memorijska žica

Materijal inspiriran viteškom žičanom košuljom mijenja oblik iz fleksibilnog u kruti

Inženjeri s Caltecha i JPL-a razvili su materijal koji može mijenjati oblike. Ovaj praktični materijal mogao bi poslužiti u različite svrhe, od izrade egzoskeleta do savitljivih mostova

Jednom u budućnosti...

Bez potresa i atmosfere: Mjesec je idealan za postavljanje detektora gravitacijskih valova

Uvjeti na Mjesecu mogli bi omogućiti znanstvenicima otkrivanje gravitacijskih valova koje na Zemlji nisu u stanju zabilježiti. Astrofizičari sa sveučilišta Vanderbilt već imaju plan za novi Mjesečev opservatorij

Mikrolegure budućnosti

15 metala u jednoj kovini

Ne miješaju se svi metali lako, neki baš nikako, no zahvaljujući novom postupku, „visokoentropijskom dizajnu“ moguće je – kako se čini – napraviti slitinu praktički od bilo koje kombinacije metala

kad se spoje umjetnost i tehnologija

Bigonski prstenovi: tehnikom nadahnutom izradom čipke moglo bi se tkati strukture u svemiru

Listajući knjigu njemačkog arhitekta Gottfrieda Sempera iz 19. stoljeća, doktorandica arhitekture na Sveučilištu Princeton uočila je intrigantne uzorke nadahnute čipkom. To joj je dalo ideju...

Otvorena vrata u potpuno novi dio kvantnog svijeta

Harvard i MIT razvili kvantno računalo s 256 kubita

"Broj kvantnih stanja koji su mogući sa samo 256 kubita premašuje broj atoma u Sunčevom sustavu", objašnjava glavni autor studije Sepehr Ebadi

Kristalne memorije

Najtanja tehnologija na svijetu debela je samo dva atoma

Nova tehnologija koju su osmislili izraelski istraživači može pohraniti električne informacije u kristalima. Njihovo rješenje dobilo je i ime: Slide-Tronics

dvoatomski sklopovi

Elektronika nanometarskih dimenzija – od borova nitrida

Koliko može biti tanak poluvodič? Može biti ne deblji od dva atoma – ako se razvije nova, BN-tehnologija, tehnologija utemeljena na kemijskom spoju bora i dušika, borovom nitridu.

Očekuju se dodatna opažanja

Prvi puta zabilježeno kako crna rupa guta neutronsku zvijezdu

Detektori gravitacijskih valova kolaboracije LIGO-Virgo-KAGRA zabilježili su dva uzastopna događaja za koje je potvrđeno da su vrlo rijetki slučajeva spajanja neutronske zvijezde i crne rupe

"Nemoguća" struktura trinitita

Mineral stvoren atomskom bombom

Prvi pokus s atomskom bombom (1945.) bio je i kemijski pokus – u staklastoj tvari, trinititu, koja je pritom nastala znanstvenici su nedavno pronašli i kristalna zrnca „nemoguće“ strukture

Veliki znanstveni iskorak

Kvantni mikroskop vidi dosad nevidljive biološke strukture

Mikroskop iza kojeg stoji znanost o kvantnoj zapletenosti mogao bi pomoći u razvoju različitih tehnologija, od navigacije do MRI uređaja

što kad bitova bude koliko i atoma?

Informacijska katastrofa: trebamo li digitalne podatke računati kao peto stanje materije?

Britanski fizičar Melvin Vopson tvrdi da će se ovim tempom polovica Zemljine mase u sljedećih 150 godina pretvoriti u digitalnu informacijsku masu 

Kad objašnjenje ne daje odgovore

Kriza tamne tvari: gdje (ni)je izlaz?*

Ideja tamne tvari postoji već stotinjak godina no njezina je priroda i dalje nepoznata; zadnjih se godina situacija pogoršava jer nalazimo sve više problema koje hipoteza tamne tvari ne može objasniti

Antizvijezde i druge igle u plastu sijena

14 potencijalnih antimaterijskih zvijezda u našoj galaksiji

Egzotičnih signala astrofizičkog porijekla ima prilično velik broj. No, poneki su izrazito intrigantni, poput potencijalne detekcije jezgre anti-helija. Iako rezultat još uvijek nije potvrđen, poslužio je kao inspiracija za potragu postojanja antizvijezda u relativnoj blizini Sunca

ABECEDA FIZIKE #7: O sudarima, zračnim jastucima i klatarenju zvijezda

Iz mase i brzine bili smo izveli novu, iznimno plodonosnu koncepciju – energiju; no, tu priča ne staje; masu i brzinu možemo povezati u još jednu, ništa manje plodonosnu, koncepciju – količinu gibanja

Analiza podataka LHCb detektora

Mion ponovo udara? Lažni signali u beskrajnim nizovima podataka

Zanimljivi rezultati vezani uz svojstva miona, jedne od za sada fundamentalnih čestica koje grade Svemir, dolaze iz mjerenja na LHCb detektoru. Podaci ukazuju na moguću fiziku van Standardnog modela jer mioni ne nastaju u jednakom broju kao i elektroni u procesima raspada teških mezona.

