supramolekulska kemija
Tranzistor od jednog nanometra
Tranzistor od samo jedne, točnije rečeno dvije molekule? I to je moguće zahvaljujući razumijevanju mehanizma vođenja struje na molekulskoj razini.
Povijesni pregled
Priče o elementima #33: fluor – kemijski silnik nad silnicima
Fluor je najreaktivniji kemijski element, ne spaja se jedino s kisikom i helijem. Stoga je njegovo dobivanje u elementarnom stanju bio izazov za kemičare gotovo čitavo stoljeće
Povijesni pregled
Priče o elementima #32: Uranij – skriveno blago
Uranij je bio element kao i svaki drugi: otkriven je u 18. stoljeću iako su njegovi spojevi bili poznati od davnina. I ostao bi „kao i svaki drugi“ da nije radioaktivan i, još važnije, fisibilan.
Povijesni pregled
Priče o elementima #31: volfram – metal koji je proslavio Hrvatsku
Visoko talište volframa – jednako talištu ugljika (grafita) i čak dvije tisuće stupnjeva više od tališta željeza, čini ga jedinstvenim metalom, između ostalog najboljim metalom za izradu žarnih niti.
UPORNI KEMIČAR
Ovaj youtuber pravi alkohol iz zraka. Što ste vi danas napravili?
Jedan od tekućih projekata Nigela Brauna uključuje pretvaranje svega i svačega u alkohol. Između ostalog, i proizvodnju etanola iz - zraka.
oksalinska kiselina
Ionska tekućina reciklira litij-ionsku bateriju
Godišnje se na svijetu proizvede 400 tisuća tona litijevih baterija koje treba na neki način reciklirati. I evo rješenja: smjesa oksalne kiseline i kolin-korida za izdvajanje litija i kobalta.
Povijesni pregled
Priče o elementima #30: kisik – zagonetni sastojak zraka
Povijest otkrića kisika ne može se razumjeti bez poznavanja flogistonske teorije – teorije kojoj je trebalo dugo da odumre, no još uvijek daje znakove života.
magnetoelastičnost
Folija koja zvuk pretvara u elektricitet
Plastika se može reciklirati, a otpadna toplina iskoristiti za dobivanje mehaničke i električne energije. No evo i otpadnog zvuka – koji se može reciklirati, koji može biti obnovljivi izvor energije
Povijesni pregled
Priče o elementima #29: fosfor – element iz pakla
Fosfor u elementarnom stanju je neobična tvar: svijetli u mraku, lako se pali i lako se njime otruje. No kada se oksidira, nastaju blagotvorni fosfati, itekako potrebni svakom organizmu.
cinkova anoda
Ciglom do cigle do bolje električne baterije
Najveći problem električnih baterija, općenito govoreći, je da se pri punjenju oštećuju elektrode. I evo rješenja: elektrodu treba zaštititi dvostrukim slojem minerala i biopolimera
Povijesni pregled
Priče o elementima #28: platina – metal kemičara
Sudbina metala slična je sudbini ljudi: od prezrenog „lažnog srebra“ platina se uzdigla do metala bez kojeg se ne bi mogla zamisliti suvremena kemija. Ali ni život suvremenog čovjeka.
Najčitaniji članci
ISTRAŽIVAČKI KONCEPT
Kineski tenk budućnosti: Nuklearni pogon, railgun i domet od 450 km
Tjedni pregled – znanost i tehnologija
Humanoidni roboti IRON ulaze u masovnu proizvodnju i sami silaze s traka
pilot-program sufinanciranja
Zašto nova demografska mjera subvencije za kupnju automobila sa 7 sjedala nema smisla
Fitofarmacija i farmacija
Aronija – ljekovita ili neljekovita biljka?
O aroniji se mnogo priča, a malo zna – jer nije lako analizirati ljekovito djelovanje svih tvari koje se u njoj nalaze, a još manje njihov međusobni utjecaj.
KRATER JEZERO
Potvrđeno je: I rover Perseverance otkrio je organske tvari na Marsu
Uzorak je prikupljen više od 3200 kilometara od mjesta gdje su organske tvari detektirane NASA-inim roverom Curiosity u krateru Gale.
Neočekivani kemijski sastav
Teleskop Webb otkrio kemijske tajne i porijeklo međuzvjezdanog kometa 3I/ATLAS
Mjerenja su otkrila neobične kemijske omjere u kometu 3I/ATLAS, što ukazuje na to da je ovaj drevni međuzvjezdani objekt nastao u duboko smrznutom sustavu prije više od 10 milijardi godina
bolji od vode
Skladištenje topline – u tablete kalijeva karbonata
Tablete koje se grijanjem suše, a hlađenjem vlaže te pritom oslobađaju toplinu novo je rješenje za pohranu viška topline. U čemu je tajna? U dvije vrste kristala kalijeva karbonata
Povijesni pregled
Priče o elementima #24: jod - element koji je dobio ime po boji svojih para
Za jod zna svatko – ali ga malo tko poznaje. Čuven je po tome što sublimira, po ljubičastim parama, prema kojima je i otkriven.
