Nova teorija

Život je počeo s poliesterima

Od poliestera (PET) je napravljena boca za mlijeko, no poliesteri bi mogle biti tvari od kojih je nastalo sve što živi na Zemlji – pa i krava čije se mlijeko nalazi u boci. Kažu znanstvenici.

drvo kao spužva

Modificirali drvo pomoću gljivica i pretvorili ga u spužvasti mini generator

Švicarski istraživači pronašli način da kemijski modificiraju drvo kako bi ga učinili stisljivijim, a kad se stisne pretvara se u mini generator, drvo koje stvara električni napon

fotokemija

Različitim bojama svjetlosti aktiviraju različite kemijske reakcije u jednom materijalu

Australski istraživači razvili fotokemijski algoritam koji različite boje svjetlosti koristi poput prekidača za aktiviranje niza različitih kemijskih reakcija u jednom jedinom materijalu

Sudaranje molekula

Kemičar u kući (#28): mikrovalna pećnica – za kuhare i kemičare

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

za i protiv

Amonijak kao gorivo?

Amonijak je, čitamo iz njegove formule (NH3), spoj dušika i vodika – što znači da može gorjeti bez ispuštanja stakleničkih plinova, tj. CO2. Ekološko gorivo? Da, ako se ne dogodi ekološka katastrofa.

U potrazi za cjelovitim rješenjem

Kako zarobiti ugljikov dioksid

Hvatanje i iskorištavanje (uhvaćenog) CO2 glavni je izazov kemijske tehnologije 21. stoljeća. Koliko je daleko na tom putu stigla? Ne daleko, ali – ipak se kreće.

Pročišćavanje vode

Tri muhe jednim udarcem – nanocjevčicom od titanata

Nanocjevčice od natrijeva titanata čiste vodu od teških metala, organskih spojeva te bakterija – i to bolje od sebe samih! Riječ je o neobičnom, no opet vrlo jednostavnom kemijskom procesu.

Čistač pokretan Suncem

Nanopahuljice za čistu vodu i okoliš – novo čudo nanotehnologije

Čestice ugljikova nitrida mogu oksidirati organsku tvar ako se izlože svjetlu. Može li bolje? Može, može – ako se pretvore u pahuljice te doda fosfor i srebro.

Kemičar u kući (#26): neobični obični alkohol

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

Detekcija do razine molekule

Mikroanalizom protiv COVIDA-19

Mnogo se u medijima, a i drugdje, čuje o metodama za otkrivanje koronavirusa. Na čemu se one temelje – i najvažnije – koliko su osjetljive i pouzdane.

Britanci pogriješili?

Znanstvenici krivo izmjerili: na Veneri ipak nema života?

Lanjsko otkriće britanskih znanstvenika koje je putem velike koncentracije molekula fosfana u Venerinoj atmosferi postavilo hipotezu o mogućim živim organizmima sada je pod znakom pitanja

O razlici između bijelog i smeđeg šećera

Kemičar u kući (#23): šećer – tvar sa stotinu lica

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

Baterijske tehnologije

Korak bliže natrij-ionskim baterijama

Natrij-ionske baterije ne razlikuju se od baterija s litijem osim što njihove anode ne mogu izdržati više od 200 ciklusa punjenja i pražnjenja. No evo rješenja!

Analizom atmosfera do odgovora

Svemirski teleskop za izvanzemaljski život

Ako tražimo život na planetima oko drugih zvijezda nećemo tražiti nešto zeleno nego nešto infracrveno, molekule od kojih je mogao nastati život. To će biti zadaća Ariela, budućeg svemirskog teleskopa

Kućna kriogenika

Kemičar u kući (#22): kako do suhog leda?

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

Postanak života

Tiješčenjem stijena, preko gline do - prve žive stanice?

Život je nastao između slojeva minerala biotita djelovanjem morskih valova – nova je teorija o postanku života. Njoj u prilog govori i mineralni sastav svega živoga.

Kemičar u kući (#21): klor - kućni bojni otrov

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

Korak bliže naseljavanju Mjeseca?

