Povijesni pregled
Priče o elementima #42: selenij – nenadani brat sumpora i telurija
Selenij i sumpor vole se jako, tako jako da je selenij otkriven, kao novi element, u sumporu. Pišete li pak formule selenijevih spojeva, nećete pogriješiti ako umjesto S napišete Se.
kemijska analiza
Metali u vinu otkrivaju patvorinu
Kvantitativna analiza 25 metala i dva nemetala (fosfora i selenija) u hrvatskim pjenušcima otkriva da se oni umnogome razlikuju po mineralnom sastavu – i da se mogu svrstati u tri glavne skupine
Povijesni pregled
Priče o elementima #41: indij – metal zapletene prošlosti
Po čemu je indij dobio ime? Tko ga jest, a tko ga nije otkrio? Zašto Mendeljejev nije znao gdje da ga smjesti u svojoj tablici? To su samo neka pitanja iz povijesti tog rijetkog i vrijednog metala.
manji otpor, dulji vijek
Litij u kavezu – spas za električnu bateriju
Anoda litij-ionske baterije ne mora biti napravljena od grafita ili nekog sličnog materijala. To mogu biti i smjese oksida više metala, poglavito nikla, kobalta i željeza.
Povijesni pregled
Priče o elementima #40: brom – smrdljivac kojega otkrivač nije vidio
Brom je 35. član periodnog sustava i treći halogeni element. Otapa se u vodi, pa u tome treba tražiti razlog zašto kemičar koji ga je prvi priredio nije u njemu prepoznao novu elementarnu tvar
nanočestice kao aditivi gorivu
Dizel, biodizel, crni biodizel – najbolji dizel
Nakon plavog dizela, evo i crnog: pocrnio je od čestica NiO koje su mu dodane kako bi bolje gorio: tako je biodizel postao po svemu bolji od običnog dizela, pa i po energijskoj vrijednosti
Kemija pred ogledalom
Nobelova nagrada za kemiju 2026.: kada molekule biraju jednu stranu
Henri B. Kagan i Kenso Soai pokazali su kako kemijska reakcija može pojačati sićušnu neravnotežu između kiralnih molekula sve dok ne ostane samo jedna strana molekularne zrcalne slike
Povijesni pregled
Priče o elementima #39: kobalt – dobri brat nikla
Kobalt i nikal su k'o dva brata: slična svojstva – slične sudbine. Pa opet, kobalt bi mogao biti brat i vanadiju jer, poput njega, lako mijenja boje. I to na zaista neobičan način.
protuupalna namirnica
Batat – zdravlje iz gomolja
Da je batat bogat vitaminima i mineralima, to se uglavnom zna. Manje je međutim poznato da je bogat i prirodnim spojevima (fitokemikalijama), pa ga možemo smatrati i ljekovitom biljkom.
Povijesni pregled
Priča o elementima #38: nikal – pustolovni metal
Danas za nikal svatko zna – no za taj metal nitko nije znao sve do 19. stoljeća, iako je njegovu slitinu sa željezom (metoritsko željezo) poznavao još čovjek kamenog doba
neškodljivi premaz
Bakterije štite od korozije u morskoj vodi
Zaštita protiv korozije je važna – ali malo učinkovita. Pa kad je tako, što mislite o zaštitnom sloju protiv korozije koji se sam obnavlja, jer je živ: riječ je o sinergiji više vrsta bakterija
Najčitaniji članci
Baziran na tesla megapack jedinicama
Pušten u rad prvi veliki samostalni baterijski sustav u Hrvatskoj
Netflix i Južna Koreja
„Possible Love“: kritičari ga zovu jednim od najboljih filmova godine, a sad je na Netflixu
Tjedni pregled – znanost i tehnologija
Tajna proteina prestina: korak bliže lijeku protiv tinitusa
Zeleni vodik
Berilijeva zamka za vodik
Kako uskladištiti vodik tako da ga što više stane u spremnik, problem je kojim se kemičari bave već skoro jedno stoljeće. Rješenje je u beriliju, kažu kineski znanstvenici.
KLIZNA ELEKTRIFIKACIJA
Kapi kiše izazivaju koroziju strujom, kaže novo istraživanje
Kada kap vode klizi preko izolacijske površine poput lista, obojenog zida, prozorskog okna ili plastične ploče, ona skida naboj s te površine i ostavlja suprotan naboj. Takvi naponi nisu trivijalni
Povijesni pregled
Priče o elementima #35: argon – plin koji se skrivao iza dušika
Sa svakom litrom zraka udišemo i deset mililitara argona. To ne znamo jer argon ni na koji način ne utječe na naš organizam. To nisu znali ni kemičari – sve do kraja 19. stoljeća
Molekulska dinamika
Kemijanje u svemiru: sudari u praznini
Što se događa kada se sudare dvije čestice međuzvjezdane prašine, jedva veće od jednog nanometra? To su istraživali talijanski i španjolski znanstvenici – i dobili mnogo neobičnih molekula
Povijesni pregled
Priče o elementima #34: berilij – nepoznati laki div
Berilij je malo poznat metal, pa ipak je zbog svojih osebujnih svojstava nezamjenjiv. I dugo nije bio poznat i prepoznat – unatoč smaragdu, berilijevom mineralu kojime se još Kleopatra kitila.
supramolekulska kemija
Tranzistor od jednog nanometra
Tranzistor od samo jedne, točnije rečeno dvije molekule? I to je moguće zahvaljujući razumijevanju mehanizma vođenja struje na molekulskoj razini.