BIOTEHNOLOGIJA
Struja, voda, enzimi, čip - i eto nam sintetičke DNK
Sintetička DNK ključni je alat u modernoj biotehnologiji, podržavajući primjene u rasponu od dijagnostike i genomskog inženjerstva do istraživanja raka.
kuharice manje zbori da ti ručak ne zagori
Pizza, roštilj i rak: trebamo li se plašiti zagorjele hrane?
Kad leopardasti rub napuljske pizze postane predmet medicinske rasprave na web-forumima i portalima
kruti elektroliti
Natrijeva baterija – od feroelektričnog stakla
Sasvim kruta i suha baterija, koja se sastoji od dva metala povezana staklastim elektrolitom, otvara nove mogućnosti pohrane električne energije – posebice u ekstremnim uvjetima
DVA U JEDNOM
Supertanki premaz mogao bi otvoriti vrata bržim i učinkovitijim čipovima
Istraživači Nacionalnog sveučilišta u Singapuru i tvrtke Applied Materials razvili su metodu za uzgoj izuzetno tankih filmova na čipovima.
Povijesni pregled
Priče o elementima #23: litij – metal novoga doba
Litij je element za kojeg svi znamo – ali da li ga poznajemo? To je metal koji poput pluta pliva na vodi i poput magnezija gori u dušiku. Ima ga svugdje: od laptopa do podmornica i pepela cigarete.
Kao Faradayev kavez
Tkanina s nanočesticama – zaštita od elektromagnetskog zračenja
Za zaštitu od elektromagnetskog zračenja služi, zna se, Faradayev kavez. No nikoga više neće trebati stavljati u kavez – zahvaljujući bojilu za tekstil koje apsorbira sve vrste radio-valova
bolji katalizatori
Elektroliza vode – prepreka zelenom vodiku
Voda se može električnom strujom rastaviti na vodik i kisik, zna se, no manje se zna da je to najbolje učiniti upotrebom katalizatora. I evo jednog novog, kojem elektroliza ne može nauditi
Povijesni pregled
Priče o elementima #20: Klor – element koji se skrivao iza teorije
Je li klor otkriven 1773. ili 37 godina kasnije – 1810. godine teško je reći, jer iako su ga kemičari poznavali nikome nije palo na pamet, do 1810. godine, da bi to mogao biti novi kemijski element
organizirani sustavi
Silicij i život: ključ je u vodikovom peroksidu
Nekoć je, u osvit postanka života, na Zemlji nastajalo mnogo više vodikova peroksida nego što se dosad mislilo. To pokazuje najnovije istraživanje koje na neočekivan način povezuje život i silikate.
Povijesni pregled
Priče o elementima #19: Kalcij – element za sva vremena
Kalcij svi poznaju jer njega nema gdje nema: od kamena do čovjeka. No nisu svi kalcijevi spojevi jednako važni, neki su važniji od drugih, a jedan od njih je najvažniji – jer s njime sve počinje
"zeleno gorivo“ iz ugljena
Rješenje za globalno zatopljenje: gorenje ugljikova monoksida u suprotnom smjeru
Globalno se zatopljenje može riješiti ili da se smanji emisija CO2 ili da CO2 postane sirovina za kemijsku industriju. Ovo drugo obečava postupak za njegovo katalitičko prevođenje u ugljikov monoksid.
Povijesni pregled
Priče o elementima #18: Aluminij – sveprisutno srebro iz gline
Aluminij je običan, svima poznat metal, no njegova je primjena daleko od svake običnosti. Ima ga praktički svugdje – aluminij je treći najčešći kemijski element i najčešći metal u Zemljinoj kori.
Povijesni pregled
Priče o elementima #17: Natrij – metal koji se pali vodom
Natrij i kisik vole se jako, tako jako da zbog te „ljubavi“ kemičari nisu uspjeli dobiti natrij u elementarnom stanju sve do 19. stoljeća – iako njegove spojeve čovjek poznaje od pamtivijeka
Zelena alternativa
Obnovljiva plastika od konoplje: više kanabisa, manje nafte
Termoplastika na bazi konoplje nudi zeleniju alternativu plastičnoj ambalaži, pokazali su američki istraživači
Povijesni pregled
Priče o elementima #16: Vodik – nepoznati element koji je dugo bio poznat
Vodik je svima poznat, pa opet dugo nije bio prepoznat. Čudan je to element, element kojemu nema sličnog u periodnom sustavu.
