Genetika konzumiranja alkohola

Postoji li veza između pijenja, mamurluka, migrena i raka?

Tri milijuna zapisa otkriva vezu između varijanti gena koji upravljaju konzumacijom alkohola i mnogih stanja koja nisu povezana s pijenjem

vremenska rezolucija

Neki ljudi vide svijet pri većom broju sličica u sekundi od drugih

Ta bi sposobnost nekim igračima e-sportova već u startu mogla dati veliku prednost u natjecanju

Razlog za brigu

Koliko je opasna mikroplastika, koja se nalazi svuda oko nas?

Mnogo se piše i priča o otrovnosti mikroplastike, s kojom sve više zagađujemo naš planet. Koliko u tim pričama ima istine pokazuje istraživanje kineskih znanstvenika na jednostaničnoj algi kloreli

moždana rezerva

Mlađe generacije imaju sve veće mozgove. Hoće li zato biti i zdravije?

Ljudi rođeni sedamdesetih godina prošlog stoljeća imaju 6,6 posto veći ukupni volumen mozga od onih rođenih tridesetih godina 

žarišna točka

Sindrom kroničnog umora nedvosmisleno je biološki

To saznanje je važno jer su mnogi liječnici ovo stanje desetljećima doživljavali kao psihosomatsko, tvrdeći kako je "sve u glavama pacijenata"

stop napadajima panike

Otkriven okidač straha u mozgu i kako se isključuje

Istraživanje nudi i odgovor na pitanje zašto su antidepresivi tako često neučinkoviti kod ljudi koji pate od PTSP-a

CT snimke

Besplatno dostupna ogromna baza prirodoslovnih uzoraka nastalih 3D rekonstrukcijom

Skenirani modeli daju uvid u unutarnje dijelove tijela koji su se prije mogli promatrati samo disekcijom i uzorkovanjem tkiva

umjetna inteligencija

Imageomika na pragu velikih otkrića o životu

Novo interdisciplinarno znanstveno područje, temeljeno na strojnom učenju, već donosi prve značajne rezultate

fotoreceptori

Plavo svjetlo ekrana možda nije jedini krivac za nesanicu

Švicarski i njemački istraživači usporedili su utjecaj različitih svjetlosnih boja na ljudsko tijelo, a njihovi nalazi proturječe prethodnim rezultatima

Ti živiš u oblacima, mala...

Život na Veneri – u sumpornoj kiselini

Život na Veneri? Nemoguće! No ipak je (možda) moguće, kažu američki znanstvenici – i predočuju rezultate svojih pokusa.

čudesni materijal

Biomimikrija: tehnologija koja jednako zanima vojsku i marketing

Materijal koji po potrebi može skrivati objekte i signalizirati položaj djelo je istraživača Kalifornijskog sveučilišta u Irvineu, ispiriranih sposobnostima smrtonosne pacifičke hobotnice

hvatanje ugljika

Aluminij za gnojenje oceana

Život u moru mogao bi se oživjeti „soljenjem“ aluminijevim solima. To je još jedna zamisao za obuzdavanje globalnog zatopljenja – iza koje leže zagonetni biokemijski i geokemijski procesi.

matematički model

Ljudski mozgovi prirodno se ponašaju poput superračunala

Australski i britanski znanstvenici razvili su matematički model koji blisko odgovara načinu na koji ljudski mozak obrađuje vizualne informacije

Preliminarna istraživanja

Lijek za rak iz zelenog čaja?

Zeleni čaj je zdrav jer sadrži polifenole. To je točno, no kako oni točno djeluju? Odgovor na to pitanje nudi istraživanje četvorice indijskih i korejskih znanstvenika.

biotehnologija

DNK čipovi kao mediji budućnosti

Priroda nam pokazuje kako se podaci mogu pohraniti na dugoročan način koji štedi prostor, a na Katedri za bioinformatiku u Würzburgu razvijaju DNK čipove za računalnu tehnologiju

Nova primjena stare ideje

Deterdžentom protiv raka

Mogu li se stanice raka jednostavno isprati i to onda kada se nalaze u tkivu, u tijelu? Mogu – ako se za njih napravi poseban deterdžent.