Povijesni pregled
Priče o elementima #33: fluor – kemijski silnik nad silnicima
Fluor je najreaktivniji kemijski element, ne spaja se jedino s kisikom i helijem. Stoga je njegovo dobivanje u elementarnom stanju bio izazov za kemičare gotovo čitavo stoljeće
Povijesni pregled
Priče o elementima #32: Uranij – skriveno blago
Uranij je bio element kao i svaki drugi: otkriven je u 18. stoljeću iako su njegovi spojevi bili poznati od davnina. I ostao bi „kao i svaki drugi“ da nije radioaktivan i, još važnije, fisibilan.
Povijesni pregled
Priče o elementima #31: volfram – metal koji je proslavio Hrvatsku
Visoko talište volframa – jednako talištu ugljika (grafita) i čak dvije tisuće stupnjeva više od tališta željeza, čini ga jedinstvenim metalom, između ostalog najboljim metalom za izradu žarnih niti.
UPORNI KEMIČAR
Ovaj youtuber pravi alkohol iz zraka. Što ste vi danas napravili?
Jedan od tekućih projekata Nigela Brauna uključuje pretvaranje svega i svačega u alkohol. Između ostalog, i proizvodnju etanola iz - zraka.
oksalinska kiselina
Ionska tekućina reciklira litij-ionsku bateriju
Godišnje se na svijetu proizvede 400 tisuća tona litijevih baterija koje treba na neki način reciklirati. I evo rješenja: smjesa oksalne kiseline i kolin-korida za izdvajanje litija i kobalta.
Povijesni pregled
Priče o elementima #27: dušik – nemetal burne prošlosti
Što može biti neobično u onome što nam se uvijek nalazi pred nosom i u nosu? To nešto je dušik – glavni sastojak zraka: kemijski element o kojem je ovisila sudbina država i naroda.
Polipeptidna kemija
Slaganjem molekula dipeptida do (super)razgradivog vlakna
Iz otopine bijelog praha modificiranog dipeptida, spoja izoleucina i fenilalanina, može se, ako joj se dodaju soli, napraviti vlakno – i to vlakno koje se lako i potpuno razgrađuje.
Povijesni pregled
Priče o elementima #26: cink – metal koji se skrivao metalurzima
Cink se skrivao metalurzima jer je bio (možda je to najjednostavniji odgovor) kovina koja se nije dala kovati. No njegovih, cinkovih spojeva ima na pretek – kako u neživoj tako i u živoj prirodi.
kemijanje vode
Celuloza čisti vodu od teških metala
Molekula se celuloze može modificirati na mnogo načina, pa i tako da se na nju „nacijepi“ molekula poliakrilne kiseline. Takva celuloza može za sebe vezati ione teških metala – i tako čistiti vodu.
Povijesni pregled
Priče o elementima #25: galij – metal koji je proslavio periodni sustav
Galij je slabo poznat stanovnik periodnog sustava. Čudan je to svat: može se smatrati i krutim i tekućim metalom, a pripada mu i čast da je bio prva potvrda Mendeljejevljevog zakona periodičnosti.
Fitofarmacija i farmacija
Aronija – ljekovita ili neljekovita biljka?
O aroniji se mnogo priča, a malo zna – jer nije lako analizirati ljekovito djelovanje svih tvari koje se u njoj nalaze, a još manje njihov međusobni utjecaj.
KRATER JEZERO
Potvrđeno je: I rover Perseverance otkrio je organske tvari na Marsu
Uzorak je prikupljen više od 3200 kilometara od mjesta gdje su organske tvari detektirane NASA-inim roverom Curiosity u krateru Gale.
Neočekivani kemijski sastav
Teleskop Webb otkrio kemijske tajne i porijeklo međuzvjezdanog kometa 3I/ATLAS
Mjerenja su otkrila neobične kemijske omjere u kometu 3I/ATLAS, što ukazuje na to da je ovaj drevni međuzvjezdani objekt nastao u duboko smrznutom sustavu prije više od 10 milijardi godina
bolji od vode
Skladištenje topline – u tablete kalijeva karbonata
Tablete koje se grijanjem suše, a hlađenjem vlaže te pritom oslobađaju toplinu novo je rješenje za pohranu viška topline. U čemu je tajna? U dvije vrste kristala kalijeva karbonata
Povijesni pregled
Priče o elementima #24: jod - element koji je dobio ime po boji svojih para
Za jod zna svatko – ali ga malo tko poznaje. Čuven je po tome što sublimira, po ljubičastim parama, prema kojima je i otkriven.