Centar za napredne laserske tehnike Instituta za fiziku u Zagrebu

Novo doba za hrvatske laseraše: Institut za fiziku izgradio centar vrijedan 121 milijun kuna

O novoj zgradi i o tome što CALT znači fizičarima, domaćoj znanosti i industriji, razgovaramo s višim znanstvenim suradnikom Damirom Aumilerom, pomoćnikom ravnatelja Instituta za fiziku u Zagrebu

alternativni putevi zaraze koronavirusom

Koliko je opasno ispiranje javnog WC-a u doba pandemije? Znanost ima odgovor

Istraživači su testirali fiziku tekućina kako bi vidjeli što se događa s kapljicama nastalim ispiranjem školjki i pisoara u javnom zahodu. Otkriće je zabrinjavajuće

uopće nije beningno kako se čini

Napokon otkriveno zašto brazilski oraščići uvijek isplivaju na vrh vrećice orašastih plodova

Koristeći naredne tehnologije britanski znanstvenici razjasnili su složenu dinamiku kretanja čestica u granuliranim materijalima. To bi saznanje trebalo pomoći u izradi lijekova i rudarstvu

Eksperiment Europske svemirske agencije

Mijenja li se percepcija vremena dok putujemo svemirom?

Europska svemirska agencija privodi kraju eksperiment u kojem uz pomoć virtualne stvarnosti žele utvrditi kako astronauti doživljavaju protok vremena dok borave u Međunarodnoj svemirskoj stanici

Čistoća je pola fuzije

Sastojak u sredstvu za čišćenje u domaćinstvu poboljšava učinkovitost fuzijskih reakcija

Eksperimenti američkih i njemačkih znanstvenika pružaju snažne dokaze da će tehnika ubrizgavanja bora osigurati dobre performanse plazme u nizu fuzijskih strojeva

Fermilabov ponovljeni mionski eksperiment

Nova fizika ili g-2 točka preokreta? Ni jedno ni drugo

Standardni model u fizici elementarnih čestica nije konačna teorija. Ne uključuje gravitaciju, ne može objasniti zašto neutrini imaju masu. Ovaj tjedan odjeknula je vijest da vjerojatno imamo dokaz nove fizike izvan standardnog modela u Fermilabovom mionskom g-2 eksperimentu.

Theia - graditeljica Mjeseca

Vanadij otkriva povijest Mjeseca – i Zemlje

Prije 4,1 milijarde godina Zemlja se srela s Thejom – i nastao je Mjesec. Kako je taj susret izgledao otkriva izotopska analiza vanadija.

Život na Marsu

Na milost i nemilost zračenja

Hoće li spektrometri rovera Perseverance moći otkriti organske spojeve, ostatke izumrlog života, u Marsovom tlu? Moći će, moći – ako ih nije razorilo Sunčevo UV-zračenje.

samonavođena tomografija

Australski istraživači strojnim učenjem pronašli kvantno zlato i stvorili novu riječ - quvigint

Znanstvenici su uspjeli brže i preciznije pronaći nepoznata kvantna stanja, koristeći se tehnikom samonavođene tomografije. Predstavili su i 'quvigint', kvantni bit koji poprima čak 20 mogućih vrijednosti

laserske hvataljke

Optičke pincete nove generacije omogućit će strelovit razvoj biomedicine

Znanstvenici su otkrili novu tehniku ​​koja omogućuje manipuliranje česticama koje imaju ista svojstva optičkog loma kao i pozadinsko okruženje. To bi trebalo biti od velike pomoći u budućim biomedicinskim istraživanjima

Sudaranje molekula

Kemičar u kući (#28): mikrovalna pećnica – za kuhare i kemičare

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

Teoriju imamo, još samo realizacija

Podsvjetlosni warp-pogon – za one kojima se ne žuri

Egzotično rješenje za putovanje svemirom brže od svjetlosti popularizirali su filmovi i serije iz znanstvene fantastike, a fizičari su pokazali da jednu varijantu toga možemo izgraditi na temelju današnjih saznanja

Optika

Idealno za dronove, mobitele i naočale za noćno gledanje: "metaleća" pomiče fokus bez micanja

Inženjeri MIT-a izradili du prilagodljivu "metaleću" od prozirnog materijala koji nakon zagrijavanja može preurediti svoju atomsku strukturu i promijeniti način na koji materijal reagira na svjetlost

"vrh ledenog brijega"

Zabavni web projekt: nacrtajte ledenjak i provjerite kako bi plutao

Jedna je klimatska znanstvenica koja proučava ledenjake na Twitteru objavila je svoje nezadovoljstvo time kako novinari i umjetnici dočaravaju, a u pomoć joj je ubrzo priskočio jedan developer

Pročišćavanje vode

Tri muhe jednim udarcem – nanocjevčicom od titanata

Nanocjevčice od natrijeva titanata čiste vodu od teških metala, organskih spojeva te bakterija – i to bolje od sebe samih! Riječ je o neobičnom, no opet vrlo jednostavnom kemijskom procesu.

Prvi Newtonov zakon i centrifugalne sile

ABECEDA FIZIKE #5: Skretanje s pravoga puta

Pravocrtno gibanje je najjednostavnije gibanje; i najdosadnije; skretanje s pravca vodi nas u svijet novih pojava; to vrijedi čak i za konstantno skretanje kojim ravnu putanju pretvaramo u kružnu

Čistač pokretan Suncem

Nanopahuljice za čistu vodu i okoliš – novo čudo nanotehnologije

Čestice ugljikova nitrida mogu oksidirati organsku tvar ako se izlože svjetlu. Može li bolje? Može, može – ako se pretvore u pahuljice te doda fosfor i srebro.

Novi pristup starom energentu

Drveni ugljen najkorisniji je ako se zakopa u zemlju

Drveni ugljen je obnovljivi izvor energije. To je dobro – no nije dobro što se zbog njega sijeku šume. Gdje je rješenje? U proizvodnji ugljena iz poljoprivrednog otpada – i njegovog zakopavanja.