neurobiologija i chatgpt

Izazov doktora Dolittlea: kako razgovarati sa životinjama uz pomoć strojeva

Sada kad su veliki jezični modeli postali stručnjaci za ljudski govor, izraelski neurobiolozi pitaju se što im je potrebno da bi na isti način komunicirali i sa životinjama

sučelja mozak-stroj

Rekreirali pjesmu Pink Floyda iz snimljene aktivnosti mozga

Tehnika istraživača sa Berkeleyja identificira novu regiju mozga potrebnu za opažanje glazbenog ritma

neuroznanost

Otkriven način manipuliranja percepcijom vremena u mozgu

Ovi nalazi mogli bi se primijeniti u liječenju Parkinsonove i Huntingtonove bolesti i utjecati na razvoj robotike i učenja algoritama

Mapiranje pomoću elektroda

Operacija mozga na budnom glazbeniku otkrila složenost obrade glazbe i jezika

Različita područja mozga aktiviraju se prilikom obrade glazbe i jezika, s određenim regijama angažiranim za jednostavne odnosno složene melodije i rečenice

Složenost molekula

Kako znati jesu li molekule iz živog ili neživog?

Svemirske sonde nalaze i nalazit će organske spojeve. Kako znati potječu li oni iz nečega živog? Sve piše u kemijskoj formuli, kažu američki znanstvenici.

neuroznanost

Algoritam iz pucačine prati ponašanje molekula u mozgu

Rješenje spaja naizgled nepovezane svjetove visoke tehnologije, videoigara i mikroskopije visoke rezolucije te pomiče granice neuroznanosti

Humana ektogeneza

Koliko smo blizu izvanmaterničnom uzgoju ljudi?

Znanstvenici tvrde da bi napredak znanosti i tehnologije mogao omogućiti da žene jednoga dana postanu nepotreban dio kompleksnog biološkog procesa zvanog oplodnja, trudnoća i porod

Teorija zamrznutog slučaja

Kakvi su bili prvi proteni – i prvi genski kôd

U početku su postojali proteini izgrađeni od samo četiri aminokiseline i nukleinske kiseline sa četiri kodona – kaže japanski znanstvenik Kenji Ikehara pružajući za to uvjerljive argumente

strateško odlučivanje

Šahisti protiv - zagađenja zraka

Kompjutorske simulacije pokazuju da šahovski majstori vuku lošije poteze kad je zrak loš, što ukazuje na negativan učinak zagađenja na kognitivne sposobnosti

evolucija hominida

Deseti čovjek: Homo sapiens je jedina preživjela ljudska vrsta

Danas smo jedini ljudi na ovom planetu, no u prošlosti je postojalo još najmanje osam ili devet ljudskih vrsta, od kojih su neke nastanjivale Zemlju mnogo dulje nego mi. Tko su bili naši izumrli rođaci?

Rubrika: ŠBBKBB?

Kako bi dinosauri izgledali danas i što bi radili (da nisu izumrli)?

Što bi bilo da su umjesto sisavaca evoluirali dinosauri, nekada neprikosnoveno dominantni gospodari Zemlje sve do trenutka kada ih je plamena kugla s neba izbrisala s njenog lica?

mikroRNK u evoluciji

Što je zajedničko mozgovima ljudi i hobotnica?

Kada smo se u davnim vremenima razdvojili na kralježnjake i beskičmenjake, napredan živčani sustav predvođen kognitivno sposobnim mozgom razvio se samo kod životinjskih vrsta s kičmom... i kod hobotnica

Toksičnost aluminija

Kemičar u kući (#74): je li aluminij opasan za ljude?

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

kemijski neuroni

Otkriven način za manipulaciju digitalnim podacima pohranjenim u DNK

Japanski i francuski istraživači iskoristili reakcije triju enzima za dizajn kemijskih "neurona" koji reproduciraju mrežnu arhitekturu

Antioksidansi i vrijedni minerali

Kemičar u kući (#73): ne bacajte talog od kave!

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

Kružna ekonomija

Bakterije koje jedu sve – rješenje za recikliranje plastike

Plastiku treba prvo pretvoriti u nešto biorazgradivo, a onda uposliti bakterije da to biorazgradivo razgrade u nešto korisno – temelj je novog postupka za recikliranje miješanog plastičnog otpada.

faktor rizika

Previše gledanja u ekrane potiče raniji pubertet

Turska studija na štakorima otkriva da izlaganje plavom svjetlu može promijeniti i razinu hormona

bioinženjering

Bioničke super 3D kamere inspirirane očima muha i sonarima šišmiša

Sustav kamere visokih performansi s naprednim mogućnostima iskorištava sve prednosti i istovremeno rješava nedostatke prirode

neuroznanost

Mozak poput računala u kaosu komprimira podatke

Otkriće da mozak eliminira nevažne informacije, ali se pritom rješava i nekih relevantnih informacija, ima široke implikacije na neuroznanost i umjetnu inteligenciju