BIOTEHNOLOGIJA
Struja, voda, enzimi, čip - i eto nam sintetičke DNK
Sintetička DNK ključni je alat u modernoj biotehnologiji, podržavajući primjene u rasponu od dijagnostike i genomskog inženjerstva do istraživanja raka.
kuharice manje zbori da ti ručak ne zagori
Pizza, roštilj i rak: trebamo li se plašiti zagorjele hrane?
SVEMIRSKA KEMIJA
Odakle Zemlji elementi ključni za život? Za to treba zahvaliti Jupiteru
Zemlja je, uz pomoć plinovitog diva, svoj inventar elemenata esencijalnih za život stekla prvenstveno iz unutarnjeg Sunčevog sustava.
kruh naš svagdašnji
Pšenica – ljekovita biljka
Pšenično zrno je, kažu botaničari, voće. Pa kada je voće svake vrste bogato fenolnim i drugim antimikrobnim spojevima, zašto ne bi bila i pšenica?
ČVRSTO STANJE
Nova tehnologija litijskih baterija može raditi na -40° do +55° C
Istraživači su razvili novi polimerni elektrolit u čvrstom stanju koji bi mogao pomoći litij-metalnim baterijama pri radu u širokom temperaturnom rasponu, uz iodržavanje performansi visokog napona.
Povijesni pregled
Priče o elementima #21: titanij – metal koji se skrivao metalurzima
Titanij danas više nije kuriozitet kemijskog laboratorija nego kovina kao i svaka druga. No trebalo je proteći više od 150 godina od njegova otkrića do masovne primjene u metalurgiji
Strah od zloupotrebe
OpenAI pokrenuo Rosalind program kao zaštitu od bioloških prijetnji kreiranih s AI alatima
OpenAI tvrdi da je Rosalind prošao testiranja i primjenjuje se u izoliranom okruženju, no pitanje ostaje: hoće li procuriti u javnost te može li AI ubrzati obranu od pandemija brže nego što stvara nove rizike?
bolji katalizatori
Elektroliza vode – prepreka zelenom vodiku
Voda se može električnom strujom rastaviti na vodik i kisik, zna se, no manje se zna da je to najbolje učiniti upotrebom katalizatora. I evo jednog novog, kojem elektroliza ne može nauditi
Povijesni pregled
Priče o elementima #20: Klor – element koji se skrivao iza teorije
Je li klor otkriven 1773. ili 37 godina kasnije – 1810. godine teško je reći, jer iako su ga kemičari poznavali nikome nije palo na pamet, do 1810. godine, da bi to mogao biti novi kemijski element
organizirani sustavi
Silicij i život: ključ je u vodikovom peroksidu
Nekoć je, u osvit postanka života, na Zemlji nastajalo mnogo više vodikova peroksida nego što se dosad mislilo. To pokazuje najnovije istraživanje koje na neočekivan način povezuje život i silikate.
Povijesni pregled
Priče o elementima #19: Kalcij – element za sva vremena
Kalcij svi poznaju jer njega nema gdje nema: od kamena do čovjeka. No nisu svi kalcijevi spojevi jednako važni, neki su važniji od drugih, a jedan od njih je najvažniji – jer s njime sve počinje
"zeleno gorivo“ iz ugljena
Rješenje za globalno zatopljenje: gorenje ugljikova monoksida u suprotnom smjeru
Globalno se zatopljenje može riješiti ili da se smanji emisija CO2 ili da CO2 postane sirovina za kemijsku industriju. Ovo drugo obečava postupak za njegovo katalitičko prevođenje u ugljikov monoksid.
Povijesni pregled
Priče o elementima #18: Aluminij – sveprisutno srebro iz gline
Aluminij je običan, svima poznat metal, no njegova je primjena daleko od svake običnosti. Ima ga praktički svugdje – aluminij je treći najčešći kemijski element i najčešći metal u Zemljinoj kori.
Miris i smrad
Znanost razotkriva tajnu psećeg njuha
Dok se jedni, parfimeri, trude da naprave što ugodniji miris, drugi se, forenzičari, trude da miris učine što ogavnijim – kako bi naučili policijske pse da po njemu pronalaze mrtva tijela
Povijesni pregled
Priče o elementima #14: Magnezij – divlji metal kojeg je lako pripitomiti
Magnezija ima svugdje, u vodi, hrani, moru i kamenju, pa ipak ga ljudi (kemičari) nisu razlikovali od kalcija sve do 18. stoljeća. I počeli su ga upotrebljavati kao lijek – lijek je i danas
Povijesni pregled
Priče o elementima #13: Srebro – brat zlata i olova
Srebro je uz zlato, i mnogo manje vrijedan bakar, metal od kojeg se kovao novac, srebrnjaci. Toga više nema, ali se na srebro gleda kao na lijek – koga je međutim i prije bilo.
UPCYCLING
Zašto su znanstvenici na eBayu kupili staro i otrovno streljivo?
