aktivno iz godine u godinu sudjelovat u izmjenama programa. zakon nije predvidia takvo sto, ministarstvo na noz docekuje sve prijave mile djecice i roditelja i onda opet dolazimo do istog onog pitanja "sto mi to triba?" koje svaki profesor sebi mora postavit. na kraju, najveca kazna toj dici bit ce doc na jos uvijek nezavisni fakultet i tamo "poginit" vec prvu godinu jer im roditelji cine magarecu uslugu svojim nekriticnim pristupom i tetosenjem. profesori nisu krivi za to, samo se prilagodjavaju nastalim uvjetima. 

 

onog trenutka kad se vrati respekt u tu profesiju, kad od roditeljskog doma pocme pozitivan odnos prema nastavnicima, onda mozemo dalje razgovarat. a sto ocekivat od djece kad ih prvi roditelji truju svojim mislima o proferima, a sami nisu u stanju vodit brigu o jednom, vlastitom djetetu. sto ocekivat od djece kad ih se po svim medijima fila s pravima, plavim telefonima, i djecjim pravobraniteljicama, a ostaju im nepoznanice poput obveza, morala, srama. danas su vecina te dice razmazena derista koja bi prije 20 godina s pravom zavrsila na ulici, ili bi se u roku 24h, priko noci, prominila... 

 

 
4 0 hvala 3
10 godina
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
wifi kaže...

vrtimo se u zacaranom krugu... svi bi tili vrhunske profesore, s vrhunskim teoretskim i prakticnim znanjima, a s druge strane uporno se tvrdi kako su neradnici, kako im je i to previse sto dobiju, i kako je program zastario (sto je)... naravno, za nekog tko ne zna kako funkcionira skolstvo i obrazovanje u hrvatskoj, najlakse je sve svalit na profesore, ali taj isti ne zeli znat, vec guta sve sto mu se kroz medije servira, i jednako tako uci svoju milu i dragu djecicu... svi se kunu u vlastitu dicu, a kad triba platit kadar, onda bi svi sve mukte.

 

program je star, novi programi postoje, a nisu uvedeni jer je to odluka ministarstva. konkretno, program racunalstva je iz 1997.g., a novi program je tri godine star i jos uvijek je samo eksperimentalno implementiran u neke skole. dok postane dio redovnog programa, i taj ce vec bit star. jesu li profesori za to krivi? stari program, a cak i knjige (izdavaci) je arhaican, a sve jer su profesori duzni drzat se tog programa, ma koliko glup bia, i imaju slobodu od 30% za vlastite izmjene. Te pak izmjene su moguce sve dok netko od drage djece i jos drazih roditelja ne intervenira zbog ocjena ili cega vec, a onda uopce vise nista nije bitno. nakon par puta, i oni najoptimisticniji i najambiciozniji profesori ce rec "koji k...c mi ovo triba, neka uce ono sto pise i zaboli me...". moze li ih netko u danasnje vrime krivit? 

 

iz godine u godinu tehnologija napreduje, i doista, neki profesori nisu na cast svojoj profesiji, a ni struci. to poglavito vrijedi u strukovnim skolama gdje ako nisi u toku jednostavno postaje besmisleno sve ono sto se predaje. tu bi se moralo intervenirat, ali opet, ako se uzme u obzir da su programi stari i da su profesorima vezane ruke, kako? nazalost, ispada da je bolje nista ne mijenjat, nista ne radit, nego aktivno iz godine u godinu sudjelovat u izmjenama programa. zakon nije predvidia takvo sto, ministarstvo na noz docekuje sve prijave mile djecice i roditelja i onda opet dolazimo do istog onog pitanja "sto mi to triba?" koje svaki profesor sebi mora postavit. na kraju, najveca kazna toj dici bit ce doc na jos uvijek nezavisni fakultet i tamo "poginit" vec prvu godinu jer im roditelji cine magarecu uslugu svojim nekriticnim pristupom i tetosenjem. profesori nisu krivi za to, samo se prilagodjavaju nastalim uvjetima. 