MULTIDISCIPLINARNO
Rimska olupina kod Malog Lošinja otkriva tajnu drevne brodogradnje
Istraživači su otkrili kako su rimski brodograditelji vjerojatno obnavljali svoje brodove tijekom svojih putovanja Jadranskim morem
Produkt reciklaže
Guma nad gumama – od otpadnog ulja
Guma koja ne stvara mikroplastiku nego se razgrađuje u zemlji, a usto se dobiva iz onoga što se baca nešto je što se samo poželjeti može. I evo je: dolazi nam je iz kineskih laboratorija
Zeleni vodik
Vodik od vode i sunca – rješenje je u aluminiju
Da bi svjetlost razložila vodu potreban je fotokatalizator, ali on nije dovoljan jer ga treba zaštititi od djelovanja vode – i dobiti trajnu i efikasnu fotonaponsku ploču za proizvodnju vodika.
TKO BI REKAO
Za visoke razine mikroplastike krive su - rukavice?
Istraživači su otkrili kako rukavice od nitrila i lateksa mogu nenamjerno prenijeti čestice na laboratorijske alate koje koristi za analizu zraka, vode i drugih uzoraka iz okoliša
Povijesni pregled
Priče o elementima #11: kositar – metal koji se može prehladiti
Kositar je metal s mnogo imena koja ukazuju na njegovu upotrebu, jer posuđe se kalaiše, a cinom se lemi. Čudan je to kemijski element, koji može biti i bijel i siv, a može se i prehladiti
katalizatori
Guma od kukuruza zahvaljujući metalnom gelu
Gelovi su koloidi koji se ne sastoje od (nano)čestica nego od (nano)niti. Niti mogu biti i metalne, takve kakve vode električnu struju – i kataliziraju oksidaciju alkohola.
povijesni pregled
Priče o elementima #10: Živa – tekuća i otrovna
Danas slušamo o živi sve najgore, slušamo kako nam truje zrak, hranu i vodu. No živa ima dugu povijest, povijest koja je povezana sa znanstvenim istraživanjima, kako u kemiji tako i u fizici
odleđivanje letnih površina
Fluorirane nanocjevčice spašavaju dronove
Može li dron letjeti po ružnom vremenu, onda kada je zrak pun magle koja se zaleđuje? Ne može, ali ipak može – zahvaljujući tehničkom rješenju američkih znanstvenika.
povijesni pregled
Priče o elementima #9: Antimon – skriveni metal
Antimon je metal kojeg malo tko poznaje: taj kemijski element kao da se izgubio u bespućima periodnog sustava. No njegovi su spojevi poznati od antike, a suvremena metalurgija bez njega ne može
antioksidansi iz ljuskica
Zdravi heljdin kruh – bez heljdina brašna
Heljdin kruh se ne mora peći od heljdinog brašna, nego i od onog što se od heljde baca, od ljusaka. Takav kruh je izuzetno zdrav zbog visokog sadržaja polifenola i drugih antioksidativnih spojeva
povijesni pregled
Priče o elementima #8: Olovo – metal za sve i svuda
Teško da ima metala koji je pronašao tako široku primjenu u tehnici kao olovo, pa opet bi svi htjeli da se ono zamijeni nečim drugim. Olovo je naime otrov, i to vrlo podmukao otrov.
GORIVO IZ OTPADA
Bakterije mogu pokrenuti hidrogenaciju bez fosilnih goriva
Nova studija otkriva kako hidrogenacija može biti pokrenuta vodikovim plinom koji prirodno stvaraju žive bakterije
Povijesni pregled
Priče o elementima #7: Arsen – otrov u svim bojama
Za arsen je čuo svatko tko je čitao romane Agathe Christie ili gledao filmove i serije snimljene prema njima. No arsenom se možemo otrovati i pijući „najzdravije piće“ – vodu.
Tko izdrži...
Jedenje zoca – dobro za zdravlje
Nakon kuhanja kave zaostaje talog, zoc. Za što bi se on mogao upotrijebiti – osim za gatanje – pokazuje istraživanje brazilskih znanstvenika
OTKRIĆE
Kinezi tvrde kako su pronašli način pretvaranja ugljik-dioksida u škrob
Proces se ne oslanja na biljke ili fotosintezu, već samo sirovinu i enzime. Mogao bi smanjiti pritisak na poljoprivredno zemljište i korištenje pesticida
Povijesni pregled
Priče o elementima #3: Sedam metala – sedam planeta
U antici i srednjem vijeku alkemičari (i ne samo oni) su povezivali metale s planetima: svaki je metal imao svoj planet, a svaki planet svoj metal. Zašto baš tako – i što se od toga do danas očuvalo?
Recikliranje iznutra
Plastična masa koja sama sebe razgrađuje – zahvaljujući kvascu
Plastična masa koju razgrađuje kvasac čudo je biotehnologije, no još je veće čudo kada se plastika sama kvascem razgrađuje. Iza tog „čuda“ krije se međutim sasvim jednostavan mehanizam djelovanja.
Povijesni pregled
Priče o elementima #2: Prvi metal
Prvi metal bio je bakar jer je prvo doba nakon kamenog bilo brončano doba. No, je li baš tako bilo i koja je razlika između mlađeg i starijeg brončanog doba?
biogena kemija iz svemira
Kemijska analiza asteroida potvrđuje teorije o postanku života
Na red je došla i analiza polimerne tvari u česticama što su na Zemlju stigle s asteroida Bennu. Što nam ona kazuje i pokazuje?