Tehnika koju su razvili istraživači iz njemačkog centra Jülich u Erlangenu pretvara visoko kontaminirane olovne metke u olovni jodid visoke čistoće komercijalne kvalitete
Zeleni vodik
Vodik od vode i sunca – rješenje je u aluminiju
Da bi svjetlost razložila vodu potreban je fotokatalizator, ali on nije dovoljan jer ga treba zaštititi od djelovanja vode – i dobiti trajnu i efikasnu fotonaponsku ploču za proizvodnju vodika.
TKO BI REKAO
Za visoke razine mikroplastike krive su - rukavice?
Istraživači su otkrili kako rukavice od nitrila i lateksa mogu nenamjerno prenijeti čestice na laboratorijske alate koje koristi za analizu zraka, vode i drugih uzoraka iz okoliša
Povijesni pregled
Priče o elementima #11: kositar – metal koji se može prehladiti
Kositar je metal s mnogo imena koja ukazuju na njegovu upotrebu, jer posuđe se kalaiše, a cinom se lemi. Čudan je to kemijski element, koji može biti i bijel i siv, a može se i prehladiti
katalizatori
Guma od kukuruza zahvaljujući metalnom gelu
Gelovi su koloidi koji se ne sastoje od (nano)čestica nego od (nano)niti. Niti mogu biti i metalne, takve kakve vode električnu struju – i kataliziraju oksidaciju alkohola.
povijesni pregled
Priče o elementima #10: Živa – tekuća i otrovna
Danas slušamo o živi sve najgore, slušamo kako nam truje zrak, hranu i vodu. No živa ima dugu povijest, povijest koja je povezana sa znanstvenim istraživanjima, kako u kemiji tako i u fizici
odleđivanje letnih površina
Fluorirane nanocjevčice spašavaju dronove
Može li dron letjeti po ružnom vremenu, onda kada je zrak pun magle koja se zaleđuje? Ne može, ali ipak može – zahvaljujući tehničkom rješenju američkih znanstvenika.
povijesni pregled
Priče o elementima #9: Antimon – skriveni metal
Antimon je metal kojeg malo tko poznaje: taj kemijski element kao da se izgubio u bespućima periodnog sustava. No njegovi su spojevi poznati od antike, a suvremena metalurgija bez njega ne može
povijesni pregled
Priče o elementima #5: Željezo – nebeski metal
Kakva je veza između željeza i neba i je li željezo zaista željezo
zarobljavanje ugljika
Cement s ugljenom – za hlađenje planeta
Umjesto u atmosferu ugljik se može „ispuštati“ u cement – i to ne samo zbog smanjenja ugljične emisije
Povijesni pregled
Priče o elementima #4: Nije zlato sve što sija
Što je zlato, kemijski element, metal ili samo nešto što sija osebujnom, zlatnom sjajem?
DiffSyn
GAI nudi recepte za sintezu novih materijala
MIT-ov model DiffSyn istraživačima omogućava brže eksperimentiranje i kraći put od hipoteze do upotrebe
Tko izdrži...
Jedenje zoca – dobro za zdravlje
Nakon kuhanja kave zaostaje talog, zoc. Za što bi se on mogao upotrijebiti – osim za gatanje – pokazuje istraživanje brazilskih znanstvenika
OTKRIĆE
Kinezi tvrde kako su pronašli način pretvaranja ugljik-dioksida u škrob
Proces se ne oslanja na biljke ili fotosintezu, već samo sirovinu i enzime. Mogao bi smanjiti pritisak na poljoprivredno zemljište i korištenje pesticida
Povijesni pregled
Priče o elementima #3: Sedam metala – sedam planeta
U antici i srednjem vijeku alkemičari (i ne samo oni) su povezivali metale s planetima: svaki je metal imao svoj planet, a svaki planet svoj metal. Zašto baš tako – i što se od toga do danas očuvalo?
Recikliranje iznutra
Plastična masa koja sama sebe razgrađuje – zahvaljujući kvascu
Plastična masa koju razgrađuje kvasac čudo je biotehnologije, no još je veće čudo kada se plastika sama kvascem razgrađuje. Iza tog „čuda“ krije se međutim sasvim jednostavan mehanizam djelovanja.
Povijesni pregled
Priče o elementima #2: Prvi metal
Prvi metal bio je bakar jer je prvo doba nakon kamenog bilo brončano doba. No, je li baš tako bilo i koja je razlika između mlađeg i starijeg brončanog doba?
biogena kemija iz svemira
Kemijska analiza asteroida potvrđuje teorije o postanku života
Na red je došla i analiza polimerne tvari u česticama što su na Zemlju stigle s asteroida Bennu. Što nam ona kazuje i pokazuje?
Povijesni pregled
Priče o elementima #1: Što je element u kemiji?
Element može biti sve i sva, od geometrijskog poučka do funkcionalnog dijela svemirskog broda, no što je element u kemiji? Štoviše, koja je razlika između elementa u kemiji i kemijskog elementa?