Ekologija

Znanstvenici upozoravaju: globalno zatopljenje izgladnjuje more

Mnoge nas nevolje čekaju nastavimo li zagrijavati naš planet. I mnoge nestašice. Jedna od njih bit će nestašica nezasićenih masnih kiselina – kažu američki znanstvenici.

metanska kiselina

Kemičar u kući (#64): kiselina od mrava – u hrani

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

Rastopljeni mravi

Kemičar u kući (#63): kako se riješiti mrava u kući

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

Thiomargarita magnifica

Otkrivena divovska bakterija – koja se vidi golim okom

Mikrobi su sićušna (micro) živa bića (biotes), tako sitna da se za njih nije znalo sve do otkrića mikroskopa. No evo mikroba koji nije mikrob. U čemu je tajna njegove veličine?

Čudesna svojstva Jawsamycina

Mlazno gorivo može se raditi od trokutastih molekula koje stvaraju bakterije

Istraživači su pronašli način za stvaranje alternativnog mlaznog goriva prikupljanjem neobične molekule ugljika proizvedene metaboličkim procesom bakterija

eksperimenta koji je trajao 14 godina

Živi li u vodi bez žive riba sa živom?

Što se događa sa živom kada dođe u vodu, a iz vode u organizme koji u njoj žive? Odgovor na to pitanje daje rezultat eksperimenta koji je trajao 14 godina i u kojem je sudjelovalo jedno manje jezero.

Krilati napasnici

Kemičar u kući (#62): Ima li zaštite od komaraca?

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

biomarkeri

Gripa, kovid, majmunska groznica? Novi test daje točnu dijagnozu u samo pet minuta

Dobiveni podaci mogu se točno očitati kamerom mobilnog telefona, čime se premošćuje veliki jaz između razvoja i implementacije precizne medicine temeljene na biomarkerima

Kemičar u kući (#61): muke s fluorom

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

Ne oceani već barice

Kako je nastao život na Zemlji – pitajte kompjutor

Kako je nastao život na Zemlji? Tko će to znati! Ako ne zna čovjek, znat će kompjutor: računalna simulacija otkriva najpovoljnije uvjete za postanak života.

zastrašujući eksperiment

Uz pomoć AI stvorili 40.000 hipotetskih bioloških oružja u samo šest sati

Autori nove studije čuvaju neke detalje svog istraživanja u tajnosti i ozbiljno razmišljaju o tome da ih nikad niti ne objave

molekulske memorije

Polimer mliječne kiseline – za spremanje bitova i bajtova

Kako napraviti polimer u čijim su molekulama zapisane informacije u binarnom kodu? Odgovor nudi poluautomatska sinteza kopolimera mliječne i glikolne kiseline.

Tjedni pregled – znanost i tehnologija

Zbogom zamagljenim naočalama - samoiscjeljujući materijali - poseban čip štiti podatke na mobitelima

E-nosevi koji njuše bolest, zvuk koji matične stanice pretvara u koštane, samoiscjeljujući materijali i ekološki svjesne bakterije samo su neka od znanstvenih dostignuća ovog tjedna

programiranje DNK

Umjetna inteligencija? Sljedeće desetljeće obilježit će sintetička biologija

Nova knjiga Amy Webb i Andrewa Hessela istražuje pet hipotetskih scenarija koji nam pokazuju kako se DNK programiranje može uvući u sve pore života, od genetske selekcije do proizvodnje hrane

kontroverzni eksperiment

Samo u Kini: AI robot brine o ljudskim embrijima u umjetnim maternicama

Journal of Biomedical Engineering objavljuje rad kineskih znanstvenika koji su stvorili su robotski sustav koji dadilja ljudske embrije dok rastu u umjetnim maternicama

nanotehnologija

Nova, moćna super molekula donosi revoluciju znanosti i otkriva zagonetku prirode

Istraživači novu super molekulu opisuju kao spoj DNK i peptida kojim se dobiva vrlo moćan molekularni alat pomoću kojeg se mogu izgraditi naprednije nanostrukture

mlađa i bolja od vina

Kemičar u kući (#50): Crne tajne crne kave

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

tijek pandemije

Što nas čeka od novih varijanata koronavirusa?