 

onog trenutka kad se vrati respekt u tu profesiju, kad od roditeljskog doma pocme pozitivan odnos prema nastavnicima, onda mozemo dalje razgovarat. a sto ocekivat od djece kad ih prvi roditelji truju svojim mislima o proferima, a sami nisu u stanju vodit brigu o jednom, vlastitom djetetu. sto ocekivat od djece kad ih se po svim medijima fila s pravima, plavim telefonima, i djecjim pravobraniteljicama, a ostaju im nepoznanice poput obveza, morala, srama. danas su vecina te dice razmazena derista koja bi prije 20 godina s pravom zavrsila na ulici, ili bi se u roku 24h, priko noci, prominila... 

 

 

Točno, točno i točno. Što se tiče strukovnih škola, samo mali je dio obrazovan baš za rad u školama. Na Ministarstvu i politici je što je dozvolila da inžinjeri, koji nisu za rad u školama (bez uvrede), predaju i prave se profesorima. Netko tko završi DPPO je profesor isto kao i ja koji se školovao baš za to punih 5 godina... Ostalo si u potpunosti u pravu. Znam što pričaš, iskusio sve iz prve ruke.

16 godina
neaktivan
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
Ripjaw kaže...

 

Točno, točno i točno. Što se tiče strukovnih škola, samo mali je dio obrazovan baš za rad u školama. Na Ministarstvu i politici je što je dozvolila da inžinjeri, koji nisu za rad u školama (bez uvrede), predaju i prave se profesorima. Netko tko završi DPPO je profesor isto kao i ja koji se školovao baš za to punih 5 godina... Ostalo si u potpunosti u pravu. Znam što pričaš, iskusio sve iz prve ruke.

 Oko toga se bas i ne slazem s tobom... Danas je DPPO fakultet od 18 predmeta koji zahtjeva puni angazman od strane tog buduceg profesora, sto ce po svoj prilici dodatno odbiti potencijalni kadar koji je mozda i mislia predavati u skoli. Meni je sasvim ok da profesori opcih predmeta zavrse tih 5 godina fakulteta, ali kad je struka u pitanju, postavlja se pitanje, treba li jedan prakticar, inzinjer svoje temelje bazirat na birokraciji, pedagogiji i odgoju te dice, ili se u srednjoj skoli ipak ocekuje edukacija, praksa, primjena znanja... uzmi za primjer struku gdje su prakticki svi radnici ujedno i ucitelji, bilo formalno, bilo neformalno - medicina! koliko bi smisla imalo da ti pojedine predmete predaje profesor koji je zavrsia tih 5 godina faksa, a sa strukom, s medicinom nema nikakve veze osim onog sto je i sam procita u knjigama, koji nikad nije uzea banalnu iglu u ruke pa izvadia krv, itd. kakva prakticna znanja moze pruzit netko tko nije u struci vec je priucen da predaje pojedini predmet? kakva ocekivanja mogu bit od tih ucenika koji u nekim podrucjima su vise u toku od samih profesora, koji od njih ne mogu trazit informaciju jer su zapeli na programu koji su zacrtali. taj DPPO ce samo odbit ljude koji nesto i znaju i onda cemo opet u krug - u skolama struku predaju ljudi koji nemaju pojma o struci - mozda znaju nabrojit sve ciljeve, metode i ostali bullshit koji se od njih u pedagoskom smislu ocekuje, mozda imaju fenomenalne satove razrednika i razgovore s ucenicima, ali na kraju ostaje cinjenica da debelo zapinju kad je u pitanju prenosenje znanja iz konkretnog predmeta jer tog znanja u konacnici nemaju. i onda imas dicu koja dodju na fakultet, a tamo ih profesori pitaju "pa ko vas je to tako ucia?"... i sam sam odrzava neke seminare profama osnovnih i srednjih skola, i onda shvatis da ucenici bolje shvacaju neke stvari od njih. na koji nacin bi oni tribali onda prenosit svoje znanje toj dici kad ga nemaju. umjesto toga oni znaju crtat umne mape i poticat dicu na rad... 

ako mislis da je bolje da inzinjeri ne rade u skoli, pogledaj samo primjere uspjesnih zemalja poput finske i danske gdje ne samo da profesori nisu filozofi, vec ne mogu uopce predavat ako nisu radili u struci, dapace, mislim da imaju i obvezu rada u struci neko vrime svakih 3-4 godine kako bi i dalje mogli predavati u skoli, a bit u toku s aktualnim tehnologijama. umjesto toga, u pojedinim skolama u hr se tehnicko crtanje i dalje radi na papiru umisto u autocadu, a ocjenjuje se debljina linija i sjencanje povrsina... to je ono sto zelimo dicu ucit??? 