Što je zapravo Galaxy?
Galaxy: povratak sintetskog „osvježivača“ kroz femicid iz Međimurja
Kemijska elektrodijaliza
Lako do litija (i bez uništavanja okoliša)
Litija nema samo u stijenama nego i u podzemnim otežanim vodama – samo kako ga izdvojiti? Zahvaljujući ingenioznoj ideji kineskih znanstvenika to se može učiniti gotovo bez utroška energije
necelulozni papir
Kinesko čudo od papira - ovaj stvarno trpi sve, uključujući i vatru i vodu
Kineski su znanstvenici napravili papir kojem ne može nauditi ni voda, ni vatra, ni vrijeme. Kako je to moguće? Napravili su ga od anorganskih vlakana.
marketing i stvarnost
Pesticidi u hrani – kako ih se riješiti?
Prije jela ili kuhanja treba voće i povrće dobro oprati – samo kako oprati ili samo oprati? I na to znanost ima odgovor, a on nije jednostavan.
obilje sirovine
Korak bliže etanolu iz celuloze
Alkohol se dobiva iz šećera (vino, rakija, rum) ili iz škroba (pivo), ali ne i iz celuloze, iako je to kemijski moguće. Moguće je – ali se ne isplati.
Čajanka
List masline – lijek protiv raka
Maslina se u nas uzgaja od pamtivijeka: nema čovjeka koji ne zna za njezin plod i njezino ulje. No, teško je naći nekog tko zna da se od lista masline može skuhati čaj – i to vrlo ljekovit čaj.
zeolit i voda
Supermaterijal za čuvanje topline
Zašto je ljeti ugodno hodati u vlažnoj odjeći? Zato što voda dobro hladi, jer drži toplinu. Upravo su se tim trikom poslužili američki znanstvenici – samo su tkaninu zamijenili česticama zeolita
ni previše ni premalo
Kava je ukusno i zdravo piće – ako je dobro pržena
Od čega potječe miris kave? Od prženja. Odgovor je točan, ali nedovoljno precizan: miris kave potječe od kemijskih spojeva koji nastaju prženjem. A nema ih mnogo – samo dvadeset i pet
Metal-organski okviri
Nobelova nagrada za kemiju 2025.: molekularna arhitektura korisne praznine
Rad trojice dobitnika Nobelove nagrade za kemiju 2025. pretvorio je kemiju iz sustava reakcija u otopinama u šuplje 3-D mreže koje upijaju, zarobljavaju i oslobađaju molekule na način kako to čine živi organizmi
More trpi sve
Morska voda – rješenje za višak CO2
U morskoj se vodi može otopiti mnogo više ugljikova dioksida nego što je već otopljeno. Za to joj treba dodati gašeno vapno – i tako, kažu, spasiti naš planet od pregrijavanja
Pametni materijali
Celofan koji pamti (ali ne zna zašto)
Suhi celofan možete presavijati kako god hoćete, no kada ga stavite u vodu on će poprimiti novi, prije zadani oblik. No nije riječ o običnom celofanu nego o naročitom derivatu celuloze, TCel-Cu.
nitrati i amonijak
Ekološko gorivo iz otpadne vode
Amonijak je, kažu, gorivo budućnosti, jer gori poput prirodnog plina no pritom nastaje samo dušik i vodena para. No, evo novine: mogao bi se proizvoditi iz nitrata koje nalazimo u onečišćenoj vodi
Harvardovo otkriće
Litijem se (možda) može liječiti Alzheimerova bolest
Senzacionalna studija Harvardove medicinskeškole otkriva da gubitak litija uzrokuje Alzheimerovu bolest, ali i da litijev spoj može preokrenuti bolest, zasad kod miševa
stotinu puta jači od morfija
Dossier fentanil: sintetska smrt bez liječničkog recepta
Sintetski spoj stotinu puta jači od morfija postao je ubojica koji hara SAD-om i prijeti ostatku svijeta, dok njegovi logistički i distribucijski kanali otkrivaju mračnu stranu globalizacije i farmaceutskog inženjeringa
grožđano-bakterijske elektrode
Otpadom protiv otpada do električne energije
Kemijska tehnologija rješava probleme tako da otpad pretvara u sirovinu. Što činiti s otpadnim vodama? Treba od njih napraviti energent.
Projekt GreenCarbon
Karbonska vlakna iz algi
Znanstvenici su navodno pronašli način izrade karbonskih vlakana „zrakoplovne kvalitete“ od mikroalgi
zdravi baktericid
Rakov oklop čuva jagode
Dovoljno je jagodu umočiti u mutnu plavu otopinu, priređenu od rakova oklopa, pa da se i nakon pet dana čini kao da je netom ubrana. Čudo? Da, ali čudo nanotehnologije.
sigurno i jeftino
Aminokiselina reciklira baterije
Poljski su kemičari priredili otapalo za potpuno izdvajanje metala iz otpadnih litij-ionskih baterija koje možete doslovce popiti – ništa vam se neće dogoditi.
nanomreže
DNA služi i za armiranje
DNA poznajemo kao nositeljicu gena, no pritom zaboravljamo da je ona i lančani polimer, poput polietilena ili svile. Kad je tako, zašto od DNA ne napraviti „betonsko željezo“?
ljekoviti polifenoli
Eliksir mladosti – iz graha
Jesti tek proklijale biljke je, kažu, zdravo. To pokazuje i analiza klica graha koja je napravljena ne zato da ih češće viđamo na tanjuru nego da se od njih pripravi krema za pomlađivanje kože.