Povijesni pregled
Priče o elementima #1: Što je element u kemiji?
Element može biti sve i sva, od geometrijskog poučka do funkcionalnog dijela svemirskog broda, no što je element u kemiji? Štoviše, koja je razlika između elementa u kemiji i kemijskog elementa?
hranidbeni lanac
Salata s mikroplastikom – jesti ili ne jesti?
Što se događa s korijenom i listom zelene salate ako se uzgaja na tlu onečišćenom mikroplastikom? Odgovor na to pitanje daje istraživanje poljskih znanstvenika.
fiziologija androida
Umjetna krv za robotsku ruku
Pojava kisika u atmosferi dovela je do boljeg iskorištavanja energije, a ono pak do postanka višestaničnih organizama. Čini se da će i roboti slijediti taj put, da će i oni biti aerobni.
praškasta propulzija
Mlazni motor na kruto gorivo
Otkada zna za vatru čovjek za gorivo upotrebljava ugljikove spojeve, ugljikohidrate (drvo) i ugljikovodike (fosilna goriva). No, gorivo mogu biti i metali.
litij protiv litija
Je li moguća litij-ionska baterija s litijem?
Litij-ionske baterije nisu još rekle svoju zadnju. Pred njima je mogućnost višestrukog povećanja kapaciteta – no pred tom, teoretskom mogućnošću stoji prepreka tehničke nemogućnosti.
Što je zapravo Galaxy?
Galaxy: povratak sintetskog „osvježivača“ kroz femicid iz Međimurja
Čajanka
List masline – lijek protiv raka
Maslina se u nas uzgaja od pamtivijeka: nema čovjeka koji ne zna za njezin plod i njezino ulje. No, teško je naći nekog tko zna da se od lista masline može skuhati čaj – i to vrlo ljekovit čaj.
zeolit i voda
Supermaterijal za čuvanje topline
Zašto je ljeti ugodno hodati u vlažnoj odjeći? Zato što voda dobro hladi, jer drži toplinu. Upravo su se tim trikom poslužili američki znanstvenici – samo su tkaninu zamijenili česticama zeolita
ni previše ni premalo
Kava je ukusno i zdravo piće – ako je dobro pržena
Od čega potječe miris kave? Od prženja. Odgovor je točan, ali nedovoljno precizan: miris kave potječe od kemijskih spojeva koji nastaju prženjem. A nema ih mnogo – samo dvadeset i pet
Metal-organski okviri
Nobelova nagrada za kemiju 2025.: molekularna arhitektura korisne praznine
Rad trojice dobitnika Nobelove nagrade za kemiju 2025. pretvorio je kemiju iz sustava reakcija u otopinama u šuplje 3-D mreže koje upijaju, zarobljavaju i oslobađaju molekule na način kako to čine živi organizmi
More trpi sve
Morska voda – rješenje za višak CO2
U morskoj se vodi može otopiti mnogo više ugljikova dioksida nego što je već otopljeno. Za to joj treba dodati gašeno vapno – i tako, kažu, spasiti naš planet od pregrijavanja
Pametni materijali
Celofan koji pamti (ali ne zna zašto)
Suhi celofan možete presavijati kako god hoćete, no kada ga stavite u vodu on će poprimiti novi, prije zadani oblik. No nije riječ o običnom celofanu nego o naročitom derivatu celuloze, TCel-Cu.
nitrati i amonijak
Ekološko gorivo iz otpadne vode
Amonijak je, kažu, gorivo budućnosti, jer gori poput prirodnog plina no pritom nastaje samo dušik i vodena para. No, evo novine: mogao bi se proizvoditi iz nitrata koje nalazimo u onečišćenoj vodi
farmakologija i legislativa
Konoplja – čudesna biljka
Treba li legalizirati marihuanu? Pa sad... Konoplja je mnogo više od njezina lista, a i u listu ima mnogo više od onoga što se može nazvati opojnom drogom.
manganov diborid
Novi spoj drastično povećava učinkovitost raketnog goriva
Razvoj ovog spoja korak je prema učinkovitijim svemirskim letovima, uz smanjenje mase goriva potrebnog za misije i fleksibilnije korištenje prostora unutar letjelica
fazna promjena materijala
Polimerni kompozit čuva toplinu Sunca
Materijal koji skuplja Sunčevu toplinu, a onda je izvanjskom stimulacijom otpušta, novo je čudo iz kemijskog laboratorija. Riječ je o smjesi dvaju polimera i jednog alkohola
Marangonijeva naprezanja
Zašto pjena na belgijskim pivima traje tako dugo
Istraživači ETH Zurich otkrili su sveti gral kuhanja piva: formulu za stabilnu pjenu piva. No, od ovog otkrića koristi neće imati samo pivovare i pivopije
zdravi baktericid
Rakov oklop čuva jagode
Dovoljno je jagodu umočiti u mutnu plavu otopinu, priređenu od rakova oklopa, pa da se i nakon pet dana čini kao da je netom ubrana. Čudo? Da, ali čudo nanotehnologije.