16 godina
neaktivan
offline
Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?

Evo da naucite sto je programiranje 

 

 
1 0 hvala 0
16 godina
neaktivan
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
LevaOpaki kaže...

Evo da naucite sto je programiranje 

 

 I sad ti imaš takvih 20 od 30 klinaca u 6. razredu i trebaš ih naučiti programirati....

16 godina
neaktivan
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
BlackDog22 kaže...
LevaOpaki kaže...

Evo da naucite sto je programiranje 

 

  I sad ti imaš takvih 20 od 30 klinaca u 6. razredu i trebaš ih naučiti programirati....

Poanta price je da ljudi koji nemaju pojma sto je programiranje kao Oleg i ovaj klinac vole pisati clanke o tome ili snimati video 
Sto se programiranja u sestom razredu tice, neka bude izborni predmet pa neka ucenik bira.

Poruka je uređivana zadnji put uto 6.10.2015 15:11 (LevaOpaki).
16 godina
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
wifi kaže...

vrtimo se u zacaranom krugu... svi bi tili vrhunske profesore, s vrhunskim teoretskim i prakticnim znanjima, a s druge strane uporno se tvrdi kako su neradnici, kako im je i to previse sto dobiju, i kako je program zastario (sto je)... naravno, za nekog tko ne zna kako funkcionira skolstvo i obrazovanje u hrvatskoj, najlakse je sve svalit na profesore, ali taj isti ne zeli znat, vec guta sve sto mu se kroz medije servira, i jednako tako uci svoju milu i dragu djecicu... svi se kunu u vlastitu dicu, a kad triba platit kadar, onda bi svi sve mukte.

 

Previše generaliziranja i opet o "zločestim roditeljima" i slično.

Imaš li dobrih profesora? Imaš. Možeš li ih nagraditi? Ne.

Imaš li loših profesora? Imaš. Možeš li ih kazniti? Ne.

Na stranu problem financiranja školstva (malo država, malo lokalna samouprava). Na stranu slabe financije. IT generalno nije prikladan za školstvo jer se prebrzo mijenja i nitko to ne može financirati.

Tko bi to platio - ne znam. Sadašnje školovanje profesionalnih informatičara u pravilu spada na firme u kojima rade, ponekad plaćaju sami.

Tko bi platio toliku količinu dobrih nastavnika upotrebe računala (ne informatike, toliko detaljno se ne može ići) kao i njihovo kontinuirano školovanje - teško da takav postoji u RH.

LevaOpaki kaže...

Poanta price je da ljudi koji nemaju pojma sto je programiranje kao Oleg i ovaj klinac vole pisati clanke o tome ili snimati video 
Sto se tice programiranja u sestom razredu tice, neka bude izborni predmet pa neka ucenik bira.

Što ako su protiv tog smijeha s programiranjem u osnovnjaku i oni koji su po struci službeno programeri?

Tko bi platio sve što je potrebno za pravu informatiku u školama? Država?

16 godina
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
Old Iggy kaže...

Što ako su protiv tog smijeha s programiranjem u osnovnjaku i oni koji su po struci službeno programeri?

Tko bi platio sve što je potrebno za pravu informatiku u školama? Država?

 

 

A što je to potrebno?

 

It is our duty as men and women to proceed as though the limits of our abilities do not exist - Pierre Teilhard de Chardin
11 godina
neaktivan
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
segregator kaže...
Old Iggy kaže...

Što ako su protiv tog smijeha s programiranjem u osnovnjaku i oni koji su po struci službeno programeri?

Tko bi platio sve što je potrebno za pravu informatiku u školama? Država?

 

 

A što je to potrebno?

 

 List papira i olovka.

Koristimo domaće proizvode za pranje zuba - Kalodont (Saponia Osijek)
16 godina
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
Onjegin kaže...
segregator kaže...
Old Iggy kaže...

Što ako su protiv tog smijeha s programiranjem u osnovnjaku i oni koji su po struci službeno programeri?