Šokantno francusko istraživanje
Staklene boce sadrže puno više mikročestica plastike nego plastične ili limenke! Vino je izuzetak
Istraživanje je provedeno na uzorcima bezalkoholnih pića, piva, limunade, vina i vode prodavanih u Francuskoj
isplativa ekologija
Biodizel uklanja CO2
Što se krije iza ovog čudnog naslova? Krije se nova metoda za iskorištavanje ugljikova dioksida temeljena na usklađenom radu dvije katalizirane reakcije.
molekularni 3D ispis
Šuplja nanocigla čvršća od čelika, lakša od vode
Ugljik (grafit) je dva puta teži od vode, no postaje lagan poput stiropora ako se u njemu naprave nanometarske šupljine koje ga, zahvaljujući osebujnom obliku, čine izuzetno čvrstim
patogena bakterija protiv stakleničkog plina
Što raditi sa suvišnim CO2? Uposlite bakterije!
Zlatni mlaz
Za jeftiniji vodik – mokraća!
Ispostavilo se da je dobivanje vodika elektrolizom mokraće za više od četvrtine jeftinije od elektrolize vode da bi se došlo do istog rezultata
polifenoli i kuhanje
Kako se kuha najzdravija kava
Svi piju kavu, ali svi ne piju jednaku kavu – jer kava se može prirediti na mnogo načina. Koji je način najbolji? Na to su pitanje odgovorile četiri poljske znanstvenice.
Čudesni polimer
Kinezi napravili „spužvu“ za vađenje zlata iz kanalizacije
Uz mnogo željenog i neželjenog, otpadne vode iz gradova i tvornica sadrže i zlato. Kako ga izvaditi? Bijelim prahom, polimerom TE – kažu kineski znanstvenici.
znanost protiv senzacionalizma
Život u svemiru? Malo sutra!
U medijima se može pročitati kako su na planetu koji kruži oko druge zvijezde otkriveni tragovi života. Što se krije iza te vijesti?
jedeš hranu, proizvodiš sirovine
Reciklaža urina: zlatni rudnik iz zlatnog mlaza
Ljudske izlučevine postaju ozbiljan biznis koji „ono“ ispod poklopca WC-školjke više ne naziva otpadom, već ekološki prihvatljivim izvorom energije, celuloze, bioplastike, pa i sirovinom za proizvodnju hrane
geološke baterije
Kisik bez biljke – iz kamene baterije
Nodule, kvrgasto kamenje razbacano po dnu oceana, mogle bi se, kažu, iskoristiti za dobivanje rijetkih metala – no one su, pokazuju najnovija istraživanja, i prirodne električne baterije
Kad papir počne glumiti stakloplastiku
Prozirni termostabilni papir – reciklažna budućnost ambalaže?
Znanstvenici su od celuloznih vlakana napravili biorazgradivi prozirni karton koji podnosi ledenu i kipuću vodu i može ga se reciklirati: uskoro više nećemo imati izlika za korištenje plastičnih čaša
za ptice i ljude
Prezdrava konoplja: sprječava rak i štiti krvne žile
U trgovinama zdrave hrane i hrane za sportaše može se kupiti i „konopljin protein“ (hemp protein). U tom „proteinu“ kemijska analiza otkriva međutim nešto mnogo vrjednije od proteina.
Kinezi osmislili rješenje
Iz CO2 i Sunčeve svjetlosti može se dobiti "zelena" sirovina za kemijsku industriju
Kemijska industrija budućnosti mogla bi se posve temeljiti na ugljikovom dioksidu. Kako? Od dioksida treba napraviti monoksid
Sitno i bitno
Predivo od DNA – čvršće od najlona
Pod mikroskopom kromosom nije ništa drugo nego klupko smotanog ili zapetljanog konca. Bi li se takvo klupko moglo napraviti i umjetno, u laboratoriju?
otpad i energija
Bakterija za sve: čisti vodu i daje vodik, proteine i biopolimere
Svinje uzgajaju svi jer svinja jede sve i daje sve – i to u svim i svakim uvjetima. No jedna skupina mikroba, purpurne fototrofne bakterije nadaleko nadmašuju svinje.