sigurno i jeftino
Aminokiselina reciklira baterije
Poljski su kemičari priredili otapalo za potpuno izdvajanje metala iz otpadnih litij-ionskih baterija koje možete doslovce popiti – ništa vam se neće dogoditi.
nanomreže
DNA služi i za armiranje
DNA poznajemo kao nositeljicu gena, no pritom zaboravljamo da je ona i lančani polimer, poput polietilena ili svile. Kad je tako, zašto od DNA ne napraviti „betonsko željezo“?
ljekoviti polifenoli
Eliksir mladosti – iz graha
Jesti tek proklijale biljke je, kažu, zdravo. To pokazuje i analiza klica graha koja je napravljena ne zato da ih češće viđamo na tanjuru nego da se od njih pripravi krema za pomlađivanje kože.
Šokantno francusko istraživanje
Staklene boce sadrže puno više mikročestica plastike nego plastične ili limenke! Vino je izuzetak
Istraživanje je provedeno na uzorcima bezalkoholnih pića, piva, limunade, vina i vode prodavanih u Francuskoj
isplativa ekologija
Biodizel uklanja CO2
Što se krije iza ovog čudnog naslova? Krije se nova metoda za iskorištavanje ugljikova dioksida temeljena na usklađenom radu dvije katalizirane reakcije.
molekularni 3D ispis
Šuplja nanocigla čvršća od čelika, lakša od vode
Ugljik (grafit) je dva puta teži od vode, no postaje lagan poput stiropora ako se u njemu naprave nanometarske šupljine koje ga, zahvaljujući osebujnom obliku, čine izuzetno čvrstim
jeftinije i održivo
Do lijeka protiv karcinoma iz kvasca
Jedan od najvažnijih lijekova za liječenje raka dojke, jajnika, vrata maternice i pluća uskoro će se moći dobivati preradom kvasca zahvaljujući radu danskih istraživača
staro kao novo
Otpadno ulje spašava asfalt
Dodatak ulja u kojem se pekao pomfrit ili piletina asfaltu skinutom sa ceste čini ga da bude kao nov. Zašto? Odgovor na to pitanje daje kompjutor molekulskim modeliranjem
Rakija u fokusu znanosti
Piti hladno ili piti toplo – što kaže znanost?
Zašto rakija pali grlo i što se događa s rakijom ako se grije ili hladi, pitanja su na koja se ne može odgovoriti bez poznavanja strukture vode i upotrebe spektroskopskih metoda
Ugljični dioksid
Tehnologija za hvatanje ugljika šest puta efikasnija s novim membranama
Istraživači s MIT-a razvili su značajno poboljšanje tehnologije za hvatanje ugljika koristeći nanofiltracijske membrane za odvajanje ključnih kemijskih iona
patogena bakterija protiv stakleničkog plina
Što raditi sa suvišnim CO2? Uposlite bakterije!
jedeš hranu, proizvodiš sirovine
Reciklaža urina: zlatni rudnik iz zlatnog mlaza
Ljudske izlučevine postaju ozbiljan biznis koji „ono“ ispod poklopca WC-školjke više ne naziva otpadom, već ekološki prihvatljivim izvorom energije, celuloze, bioplastike, pa i sirovinom za proizvodnju hrane
geološke baterije
Kisik bez biljke – iz kamene baterije
Nodule, kvrgasto kamenje razbacano po dnu oceana, mogle bi se, kažu, iskoristiti za dobivanje rijetkih metala – no one su, pokazuju najnovija istraživanja, i prirodne električne baterije
Kad papir počne glumiti stakloplastiku
Prozirni termostabilni papir – reciklažna budućnost ambalaže?
Znanstvenici su od celuloznih vlakana napravili biorazgradivi prozirni karton koji podnosi ledenu i kipuću vodu i može ga se reciklirati: uskoro više nećemo imati izlika za korištenje plastičnih čaša
za ptice i ljude
Prezdrava konoplja: sprječava rak i štiti krvne žile
U trgovinama zdrave hrane i hrane za sportaše može se kupiti i „konopljin protein“ (hemp protein). U tom „proteinu“ kemijska analiza otkriva međutim nešto mnogo vrjednije od proteina.