Tko bi platio sve što je potrebno za pravu informatiku u školama? Država?

 

 

A što je to potrebno?

 

 List papira i olovka.

 

I ti misliš da država nema za papir i olovku?

It is our duty as men and women to proceed as though the limits of our abilities do not exist - Pierre Teilhard de Chardin
16 godina
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
segregator kaže...
Old Iggy kaže...

Što ako su protiv tog smijeha s programiranjem u osnovnjaku i oni koji su po struci službeno programeri?

Tko bi platio sve što je potrebno za pravu informatiku u školama? Država?

 

 

A što je to potrebno?

 

Oprema, softver, kontinuirano educirani predavači, održavanje, prostor, energenti...

Ili samo papir i olovka i priučeni profesor povijesti koji ne može drugačije naći posao?

 

BTW, ne, nema država ni za papir ni olovku, to roditelji daju.

Poruka je uređivana zadnji put uto 6.10.2015 16:23 (Old Iggy).
16 godina
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
Old Iggy kaže...
segregator kaže...
Old Iggy kaže...

Što ako su protiv tog smijeha s programiranjem u osnovnjaku i oni koji su po struci službeno programeri?

Tko bi platio sve što je potrebno za pravu informatiku u školama? Država?

 

 

A što je to potrebno?

 

Oprema, softver, kontinuirano educirani predavači, održavanje, prostor, energenti...

Ili samo papir i olovka i priučeni profesor povijesti koji ne može drugačije naći posao?

 

BTW, ne, nema država ni za papir ni olovku, to roditelji daju.

 

Kad bi to roditelji davali, onda bi mogli reći da nam država funkcionira. Međutim, to daju strani bankari, zasad.

Ovo što si nabrojao na početku uopće nije problem, problem je volja da se to napravi

It is our duty as men and women to proceed as though the limits of our abilities do not exist - Pierre Teilhard de Chardin
16 godina
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
segregator kaže...
Old Iggy kaže...

Oprema, softver, kontinuirano educirani predavači, održavanje, prostor, energenti...

Ili samo papir i olovka i priučeni profesor povijesti koji ne može drugačije naći posao?

 

BTW, ne, nema država ni za papir ni olovku, to roditelji daju.

 

Kad bi to roditelji davali, onda bi mogli reći da nam država funkcionira. Međutim, to daju strani bankari, zasad.

Ovo što si nabrojao na početku uopće nije problem, problem je volja da se to napravi

Što to daju strani bankari? Papire za crtanje? Toalet papir? Salvete? Standardni a4 80-gramski?

Uopće nije problem naći dodatne milijune eura godišnje za to? Jok.

Volja? Volja u stvarnosti nikad nije dovoljna.

16 godina
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
Old Iggy kaže...
segregator kaže...
Old Iggy kaže...

Oprema, softver, kontinuirano educirani predavači, održavanje, prostor, energenti...

Ili samo papir i olovka i priučeni profesor povijesti koji ne može drugačije naći posao?

 

BTW, ne, nema država ni za papir ni olovku, to roditelji daju.

 

Kad bi to roditelji davali, onda bi mogli reći da nam država funkcionira. Međutim, to daju strani bankari, zasad.

Ovo što si nabrojao na početku uopće nije problem, problem je volja da se to napravi

Što to daju strani bankari? Papire za crtanje? Toalet papir? Salvete? Standardni a4 80-gramski?

Uopće nije problem naći dodatne milijune eura godišnje za to? Jok.

Volja? Volja u stvarnosti nikad nije dovoljna.

 Daju novce? Bar to bi trebalo biti jasno, što bankari rade???

 

A naći milijune je najjednostavnija stvar...svake godine se milijuni bacaju, znači samo ih treba preusmjeriti,

ne vidim problem, osim volje da se to napravi

It is our duty as men and women to proceed as though the limits of our abilities do not exist - Pierre Teilhard de Chardin
16 godina
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
segregator kaže...
Old Iggy kaže...

Što to daju strani bankari? Papire za crtanje? Toalet papir? Salvete? Standardni a4 80-gramski?

Uopće nije problem naći dodatne milijune eura godišnje za to? Jok.

Volja? Volja u stvarnosti nikad nije dovoljna.