Kinezi smislili kako praviti ugljen od morskog korova
Alge hvataju CO2 – i kad su žive i kad su mrtve
Gelirani izolacijski materijal
Nepobjedivi molekulski kupus – (super)materijal iz kemijskog laboratorija
Molekule treba poslagati kao listove u glavi kupusa, a zatim ih povezati elastičnim sponama (također molekulama) – i dobiti materijal elastičan poput gume, a vatrootporan poput kovine
Kontaminiranje hrane
Kako je crni kuhinjski pribor zbog greške u izračunu umalo dospio na crnu listu
Jedna je studija nedavno zaradila mnogo medijskog prostora tvrdeći da crni plastični kuhinjski pribor može biti štetan za zdravlje. Međutim, ubrzo je netko pronašao grešku koju autori i recenzenti nisu vidjeli
proteinsko brašno
Kruh od šturaka – za dobro zdravlje
Kruh se može peći i od šturkova („cvrčkova“) brašna, a dobar je jer je bogat proteinima. Sve za dobro zdravlje. Nazdravlje!
vječne kemikalije
Opasni pametni satovi: studija otkriva štetne kemikalije u narukvicama
Pametni satovi i uređaji za praćenje fitnessa, osobito oni sa skupim narukvicama izrađenim od fluorirane sintetičke gume, mogu izložiti korisnike visokim razinama vječne kemikalije PFHxA
hvatanje ugljičnog dioksida
Umjetnim enzimom protiv globalnog zatopljenja
U živom svijetu ništa ne ide bez enzima – pa tako ni otapanje ugljikova dioksida. I evo rješenja za pregrijanu Zemlju: otapati taj najvažniji staklenički plin upotrebom enzima, ali umjetnog.
Život je selektivna pojava
Najnovija teorija kaže: život je nastao u pukotinama vrućih stijena
Voda puna aminokiselina cirkulirala je kroz pukotine u vrućim stijenama. I dogodilo se: aminokiseline ne samo da su se odvojile i koncentrirale, nego su se i polimerizirale.
vječno 'gorivo budućnosti'
Vodik u grafenu – uspjeh ili neuspjeh?
Umjesto u stlačenom ili tekućem stanju vodik bi se mogao čuvati i u vezanom stanju – vezan za grafen. Kako to postići kad ni grafen ni njegov pandan grafit ne apsorbiraju H2?
pročišćavanje ispušnih plinova
Otrovni plin čisti zrak - amonijak protiv dušikovih oksida
Dodatkom malo amonijaka zraku može ga se potpuno očistiti od otrovnih dušikovih oksida. Uvjet? Treba imati dobar katalizator – onakav kakav su nedavno napravili kineski znanstvenici.
Koraljni grebeni i pustinjski pijesak
Pustinje spašavaju oceane
Prašina iz pustinjskih oluja raznosi se diljem svijeta i na kraju najvećim dijelom završava u morima i oceanima. To nije bez posljedica: pustinjski pijesak gnoji more
bez klinkera i CO2 emisija
Cement iz mora inspiriran morem, koji se može reciklirati unedogled
Umjesto cementa koji se peče od gline i vapnenca evo novog veziva (cementa) za pravljenje betona koje se dobiva od rakova i algi. No tu nije kraj njegova prijateljevanja s okolišem
Protiv raka i infekcija
Dragoljub – panaceja iz našeg vrta
Ukrasna južnoamerička puzavica dragoljub iz naših vrtova i tegli za cvijeće izuzetno je ljekovita. Ljekovitošću njezina sjemena odnedavna se bave i naši znanstvenici iz Splita, Rijeke i Zagreba.
Tjedni pregled – znanost i tehnologija
'Elektro poljoprivreda', novi način proizvodnje hrane, na zemlji i u svemiru
mikrobaterija svoje klase
Kakva baterija za mikrorobote? Amonij-ionska!
Uskoro nećemo trebati ni u čemu, ma kako sitno bilo, mijenjati baterije. Riječ je o novoj, sićušnoj bateriji za punjenje – koja nije litijeva, nego amonijeva.
zdrava prehrana
Ribljim kostima i crvenom plijesni protiv raka
Riblje kosti sprječavaju dijeljenje stanica raka debelog crijeva, kažu tajvanski znanstvenici – no samo ako se pripreme na istočnjački način
miris ispred okusa
Što psi vole jesti? Pitajte kemičara!
Zašto neku hranu psi vole (a ljudi baš i ne) otkriva kemijska analiza potpomognuta osjetilnim senzorima, e-jezikom i e-nosom
Šest tipova ljubavi
Razne vrste ljubavi djeluju na različite dijelove mozga
Funkcionalna magnetska rezonancija otkriva kako se u mozgu manifestira ljubav prema romantičnom partneru, vlastitoj djeci, prijateljima, strancima, kućnim ljubimcima i prirodi
Fotosinteza iz laboratorija
Kineski umjetni (super)list pretvara CO2 u vrijednu kemikaliju
Tako složenu molekulu kao što je molekula acetaldehida kemičari su uspjeli sintetizirati u jednom koraku iz ugljikova dioksida i vode, povezujući dvije reakcije na umjetnom listu - fotokatalizatoru
šest jestivih ulja
Ulje je zdravo – koje i koliko?