Kinezi osmislili rješenje
Iz CO2 i Sunčeve svjetlosti može se dobiti "zelena" sirovina za kemijsku industriju
Kemijska industrija budućnosti mogla bi se posve temeljiti na ugljikovom dioksidu. Kako? Od dioksida treba napraviti monoksid
Sitno i bitno
Predivo od DNA – čvršće od najlona
Pod mikroskopom kromosom nije ništa drugo nego klupko smotanog ili zapetljanog konca. Bi li se takvo klupko moglo napraviti i umjetno, u laboratoriju?
otpad i energija
Bakterija za sve: čisti vodu i daje vodik, proteine i biopolimere
Svinje uzgajaju svi jer svinja jede sve i daje sve – i to u svim i svakim uvjetima. No jedna skupina mikroba, purpurne fototrofne bakterije nadaleko nadmašuju svinje.
aminokiseline za zdravlje
Kako se kuha najbolja kokošja juha
Recept za kokošju juhu je jednostavan: stavi piletinu u hladnu vodu i kuhaj je dok se ne skuha. No nije svejedno koliko se kuha i u čemu se kuha – kažu kineski kemičari
Za zdrav i dug život
Je li crno vino dobro za krv?
O tome govori kemijska analiza više vrsta bijelih i crnih vina koja se u nas piju. Koliko u njima ima željeza? Odgovor će vas začuditi
Kinezi smislili kako praviti ugljen od morskog korova
Alge hvataju CO2 – i kad su žive i kad su mrtve
Morska trava, koja onečišćuje plaže i čini mnoge druge štete ljudima, može se, nakon malo "kemijanja", pretvoriti u izvanredno sredstvo za hvatanje ugljikova dioksida iz zraka
solarna destilacija
Do pitke vode iz mora – bojom crnjom od crnoga
Kemijskom modifikacijom miješanog oksida kobalta i kroma znanstvenici su dobili boju koja apsorbira praktički u cijelom području Sunčeva spektra – idealan materijal za hvatanje Sunčeve energije.
Gelirani izolacijski materijal
Nepobjedivi molekulski kupus – (super)materijal iz kemijskog laboratorija
Kontaminiranje hrane
Kako je crni kuhinjski pribor zbog greške u izračunu umalo dospio na crnu listu
hvatanje ugljičnog dioksida
Umjetnim enzimom protiv globalnog zatopljenja
U živom svijetu ništa ne ide bez enzima – pa tako ni otapanje ugljikova dioksida. I evo rješenja za pregrijanu Zemlju: otapati taj najvažniji staklenički plin upotrebom enzima, ali umjetnog.
Život je selektivna pojava
Najnovija teorija kaže: život je nastao u pukotinama vrućih stijena
Voda puna aminokiselina cirkulirala je kroz pukotine u vrućim stijenama. I dogodilo se: aminokiseline ne samo da su se odvojile i koncentrirale, nego su se i polimerizirale.
vječno 'gorivo budućnosti'
Vodik u grafenu – uspjeh ili neuspjeh?
Umjesto u stlačenom ili tekućem stanju vodik bi se mogao čuvati i u vezanom stanju – vezan za grafen. Kako to postići kad ni grafen ni njegov pandan grafit ne apsorbiraju H2?
pročišćavanje ispušnih plinova
Otrovni plin čisti zrak - amonijak protiv dušikovih oksida
Dodatkom malo amonijaka zraku može ga se potpuno očistiti od otrovnih dušikovih oksida. Uvjet? Treba imati dobar katalizator – onakav kakav su nedavno napravili kineski znanstvenici.
Koraljni grebeni i pustinjski pijesak
Pustinje spašavaju oceane
Prašina iz pustinjskih oluja raznosi se diljem svijeta i na kraju najvećim dijelom završava u morima i oceanima. To nije bez posljedica: pustinjski pijesak gnoji more
bez klinkera i CO2 emisija
Cement iz mora inspiriran morem, koji se može reciklirati unedogled
Umjesto cementa koji se peče od gline i vapnenca evo novog veziva (cementa) za pravljenje betona koje se dobiva od rakova i algi. No tu nije kraj njegova prijateljevanja s okolišem
Protiv raka i infekcija
Dragoljub – panaceja iz našeg vrta
Ukrasna južnoamerička puzavica dragoljub iz naših vrtova i tegli za cvijeće izuzetno je ljekovita. Ljekovitošću njezina sjemena odnedavna se bave i naši znanstvenici iz Splita, Rijeke i Zagreba.
suncem do metanola
Novi (super)fotokatalizator pretvara zrak u gorivo i električnu energiju
Mogu li fotokatalizatori činiti isto što i biljke – od CO2, H2O i svjetlosti Sunca proizvoditi organske spojeve? I više od toga: mogu proizvoditi čisti metanol, a usto davati električnu struju.
Tjedni pregled – znanost i tehnologija
'Elektro poljoprivreda', novi način proizvodnje hrane, na zemlji i u svemiru
Nova metoda zamjenjuje fotosintezu kemijskom reakcijom i učinkovitije pretvara CO2 u organsku molekulu koju bi biljke genetski modificirale u hranu
neobični hobiji
Ima li klora u vodi? Ne pitaj svoj nos nego svoj mobitel!
Oni koji se boje klora u vodi ili vodu sami kloriraju sada će moći sami vidjeti koliko ga ima. Za to će im trebati UV-lampa, smartfon i kemijski reagens priređen od rakova oklopa.