Kisik iz Mjesečevih stijena – u jednom, lakom koraku

Britanski su znanstvenici nedavno iznašli tehnološki postupak za dobivanje kisika na Mjesecu. Kako? Elektrolizom njegovih stijena.

Do goriva iz otpadnog polietilena – umjetnim enzimom

Kako stare plastične boce preraditi u gorivo za dizelske motore?

Stare polietilenske boce ne treba ni spaliti ni pretaliti, a ni (to nikako) u more baciti – najbolje ih je preraditi u gorivo za dizelske motore. Kako? Grickanjem molekula – jednostavno rečeno

Kemičar u kući (#20): po čemu se razlikuju masti od ulja?

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

Za sada samo u laboratoriju

Superbrza baterija – od fosfora, ali crnog

Anoda litij-ionske baterije od crnog fosfora omogućava punjenje automobila strujom istom brzinom kao i benzinom, uz znatno veći kapacitet od današnje automobilske baterije

Uradi sam

Vodik i ugljik iz plastike – mikrovalnom pećnicom

Plastika se izmrvi, pomiješa s katalizatorom i stavi u mikrovalnu pećnicu. To je najnoviji naputak kako da se riješimo nesnosnog plastičnog otpada – i živimo u malo čišćem okolišu.

Kako se vade geni?

Nobelova nagrada za kemiju 2020.

Ovogodišnja Nobelova nagrada za kemiju dodijeljena je za istraživanje na području molekularne biologije. Dobile su je E. Charpentier i J. Doudna za objašnjenje mehanizma izrezivanja gena.

Kemičar u kući (#17): zašto se meso tuče prije pečenja?

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

nova nada za natrij-ionske baterije

Nanotehnološki materijal inspiriran krovištem

Tisućinku milimetra velike kockice bakrova sulfida, iznutra šuplje i izbušenih stranica, novo je čudo nanotehnologije. Skrovište je to za natrijeve ione i nova nada za natrij-ionske baterije.

Apartmanizacija Marsa

Kuće na Marsu mogle bi se graditi od hitina, supstance koja je sastavni dio gljiva

Znanstvenici smatraju kako bi se za izradu kuća na Marsu mogao iskoristiti hitin, supstanca koju nalazimo u staničnim stijenkama gljiva, lišajevima pa i u vanjskoj ljušturi mekušaca…

Kemičar u kući (#16): opasnost od dima – duhanskog i onog drugog

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

Černobil i Fukushima u zagrebačkoj vodi

Pijemo li radioaktivnu vodu?

Prvo je bio Černobil, onda je došla Fukushima. Jesu li nam naštetili? O tome govori nedavno objavljena analiza znanstvenika sa zagrebačkog Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.

Iznenađujuće otkriće

Na Veneri otkriveni mogući znakovi života

Britanski znanstvenici objavili su potencijalno revolucionarno otkriće, prisutnost molekula fosfana u inače prilično negostoljubivoj atmosferi Venere, za koje je moguće da su produkt živih organizama

Traženje dlake u jajetu

Čija je dlaka najjača?

Znanstvenici cjepidlače… Ne, nego istražuju, istražuju sve, pa tako i dlake. I nalaze zanimljive razlike u životinjskom carstvu (ali i među ljudima).

„Koliko ste stavili?“

Kemičar u kući (#15): pazi na dozu – koncentracija je bitna

U serijalu „Kemičar u kući“ objavljujemo kemijske zanimljivosti iz svakodnevnog života. Želimo vam pokazati kako znanje kemije može svakome, pa i ne-kemičaru, pomoći u svakodnevnom životu.

Gel kao terapijski alat

Četvrokraki protein za bolje doziranje lijeka

Tri proteina čine gel – ali vrlo strukturiran. A u gelu može se svašta skriti i gel može svašta biti.

Mjesec polako hrđa, a krivac za to je – Zemlja

Nova studija objavljena u časopisu Science Advances pokazuje kako na Mjesečevim polovima postoje naslage željeznog oksida hematita, koji se tamo pojavljuje na predjelima bližima Zemlji