Čega sve ima u jestivom ulju, po čemu se ulja razlikuju i koliko su međusobno slična otkriva statistička analiza rezultata dobivenih kemijskom analizom – ali i jezikom profesionalnih kušača
Ekologija i ekonomija
Što se krije iza litija u Srbiji?
„Ležište litija u Srbiji nije vrijedno eksploatacije zbog ekoloških rizika” kažu srpski znanstvenici – a tehnologija ih u tome podržava nudeći mnogo bolja rješenja za dolazak do litija, na ekološki prihvatljiviji način
30 grama - "obrok"!
Tamna čokolada – lijek s malo otrova
Stara mudrost da ništa na ovom svijetu ne može biti apsolutno dobro ni apsolutno zlo vrijedi i za tamnu čokoladu: neke vrste „najzdravije čokolade“ sadrže posve nezdrave količine olova i kadmija
Za polarne uvjete
Vječna litijeva baterija
Baterija koja ne može raditi cijelu vječnost (ništa nije vječno!), ali sigurno može nadživjeti svoga vlasnika – novi je izum kineskih znanstvenika. Uvjet? Da radi na -20 stupnjeva i da se malo puni.
Bogatstvo mora
Hvatanje uranija u moru kemijskom mrežom
I najsitnija se riba može uloviti ako se ima gusta mreža i dobar mamac. Isto vrijedi i za uranijeve ione.
neotrovni retardant
Škrobom protiv požara
Škrob gori, vrlo lako gori – brašno raspršeno u zraku čini s njime eksplozivnu smjesu! No znanstvenici su pronašli način da od škroba naprave (obnovljiv, jeftin i neotrovan) usporivač vatre.
nanomaterijali kao lijek
Lijek protiv raka iz željeza i kamilice
Kakva može biti veza između željeza, raka i kamilice? Odgovor na to pitanje daje znanstveni rad naših znanstvenika iz Splita i Zagreba – koji se ne bavi fitofarmakologijom nego nanotehnologijom.
suha jezera i početak života
Život na Marsu? Tražite sodu!
Gdje je nastao prvi život, kako na Zemlji tako i na Marsu (možda)? Eksperiment kaže: prve nukleinske kiseline (RNA) i prve stanične membrane mogle su nastati su u jezerima otopljene sode.
Univerzalni antivirotik, korisniji od cjepiva?
Umjetne dlačice – lijek protiv koronavirusa i drugih virusa
Ulazeći u tramvaj umjesto za maskom posegnut ćemo za sprejem. Jedan udah zaštitit će nas od zaraze, od virusa. Tajna je u dlačicama koje glume površinu stanične membrane
Dvaput jeftiniji za isti kapacitet
Povratak olovnog akumulatora
Olovni akumulator je napuštena tehnologija: uskoro ćemo ga moći vidjeti samo u muzeju. No nije tako. Uskoro bi mogao, u novom ruhu, pogoniti električne automobile.
Zelena tehnologija
Stara tehnologija na nov način: CO2 umjesto koksa
Ugljikova dioksida ima puno (u zraku i dimu), no nije za drugo nego za gaziranje pića. Nije baš tako. Od njega se može proizvesti sve – zahvaljujući novom tehnološkom postupku japanskih znanstvenika.
slobodni radikali kao lijek
Vodom i svjetlom protiv tumora
Prizor iz znanstveno-fantastičnog filma: zraka svjetlosti prelazi preko tijela i ono ozdravljuje. Možda će se baš tako liječiti tumori – uz pomoć lijeka koji pretvara vodu u slobodne radikale.
Znanost i edukacija
Formulia - velika kolekcija formula iz područja matematike, fizike i kemije
Formulia je korisna aplikacija ponajprije namijenjena studentima prirodnih znanosti, a koja na jednom mjestu okuplja velik broj formula iz različitih područja matematike, fizike i kemije, uz razne alate korisne kod izvođenja raznih izračuna…
biokemija
Lozinke i umjetnička djela najsigurnije se štite molekulama DNK
Nova metoda molekularnog ispitivanja pomaže u dokazivanju autentičnosti umjetničkih djela, a mogla bi pomoći i u zaštiti lozinki od kvantnih računala
ljekovite čestice
Otrov za pluća – lijek za rak
O lebdećim česticama čitamo svaki dan nadajući se da će ih u zraku biti što manje – radi zdravlja naših pluća (i cijelog organizma). No od lebdećih se čestica može napraviti lijek protiv raka!
Laserom po krutini
Keramika za stezanje – i rastezanje
Komadić keramike, staljenog olovnog ortovanadata, ponaša se neobično: obasjan zrakom svjetlosti (iz lasera) steže se i rasteže – ovisno o njezinom intenzitetu
PET kao obnovljivi proizvod
Kremenim pijeskom i mikrovalnom pećnicom protiv otpadne plastike
Može li se od plastične boce napraviti sirovina za proizvodnju te iste boce? Može, ako se PET pretvori u BHET. No za to treba imati pogodan katalizator – i mikrovalnu pećnicu.