elektronička koža

Novi nosivi uređaj pretvara ljudsko tijelo u biološku bateriju

Ovi uređaji mogu generirati oko 1 volta energije za svaki kvadratni centimetar površine kože, a njihova snaga može se lako pojačati dodavanjem više blokova, poput slaganja lego kockica

Razgovor s Tanjom Bosak, članicom misije Mars 2020

Hrvatica koja vodi prikupljanje uzoraka s Marsa: Ako i ne nađemo ništa, to će otvoriti nova pitanja

Tanja Bosak, profesorica geobiologije na MIT-u, vodi znanstvenu grupu koja će odabrati uzorke s Crvenog planeta za daljnja istraživanja na Zemlji. Novinaru Buga otkrila je što očekuje od misije

Najstarija pećinska slika

Radiokarbonskim datiranjem dokazali: pećinski crtež klokana star je najmanje 17.100 godina

Dva metra duga slika klokana, otkrivena u zapadnoj Australiji, najstarija je netaknuta slika na stijenama

Detekcija do razine molekule

Mikroanalizom protiv COVIDA-19

Mnogo se u medijima, a i drugdje, čuje o metodama za otkrivanje koronavirusa. Na čemu se one temelje – i najvažnije – koliko su osjetljive i pouzdane.

Biokoemijski mehanizam koji stvara nove aminokiseline i nukleotide

Kako je nastao genski kôd?

Bjelančevine i nukleinske kiseline nekoć su, u prapovijesti života, bile mnogo jednostavnije nego danas. Kako to znamo kad ništa o prvom životu ne znamo? E, pa znamo.

Postanak života

Tiješčenjem stijena, preko gline do - prve žive stanice?

Život je nastao između slojeva minerala biotita djelovanjem morskih valova – nova je teorija o postanku života. Njoj u prilog govori i mineralni sastav svega živoga.

Istraživanje razvoja života

Bakterije poput embrija: jednostanični organizmi su višestanični

Određujući aktivnost gena u nakupinama bakterija na krutim podlogama, biofilmovima, naši su znanstvenici otkrili da oni u svom rastu slijede put višestaničnih organizama, točnije njihovih embrija

Revolucionarno postignuće za industriju lijekova

Uz pomoć umjetne inteligencije Google riješio 50 godina star biološki izazov

Googleov sustav umjetne inteligencije AlphaFold pomogao je otkriti strukture složenih proteina, a nove metode otkrivanja strukture proteina mogle bi unijeti revoluciju u način proizvodnje lijekova

Postanak života

Prvi život možda i nije nastao u vodi nego na suhome

Uspjeh naših znanstvenika: postigli su sparivanje baza DNA u krutom stanju – i time bacili novo svjetlo na pitanje postanka života na Zemlji

Alga glavu čuva

Od čega miriše more?

Odgovor na pitanje odakle moru miris vodi daleko, daleko – do ekologije i farmakologije. Stoga nas ne treba čuditi da se tim pitanjem bave mnogi znanstvenici, pa i kod nas.

Žderači virusa žderača bakterija

Prvi uvjerljivi dokazi o virofagima, organizmima koji se hrane virusima

Dupini i morski psi jedu ribu, veća riba manjoj ribi grize rep, manje ribe se hrane račićima, račići planktonom, a planktoni se hrane bakterijama. Ali… tko jede viruse?

Nije lako bubamarcu, bubamarinom muškarcu

Kako oprašivati biljke bez pravih pčela? Dronovima i robotima oprašivačima!

Navodna Einsteinova tvrdnja da bi bez pčela čovječanstvo izumrlo za četiri godine vjerojatno nije Einsteinova, ali je vrlo vjerojatno točna: pčele oprašuju preko 90% kultiviranih biljaka na Zemlji

Novi eksperimenti u prilog abiogenezi

Postanak života: RNK je ipak bila prva?

Natrijev klorid i cijanid, amonijev klorid i fosfati – to je mixtura mirabilis od koje je nastao prvi život. Tako bar kaže najnovije istraživanje američkih, britanskih i japanskih znanstvenika

(Ne) pokušavajte ovo u kući!

Kemičar u kući (#9): papir od lubenice

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Kopenhagenu

Pingvinske fekalije stvaraju oblake plina smijavca

Nekome su „klozetski“ vicevi smiješni, a složit ćemo se da su većinom glupi i infantilni, no čak i ako ste cijepljeni od smisla za prizemne šale, pingvinske fekalije će vas natjerati na smijeh, htjeli vi to ili ne

Abiogeneza

Kapljice – nalik na žive stanice

Odakle je potekao život? Od koacervatnih kapljica, kaže Oparin. U prilog te, već stotinu godina stare teorije, govore i rezultati najnovijih istraživanja američkih znanstvenika.

U planu je pretvaranje meduza u znanstvene 'suradnike'

Znanstvenici električnim "dopingom" ubrzali kretanje meduza

Istraživači s Caltecha ugradili su u meduze posebne mikrovodiče i kroz njih puštali električne impulse, ubrzavajući tako ritam i povećavajući efikasnost plivanja ovih životinja

Uspjeh domaćih znanstvenika

Boja protiv raka – iz „Ruđera“

Fluorescentni spojevi koji se vežu za proteine kada se osvjetle – to bi bio najkraći opis dostignuća znanstvenika iz Instituta Ruđer Bošković. No njima bi se mogao i rak liječiti…

Samoobnavljajući građevinski materijal

Živa cigla za meki pod

Mrtav kao cigla – o ne, i cigla može biti živa. Riječ je o novom građevinskom materijalu, materijalu koji sam stvara svoje vezivo i koji se može – možda najvažnije – lako i potpuno reciklirati

Još jedna promjena gena E. coli

Napravljena bakterija koja živi od CO2

Guske koje se hrane sijenom – to su, i više od toga, napravili izraelski znanstvenici: tako su modificirali bakteriju E. coli da su je iz heterotrofnog pretvorili u autotrofni organizam

Pametne molekule

Logički sklop – od molekula DNA

Nakon pametne odjeće i obuće, mobitela i automobila došao je red i na molekule - da i one malo misle, pa čak i računaju. Kako one to rade i za što bi se njihov logički napor mogao iskoristiti?

Coffee shop u svemiru

Konoplja i kava lete u svemir

Na Međunarodnoj svemirskoj postaji na proljeće će početi "uzgoj" biljaka konoplje i kave, a sve u svrhu eksperimenata koji bi trebali ispitati utjecaj mikrogravitacije na njih

Nanočestice i ekologija

Pesticid zajahao virus!

Molekule pesticida ili herbicida vezane za virusnu česticu čine temelj novog agrotehničkog sredstva – nanopesticida (ili nanoherbicida). Ono prodire u zemlju baš onoliko koliko treba – i čuva okoliš.

Željezo – tajna postanka života u pradavnim oceanima?

Željezo u obliku svojih dvovalentnih soli moglo bi biti prvi "enzim" – katalizator u prvim živim (pra)bićima. Na to upućuju rezultati istraživanja francuskih znanstvenika iz Strasbourga.