Nvidia obilježava 20 godina grafičke kartice GeForce 8800 GTX
GeForce 8800 GTX prije 20 godina donio je podršku za DirectX 10 i postavio temelje za CUDA-u. Nvidia je njegovu obljetnicu obilježila osvrtom na povijest kartice i besplatnim demonstracijskim programom na Steamu
Prošlo je 20 godina otkako je Nvidia predstavila GeForce 8800 GTX, grafičku karticu koja je ostavila značajan trag u povijesti za PC igrače. Povodom ove obljetnice Nvidia se prisjetila njezina značaja, a u suradnji s developerom Dylanom Browneom pripremljen je i poseban demonstracijski program koji je besplatno dostupan na Steamu.
Za one koji se možda ne sjećaju, GeForce 8800 GTX stigao je na tržište 8. studenoga 2006. godine kao najjači model tada nove GeForce 8 serije. Temeljio se na grafičkom procesoru G80, proizvedenom u 90-nanometarskom procesu, koji je sadržavao čak 681 milijun tranzistora. Za tadašnje prilike radilo se o iznimno naprednom hardveru, a njegova preporučena cijena na europskom tržištu iznosila je oko 600 eura.
Kartica je raspolagala sa 128 takozvanih stream procesora, 768 MB GDDR3 memorije i 384-bitnom memorijskom sabirnicom, koja je omogućavala propusnost od 86,4 GB/s. Sam grafički procesor radio je na taktu od 575 MHz, dok su jedinice za obradu sjenčanja radile na 1.350 MHz.
Ipak, ono što je GeForce 8800 GTX činilo posebno važnim nisu bile samo impresivne specifikacije, nego i promjene u arhitekturi. Naime, riječ je o prvoj Nvidijinoj grafičkoj kartici s objedinjenom arhitekturom sjenčanja (unified shader architecture). Za razliku od ranijih generacija, koje su imale odvojene jedinice za obradu vrhova i piksela, nova arhitektura omogućila je fleksibilnije raspoređivanje računalnih resursa ovisno o zahtjevima grafičkog prikaza.
GeForce 8800 GTX bio je ujedno i prvi grafički procesor na tržištu s podrškom za DirectX 10, Microsoftovo grafičko sučelje koje je donijelo nove mogućnosti prikaza i naprednije vizualne efekte. Njegova je arhitektura također postavila temelje za CUDA-u, Nvidijinu platformu koja omogućuje korištenje grafičkih procesora za računalne zadatke izvan tradicionalnog prikaza grafike.
Upravo se CUDA s vremenom pokazala kao jedna od najvažnijih Nvidijinih tehnologija, omogućivši širu primjenu grafičkih procesora u znanstvenim istraživanjima, simulacijama i, naposljetku, razvoju umjetne inteligencije.