Hoće li protiv novih varijanata koronavirusa, unatoč njihovoj većoj zaraznosti, biti dobra stara cjepiva? Odgovor na to pitanje daju pseudovirusi – čestice napravljene od virusnih proteina.

Preporuka uz umjerenost

Koliko je kava zdrava ili nije za nas, nije još posve jasno, ali...

Kava je kemijski vrlo složena; njen različite komponente utječu na nas na sasvim različite načine

Biološki Google Earth

Vizualno zadivljujuće interaktivno stablo svih poznatih vrsta života dostupno na internetu

OneZoom je odredište gdje na jednom mjestu možete istraživati sav život na Zemlji, proučavati njegovu evoluciju i saznati kojim vrstama prijeti izumiranje

digitalni tragovi

Osluškivali Spotify i zaključili: dan ima pet faza, svaka s odgovarajućom glazbom

Navike slušanja glazbe mogu se podijeliti u pet različitih blokova, pokazuju nova istraživanja, a ono što slušamo prati cirkadijalni ritam naših tijela, baš kao i spavanje ili prehrambene navike

elektro sinteza

Proizvodnja potpuno ugljično neutralnog solarnog biogoriva

Istraživači Sveučilišta Washington otkrili su novi način treniranja modificiranih mikroba kako bi uz pomoć CO2, svjetlosti i solarnih panela dobili lako upotrebljivo i ugljično-neutralno gorivo

Što treba jesti da bi izbjegli anemiju

Kemičar u kući (#45): paradoks željeza

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

Egzobiologija

Crvi na Marsu (ako, ako...)

Opet neki čudni oblici na Marsu, bit će da je riječ o ljušturama cjevaša koji na njemu žive ili su na njemu živjeli. Nemoguće? Baš i ne, kažu četiri nadobudna znanstvenika.

biomaterijali

Nova metoda 3D ispisa živih mikroba za efikasniji biosensing i biomining

3D ispis živih mikroba u kontroliranim uzorcima širi potencijal korištenja inženjerskih bakterija za oporavak rijetkih zemnih metala, čišćenje otpadnih voda i otkrivanje urana

Mirišljava kombinacija

Kemičar u kući (#44): lijek je u češnjaku

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

proteinska glazba

Nadahnute Chopinom i Schubertom proteinske pjesme postaju ugodnije za slušanje

Posljednjih godina znanstvenici su stvorili glazbu temeljenu na strukturi proteina, ali nastale pjesme nisu uvijek bile ugodne za uho. U novoj studiji istraživači su iskoristili klasične kompozicije kako bi je učinili slušljivijom

zoonotske bolesti

Strojno učenje predviđa koji će sljedeći virus sa životinja prijeći na ljude

Većina novih zaraznih bolesti, poput Covida-19, su zoonoze uzrokovane virusima koji potječu od drugih životinjskih vrsta. Ranije prepoznavanje visokorizičnih virusa može poboljšati prioritete istraživanja i nadzora

sintetska biologija

Sintetska biologija dizajnira mamute-mutante za borbu protiv stakleničkog efekta

Od iskopine izumrlog trupla u sibirskom permafrostu do nepreglednih krda dlakavih slonova na sibirskim i arktičkim stepama, mamuti se spektakularno vraćaju na biološku pozornicu živućeg svijeta

Jurassic park u stvarnosti?

Obogatili se na bitcoinu, pa sada ulažu u oživljavanje vunenog mamuta

Američki startup Colossal ima ideju koja preslikava scenarij Jurskog parka – uzeti gene izumrle vrste, kombinirati ih s postojećim živim vrstama te ponovno oživjeti mamute koji ne postoje tisućama godina

Pesticid zbog kojeg se sve češće povlači hrana iz prodaje

Kemičar u kući (#41): etilen-oksid – sveprisutni otrov

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

Neodgovarajući režim "zdrave" prehrane i tjelovježbe može narušiti zdravlje

Kako bi proširili znanje o utjecaju životnih promjena na imunitet i ulozi glikana u zaštiti zdravlja, Genos i GlycanAge Ltd zajedno provode akciju mjerenja biološke dobi.

chemical checker

Dubokim učenjem došli do informacija o bioaktivnosti milijuna molekula

Alat Laboratorija za strukturnu bioinformatiku i mrežnu biologiju pri IRB Barcelona predviđa biološku aktivnost kemijskih spojeva i ključne informacije za procjenu njihovog terapijskog potencijala

Treba li jesti što manje mesa, a što više povrća?

