Prvi puta snimljen "ples" zvijezde oko crne rupe
Einsteinova Opća teorija relativnosti još je jednom potvrđena, i to 27 godina dugim praćenjem putanje zvijezde oko crne rupe u središtu naše galaksije
Teleskop ne odveć maštovitog naziva Very Large Telescope kojim upravlja Europska južna zvjezdarnica (ESO) nalazi se u pustinji Atacama na sjeveru Čilea, sastoji se od četiriju teleskopa i trenutačno je najproduktivniji i najmoćniji astronomski opservatorij na svijetu. Njihovo najnovije otkriće još je jednom potvrdilo Einsteinovu Opću teoriju relativnosti postavljenu prije 105 godina, a omogućilo ga je unaprjeđenje preciznosti tamo instaliranih instrumenata i kontinuiranih opažanja kroz posljednjih 27 godina.
Einstein je i dalje u pravu
Astronomi u ESO-u su, naime, prvi puta zabilježili kretanje zvijezde oko supermasivne crne rupe Sagittarius A* u središtu naše galaksije, i pokazali da je njezina orbita u skladu s predviđanjima Alberta Einsteina, odnosno da se ne kreće onako kako bi to predvidjela Newtonova teorija gravitacije. Orbita u obliku rozete umjesto "obične" elipse, odnosno njezina precesija (tzv. Schwarzschildova precesija) izravni je dokaz da Opća teorija relativnosti točno predviđa gibanja nebeskih tijela.
Einsteinovo predviđanje ranije je potvrđeno kod orbite Merkura i precesije njegovog perihela, a sada najnoviji podaci Very Large Teleskopa samo osnažuju stoljeće staru Einsteinovu teoriju. Prvi je ovo puta da je kretanje zvijezde oko crne rupe, u kojem se vidi zakretanje putanje, izravno zabilježeno. Rezultati koje su astronomi dobili promatranjem zvijezda poklapaju se s kalkulacijama iz Opće teorije relativnosti.
Dodatno, ova su opažanja još jedan dokaz da je Sagittarius A* zaista crna rupa oko 4 milijuna puta masivnija od Sunca. Nalazi se u središtu Mliječnog puta, oko 26 tisuća svjetlosnih godina od nas. Oko nje orbitira veći broj zvijezda, a ona oznake S2, čiju orbitu su sada zabilježili približava se crnoj rupi na oko 20 milijardi kilometara otprilike svakih 16 godina, koliko joj iznosi orbitalni period. U trenucima najbližeg prilaska crnoj rupi putuje brzinom od oko 3% brzine svjetlosti.
ESO trenutačno gradi još veći teleskop, Extremely Large Telescope, a znanstvenici se nadaju da će njime moći kvalitetno promatrati još manje i tamnije zvijezde u još bližim orbitama oko crne rupe. S malo sreće će, kažu, zabilježiti i utjecaj vrtnje same crne rupe na orbite tih zvijezda – što bi bila sasvim nova razina testiranja teorije relativnosti.