Istraživanje proteina
Googleovi stručnjaci za AI dobitnici Nobelove nagrade za kemiju
Nakon što su za svoj doprinos u stvaranju neuronskih mreža i strojnog učenja informatičari dobili Nobelovu nagradu za fiziku, u području kemije nagrađeni su također istraživači iz istog područja
Fotosinteza iz laboratorija
Kineski umjetni (super)list pretvara CO2 u vrijednu kemikaliju
Tako složenu molekulu kao što je molekula acetaldehida kemičari su uspjeli sintetizirati u jednom koraku iz ugljikova dioksida i vode, povezujući dvije reakcije na umjetnom listu - fotokatalizatoru
šest jestivih ulja
Ulje je zdravo – koje i koliko?
Čega sve ima u jestivom ulju, po čemu se ulja razlikuju i koliko su međusobno slična otkriva statistička analiza rezultata dobivenih kemijskom analizom – ali i jezikom profesionalnih kušača
Ekologija i ekonomija
Što se krije iza litija u Srbiji?
„Ležište litija u Srbiji nije vrijedno eksploatacije zbog ekoloških rizika” kažu srpski znanstvenici – a tehnologija ih u tome podržava nudeći mnogo bolja rješenja za dolazak do litija, na ekološki prihvatljiviji način
30 grama - "obrok"!
Tamna čokolada – lijek s malo otrova
Stara mudrost da ništa na ovom svijetu ne može biti apsolutno dobro ni apsolutno zlo vrijedi i za tamnu čokoladu: neke vrste „najzdravije čokolade“ sadrže posve nezdrave količine olova i kadmija
Za polarne uvjete
Vječna litijeva baterija
Baterija koja ne može raditi cijelu vječnost (ništa nije vječno!), ali sigurno može nadživjeti svoga vlasnika – novi je izum kineskih znanstvenika. Uvjet? Da radi na -20 stupnjeva i da se malo puni.
Bogatstvo mora
Hvatanje uranija u moru kemijskom mrežom
I najsitnija se riba može uloviti ako se ima gusta mreža i dobar mamac. Isto vrijedi i za uranijeve ione.
neotrovni retardant
Škrobom protiv požara
Škrob gori, vrlo lako gori – brašno raspršeno u zraku čini s njime eksplozivnu smjesu! No znanstvenici su pronašli način da od škroba naprave (obnovljiv, jeftin i neotrovan) usporivač vatre.
elastični građevni materijal
(Super)beton nalik na sedef
Novo čudo iz laboratorija: beton koji se ne lijeva nego se slaže – poput zida od cigle – no opet se ne slaže nego reže laserom. Uzor? Sedef, tvar od koje su napravljene školjke
kemijska analiza
Kuhati u maslinovom ulju – da ili ne?
Da maslinovo ulje nije dobro zagrijavati poznato je više-manje svima. No što se pri zagrijavanju događa i koliko ono šteti tom plemenitom ulju – pitanje je na koje samo znanost može dati odgovor
Začin za alkoholni način
Lijek protiv opijanja iz istočnjačkog začina
Analiza istočnjačkog začina kardamoma otkrila je u njemu mnoge ljekovite tvari, između ostalog i osam organskih spojeva koji potiru djelovanje alkohola
pohrana informacija
DNK se sigurno može čuvati u polimeru nalik na jantar
MIT-ova "T-REX metoda" mogla bi se koristiti za dugoročnu pohranu genoma ili digitalnih podataka poput fotografija i glazbe
Univerzalni antivirotik, korisniji od cjepiva?
Umjetne dlačice – lijek protiv koronavirusa i drugih virusa
Zelena tehnologija
Stara tehnologija na nov način: CO2 umjesto koksa
Ugljikova dioksida ima puno (u zraku i dimu), no nije za drugo nego za gaziranje pića. Nije baš tako. Od njega se može proizvesti sve – zahvaljujući novom tehnološkom postupku japanskih znanstvenika.
slobodni radikali kao lijek
Vodom i svjetlom protiv tumora
Prizor iz znanstveno-fantastičnog filma: zraka svjetlosti prelazi preko tijela i ono ozdravljuje. Možda će se baš tako liječiti tumori – uz pomoć lijeka koji pretvara vodu u slobodne radikale.
Znanost i edukacija
Formulia - velika kolekcija formula iz područja matematike, fizike i kemije
Formulia je korisna aplikacija ponajprije namijenjena studentima prirodnih znanosti, a koja na jednom mjestu okuplja velik broj formula iz različitih područja matematike, fizike i kemije, uz razne alate korisne kod izvođenja raznih izračuna…
biokemija
Lozinke i umjetnička djela najsigurnije se štite molekulama DNK
Nova metoda molekularnog ispitivanja pomaže u dokazivanju autentičnosti umjetničkih djela, a mogla bi pomoći i u zaštiti lozinki od kvantnih računala
ljekovite čestice
Otrov za pluća – lijek za rak
O lebdećim česticama čitamo svaki dan nadajući se da će ih u zraku biti što manje – radi zdravlja naših pluća (i cijelog organizma). No od lebdećih se čestica može napraviti lijek protiv raka!
Laserom po krutini
Keramika za stezanje – i rastezanje
Komadić keramike, staljenog olovnog ortovanadata, ponaša se neobično: obasjan zrakom svjetlosti (iz lasera) steže se i rasteže – ovisno o njezinom intenzitetu
PET kao obnovljivi proizvod
Kremenim pijeskom i mikrovalnom pećnicom protiv otpadne plastike
Može li se od plastične boce napraviti sirovina za proizvodnju te iste boce? Može, ako se PET pretvori u BHET. No za to treba imati pogodan katalizator – i mikrovalnu pećnicu.
mjerenje teških metala
Je li Jadran čisto more?
U moru svačeg ima – ali koliko od toga „svačeg“ potječe od čovjeka? Na to su pitanje odgovorili naši znanstvenici iz Zagreba i Pule mjereći koncentracije teških metala u Pulskom zaljevu.
Tjedni pregled – znanost i tehnologija
Švicarci elektronički otpad pretvaraju u zlato uz pomoć sirutke
Nakon otapanja metalnih dijelova 20 matičnih ploča u kiseloj kupki dobiven je grumen 22-karatnog zlata težak 0,45 grama
Žive legure
Metal koji zacjeljuje poput živog tkiva
Legura čvrsta poput čelika koja podnosi svaki lom – jer joj svaka pukotina sama zacjeljuje. To je novo dostignuće tehnologije, koja se ovaj put igra agregatnim stanjima i faznim prijelazima.
Otpad čisti otpad
Čišćenje otpadne vode od fosfora aktivnim ugljenom iz otpadne vode
Ugljen priređen od kanalizacijskog mulja s dodatkom cinka novo je sredstvo za pročišćavanje otpadnih voda – čisti ih od onoga što ponajviše škodi okolišu, od fosfata.
metalurgija starih kovanica
Porijeklo kovanog novca? Pitaj kemičara!
Od čega je napravljen bakrenjak, ili – engleski – bronze coin? Od bakra ili od bronce? Odgovor daje kemijska analiza. No, što je bakar, a što bronca?
dezinfekcija iz prirode
Ubijanje virusa i bakterija stolom i stolicom – na ekološki način
Stol, stolica, ormar i ormarić napravljeni tako da na njima ne može preživjeti nijedna bakterija, nijedan virus. Tajna je u polimerima i terpenima, dezinfekcijskim sredstvima iz prirode.
dodatna korist
Iz nečiste vode – električna struja
Nečista voda kao izvor električne struje, kao energent? Zvuči neobično, ali i na tome se radi. Problem je kao uvijek: treba pronaći djelotvoran, a prije svega jeftin katalizator.
Polimeri
Esterifikacija – nova nada za lignin
Uz celulozu tvornice celuloze proizvode i lignin. Što od njega napraviti? Mnogo toga, samo ga prethodno treba prevesti u nešto drugo – u ester.
pij malo, pij dobro
Potraga za uzročnikom vinske glavobolje
Neki ljudi ne mogu popiti niti cijelu čašu crnog vina a da ih ne zahvati nagli napadaj snažne, pulsirajuće glavobolje. Novo istraživanje možda je otkrilo zašto… a možda i nije
geološka i klimatska povijest
Magnezijevi minerali otkrivaju tekuću vodu na Marsu
Je li na Marsu bilo tekuće vode? Evo još jednog dokaza. On nam dolazi iz analize magnezijevih minerala – i pokazuje kakva je to voda bila.
Slatki problemi
Kako prepoznati pravi med
Može li se otkriti je li med pravi ili je patvoren? Može, no nalaz umnogome ovisi čime je patvoren.
polisaharid kao elektrolit
Rakovi, žohari i drugi njima slični – sirovina za bolje baterije
Gel od kitozana, tvari koja se dobiva od hitina, je kruti elektrolit izvrsnih električnih i mehaničkih svojstava, a usto je posve biorazgradiv. Je li to elektrolit za buduće cink-ionske baterije?
potpuno i selektivno obnavljanje
Recikliranje baterija – jednostavnom organskom kiselinom
Već smo čitali na ovim stranicama (21. 10.) o recikliranju litija iz baterija oksalnom kiselinom. Kakav se tehnološki postupak iza toga krije – i zašto je on toliko važan?
Kriju li oblaci život?
Fosfin: molekula koja (na Veneri?) život znači
Znanstvenici koji na Veneri tragaju za fosfinom, kemijskim spojem kojega na Zemlji proizvode mikroorganizmi, možda su blizu pronalaska života na nama najbližem planetu
Bojanje fluorescentnim markerima
Kekić i Lietard uz pomoć DNK stvaraju realistične slike, ali cilj nije umjetnički
Nova tehnika precizno rekreira digitalne slike s 24-bitnom dubinom boje, a rezultati oduzimaju dah