Kemičar u kući (#36): nitrati u hrani

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

Mamutski pothvat

Uz pomoć Googlea precizno iscrtali komadić ljudskog mozga. Za ostalo će trebati još malo pričekati

Google je pomogao u stvaranju najdetaljnije mape veza u ljudskom mozgu. Ova mapa otkriva zapanjujuću količinu detalja, uključujući obrasce veza između neurona, ali i neke dosad nepoznate detalje

Personalizirana medicina

Avatarima do zdravlja: digitalni blizanci prilagođavaju terapiju svakom pacijentu posebno

Švicarrski istraživači modelirali su nekoliko stotina avatara na temelju stvarnih ljudi. Prvi put ti su digitalni blizanci dobili povratne informacije od stvarnih pacijenata

Kemičar u kući (#33): prehrana kredom i kamenom

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

spas za milijune oboljele od žutih pjega

Bioničko oko slabovidnima omogućuje da jasnije vide

Francuski sustav intenzivno se klinički testira od kraja prošle godine. Pokaže li se da zadovoljava kriterije, nova tehnologija bioničkog vida uskoro će se pojaviti na tržištu

dijelovi slagalice o biološkoj raznolikosti

Istraživači s Yalea izradili globalnu mapu neotkrivenog života

Trenutno je opisano između 10 i 20 posto vrsta koje obitavaju na Zemlji. Analiza sugerira da se četvrtina svih potencijalnih otkrića novih vrsta nalazi na području Brazila, Indonezije, Madagaskara i Kolumbije

personalizirana zdrava prehrana

Švedski recept: hrani se zdravo, jedi ono što ti preporučuje računalo

Novi matematički model interakcije bakterija u crijevima mogao bi pomoći u izradi novih probiotika i posebno prilagođene prehrane za sprečavanje bolesti

Ubojica superbakterija

Premaz crnog fosfora uništava bakterije, a ljudske stanice pritom ostavlja nedirnutima

Antimikrobni premaz australskih znanstvenika mogao bi se koristiti na oblogama za rane i implantatima kako bi spriječio i izliječio potencijalno smrtonosne bakterijske i gljivične infekcije

Tehnologija za robote i proteze

Umjetni živčani sustav osjeća svjetlost i uči hvatati predmete poput ljudi

Jednostavan umjetni živčani sustav sposoban je oponašati način na koji ljudi reagiraju na svjetlost i naučiti obavljati osnovne zadatke. To bi se moglo koristiti za stvaranje korisnijih robota i proteza

Razgovor s Tanjom Bosak, članicom misije Mars 2020

Hrvatica koja vodi prikupljanje uzoraka s Marsa: Ako i ne nađemo ništa, to će otvoriti nova pitanja

Tanja Bosak, profesorica geobiologije na MIT-u, vodi znanstvenu grupu koja će odabrati uzorke s Crvenog planeta za daljnja istraživanja na Zemlji. Novinaru Buga otkrila je što očekuje od misije

Najstarija pećinska slika

Radiokarbonskim datiranjem dokazali: pećinski crtež klokana star je najmanje 17.100 godina

Dva metra duga slika klokana, otkrivena u zapadnoj Australiji, najstarija je netaknuta slika na stijenama

Detekcija do razine molekule

Mikroanalizom protiv COVIDA-19

Mnogo se u medijima, a i drugdje, čuje o metodama za otkrivanje koronavirusa. Na čemu se one temelje – i najvažnije – koliko su osjetljive i pouzdane.

Biokoemijski mehanizam koji stvara nove aminokiseline i nukleotide

Kako je nastao genski kôd?

Bjelančevine i nukleinske kiseline nekoć su, u prapovijesti života, bile mnogo jednostavnije nego danas. Kako to znamo kad ništa o prvom životu ne znamo? E, pa znamo.

Postanak života

Tiješčenjem stijena, preko gline do - prve žive stanice?

Život je nastao između slojeva minerala biotita djelovanjem morskih valova – nova je teorija o postanku života. Njoj u prilog govori i mineralni sastav svega živoga.