 Daju novce? Bar to bi trebalo biti jasno, što bankari rade???

 

A naći milijune je najjednostavnija stvar...svake godine se milijuni bacaju, znači samo ih treba preusmjeriti,

ne vidim problem, osim volje da se to napravi

Da? Neki bankar daje novce? Prvi put čujem...

Preusmjeriti? Može. Manjim plaćama prosvjetarima? Otpuštanjem dijela? OK.

15 godina
offline
Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?

Zamjena dva nepovezana predmeta u kurikulumu nije pametan potez.

 

Povijest se uči krivim metodama, ponajviše jer se mahom uče natuknice, umjesto konteksta.

Povijest bi se kao predmet trebao izbaciti, no treba uvesti Povijesnu sociologiju, koja bi ne samo usko surađivala sa sociološkom antropologijom već i  biologijom i psihologijom.

 

Kontekst je daleko bitniji od datuma, pogotovo kad 99% stanovništva u nas ne razumije razliku između uzroka i povoda, što nas dovodi i do još jednog argumenta protiv sadašnje metode podučavanja - povijest se u gotovo svim zemljama uči po nacionalnoj osnovi.

 

Naš udžbenik se razlikuje od svih udžbenika susjednih zemalja, stoga je većina znanja beskorisno i stvara neutemeljene stavove koje vode do problema u sociološkom nastupu generacija, krivom baratanju sa post-događaj zaključivanjem, jer se van konteksta izvlače primjeri koji idu u korist ideologiji ionako cherry-pickanih događaja.

 

Ono što povijest vazda zaboravlja jest da povijest pišu ljudi - koji prvenstveno griješe čak i nenamjerno, a potom još i gore - namjerno griješe.

Da ne duljim - bitan primjer je pogrešno učenje povijesti po vremenskoj lenti - jer se tu prvenstveno dovede učenike u situaciju da najbitnije događaje u povijesti uče tek na kraju 8. razreda osnovne i 4. srednje, što dovodi do povezivanja faktički nepovezljivih događaja. To, prvenstveno u nas, dovodi do stvaranja veoma zle i pokvarene ideologije.

 

Povijest bi se trebala učiti po principima razvoja civilnih društava, gdje se spominju bitne odrednice u kojima je indirektni progres nadvladao povijesni kontekst u tom vremenskom periodu.

Društve je već dovoljno inteligentno da se počne baviti pojmovima, umjesto činjenica - jer povijest nije prirodan već društvena znanost pa se metoda ne može ponavljati bez prilagodbe društvenoj situaciji, kao što se matematička formula primjenjuje bez restrikcija.

 

Kontekst je najbitniji, no i on nije najjasniji bez uskog povezivanja sa sociološkim analizama.

 

Napoleon je bio nizak pa je mahnito osvajao zemlje i gubio bitke jer je bio zaluđen moći - bio je veoma prosječne visine za to doba, osvajao je zemlje jer je kontekst moći tog vremena i bio u osvanjanju i imperijalizmu (slično kako danas Apple osvaja kinesko tržište - isti kontekst - različit sociološki aspekt) dok je neke bitke neke bitke izgubio prvenstveno jer je izdaja bila unosan posao, dok postoje dokazi da je tijekom bitke kod Waterlooa bolovao od izrazito bolnih hemeroida zbog kojih nije bio u stanju jahati među vojnicima kao do tada.

 

 

You can fall for chains of silver you can fall for chains of gold You can fall for pretty strangers and the promises they hold
Moj PC  
3 0 hvala 1
13 godina
neaktivan
offline
Re: Kodiranje ili povijest, pitanje je sad?
Old Iggy kaže...

Tko bi to platio - ne znam.

Tko bi platio toliku količinu dobrih nastavnika upotrebe računala (ne informatike, toliko detaljno se ne može ići) kao i njihovo kontinuirano školovanje - teško da takav postoji u RH.

 Uređena država da ju imamo. Tj. da se malo manje plaća za 'važnije' stvari poput korupcije u HDZ-u i nešto manje SDP-u.

Vječni izazivač na gostujućem terenu.Moj blog:http://thebluedrag.blogspot.com/ Svi smo mi jedna velika obitelj sa prezimenom Čovječanstvo
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice