Organske molekule otkrivene u vodenim gejzirima koji izbijaju s površine Saturnovog mjeseca Enkelada mogle bi nastati djelovanjem radijacije na njegovoj ledenoj kori, umjesto da potječu iz dubina njegova podzemnog oceana. Ovi nalazi, predstavljeni na astronomskoj konferenciji Europlanet u Helsinkiju, imaju značajne reperkusije za procjenu nastanjivosti Enkeladovog oceana.

Prvi tragovi s Cassinija

Vodene gejzire na tom Saturnovom satelitu otkrila je NASA-ina letjelica Cassini 2005. godine. Oni izviru iz pukotina na ledenoj površini Enkelada, u njegovoj južnoj polarnoj regiji, poznatih kao "tigrove pruge". Voda dolazi iz podzemnog oceana, a energija koja ga zagrijava i stvara gejzire rezultat je gravitacijskih plimnih sila masivnog Saturna koje utječu na Enkeladovu unutrašnjost "stežući i rastežući" cijeli mjesec.

Letjelica Cassini proletjela je tada izravno kroz gejzire. Analizirajući molekule koje se u njima nalaze otkrila je da su bogate solima te da sadrže niz organskih spojeva. Budući da bi se organski spojevi otopljeni u podzemnom oceanu vode mogli razviti u molekule koje mogu biti preteče života, ta su otkrića posljednjih godina izazivala velik interes astrobiologa. Enkelad je stoga označen kao jedno od mjesta gdje bi u Sunčevom sustavu, osim na Zemlji, moglo biti aktivnog života i gdje bi se isplatilo poslati nove sonde u potrazi za biološkim tragovima.

Novi pogled na rezultate

Međutim, rezultati sada provedenih eksperimenata pokazuju da bi izloženost radijaciji u moćnoj Saturnovoj magnetosferi mogla potaknuti stvaranje pronađenih organskih spojeva na Enkeladovoj ledenoj površini. Znanstvenici su na mađarskom Institutu za nuklearnu fiziku HUN-REN simulirali sastav leda na površini Enkelada. Led, koji je sadržavao vodu, ugljikov dioksid, metan i amonijak, ohlađen je na -200°C, a potom bombardiran ionima kako bi se replicirali uvjeti zračenja u kojima se Enkelad nalazi.

Eksperiment je proizveo čitav niz molekularnih vrsta, uključujući preteče aminokiselina. "Molekule koje smatramo prebiotičkima mogle bi nastati na licu mjesta kao rezultat radijacije, a ne nužno potjecati iz podzemnog oceana", kažu autori rada dodajući da, iako taj pronalazak ne isključuje mogućnost da je ocean nastanjiv, svakako poziva na oprez pri donošenju zaključaka samo na temelju sastava gejzira.

"Iako je identifikacija složenih organskih molekula u Enkeladovom okruženju i dalje važan trag u procjeni nastanjivosti tog mjeseca, rezultati pokazuju da bi kemijski procesi potaknuti radijacijom na površini i u gejzirima također mogli stvoriti te molekule", izjavila je dr. Grace Richards s Nacionalnog instituta za astrofiziku i planetologiju (INAF) u Rimu, koja je predstavila rezultate.

Razlikovanje organskih tvari iz oceana od onih stvorenih radijacijom bit će velik izazov i zahtijevat će podatke iz budućih misija, poput predložene misije na Enkelad koja se razmatra u sklopu programa Voyage 2050 Europske svemirske agencije.