Istraživanje razvoja života

Bakterije poput embrija: jednostanični organizmi su višestanični

Određujući aktivnost gena u nakupinama bakterija na krutim podlogama, biofilmovima, naši su znanstvenici otkrili da oni u svom rastu slijede put višestaničnih organizama, točnije njihovih embrija

Revolucionarno postignuće za industriju lijekova

Uz pomoć umjetne inteligencije Google riješio 50 godina star biološki izazov

Googleov sustav umjetne inteligencije AlphaFold pomogao je otkriti strukture složenih proteina, a nove metode otkrivanja strukture proteina mogle bi unijeti revoluciju u način proizvodnje lijekova

Postanak života

Prvi život možda i nije nastao u vodi nego na suhome

Uspjeh naših znanstvenika: postigli su sparivanje baza DNA u krutom stanju – i time bacili novo svjetlo na pitanje postanka života na Zemlji

Alga glavu čuva

Od čega miriše more?

Odgovor na pitanje odakle moru miris vodi daleko, daleko – do ekologije i farmakologije. Stoga nas ne treba čuditi da se tim pitanjem bave mnogi znanstvenici, pa i kod nas.

Žderači virusa žderača bakterija

Prvi uvjerljivi dokazi o virofagima, organizmima koji se hrane virusima

Dupini i morski psi jedu ribu, veća riba manjoj ribi grize rep, manje ribe se hrane račićima, račići planktonom, a planktoni se hrane bakterijama. Ali… tko jede viruse?

Kemičar u kući (#17): zašto se meso tuče prije pečenja?

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

(Ne) pokušavajte ovo u kući!

Kemičar u kući (#9): papir od lubenice

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Kopenhagenu

Pingvinske fekalije stvaraju oblake plina smijavca

Nekome su „klozetski“ vicevi smiješni, a složit ćemo se da su većinom glupi i infantilni, no čak i ako ste cijepljeni od smisla za prizemne šale, pingvinske fekalije će vas natjerati na smijeh, htjeli vi to ili ne

Abiogeneza

Kapljice – nalik na žive stanice

Odakle je potekao život? Od koacervatnih kapljica, kaže Oparin. U prilog te, već stotinu godina stare teorije, govore i rezultati najnovijih istraživanja američkih znanstvenika.

U planu je pretvaranje meduza u znanstvene 'suradnike'

Znanstvenici električnim "dopingom" ubrzali kretanje meduza

Istraživači s Caltecha ugradili su u meduze posebne mikrovodiče i kroz njih puštali električne impulse, ubrzavajući tako ritam i povećavajući efikasnost plivanja ovih životinja

Uspjeh domaćih znanstvenika

Boja protiv raka – iz „Ruđera“

Fluorescentni spojevi koji se vežu za proteine kada se osvjetle – to bi bio najkraći opis dostignuća znanstvenika iz Instituta Ruđer Bošković. No njima bi se mogao i rak liječiti…

Samoobnavljajući građevinski materijal

Živa cigla za meki pod

Mrtav kao cigla – o ne, i cigla može biti živa. Riječ je o novom građevinskom materijalu, materijalu koji sam stvara svoje vezivo i koji se može – možda najvažnije – lako i potpuno reciklirati

Još jedna promjena gena E. coli

Napravljena bakterija koja živi od CO2

Guske koje se hrane sijenom – to su, i više od toga, napravili izraelski znanstvenici: tako su modificirali bakteriju E. coli da su je iz heterotrofnog pretvorili u autotrofni organizam

Pametne molekule

Logički sklop – od molekula DNA

Nakon pametne odjeće i obuće, mobitela i automobila došao je red i na molekule - da i one malo misle, pa čak i računaju. Kako one to rade i za što bi se njihov logički napor mogao iskoristiti?

Coffee shop u svemiru

Konoplja i kava lete u svemir

Na Međunarodnoj svemirskoj postaji na proljeće će početi "uzgoj" biljaka konoplje i kave, a sve u svrhu eksperimenata koji bi trebali ispitati utjecaj mikrogravitacije na njih

Sklapanjem stanica do postanka života

Može li se mućkanjem kemikalija dobiti živa stanica? Može – ako su kemikalije prave. To pokazuje pokus ruskih i švedskih znanstvenika, govoreći u prilog Oparinove teorije o postanku života.

Početak života: RNA na česticama gline

Čestice gline, točnije njezinog minerala pirofilita ponašaju se poput molekula nukleinskih kiselina. To je otkriće europskih znanstvenika – koje baca novo svjetlo na tajnu postanka života na Zemlji.