Prije točno 20 godina, 11. studenoga 2006., Sony je u Japanu počeo prodavati PlayStation 3. 

Marka PlayStation nije počela s PS3, nego s prvim PlayStationom, koji je u Japanu izašao 3. prosinca 1994. Carstvo je već bio izgradio PS2: Sony je 2024. potvrdio da je prodan u više od 160 milijuna primjeraka, što ga čini najprodavanijom konzolom svih vremena. Od nasljednika se zato očekivalo mnogo, a Sony je u njega ugradio i svog novog tehnološkog aduta.

Cijena je bila glavni prigovor, ali ne i jedini

Datume izlaska i cijene objavio je Kaz Hirai na sajmu E3 u svibnju 2006.: Japan 11. studenoga, SAD 17. studenoga, dva modela, s diskom od 20 GB po 499 dolara i s diskom od 60 GB po 599 dolara. U Japanu je osnovni model stajao 59.800 jena. Europa je trebala dobiti konzolu istog dana kad i Amerika, ali je Sony u rujnu 2006. europsku premijeru odgodio na ožujak 2007. zbog nestašice plavih laserskih dioda potrebnih za Blu-ray pogon. Kad je PS3 23. ožujka 2007. stigao u Europu i Australiju, prodavao se samo jači model, po cijeni od 599 eura.

Srce konzole bio je procesor Cell, koji je Sony razvio zajedno s IBM-om i Toshibom, a čiju su neobičnu arhitekturu mnogi razvojni timovi smatrali teškom za programiranje. Uz to je ponuda igara na startu bila skromna, a Microsoftov Xbox 360 imao je godinu dana prednosti.

Toshiba na obje strane

Toshiba, Sonyjeva partnerica u razvoju Cella, istodobno je vodila i suparnički tabor. Blu-ray i HD DVD pojavili su se 2006. kao nasljednici DVD-a za filmove u visokoj razlučivosti, a ponavljao se scenarij iz osamdesetih, kad je Sony s Betamaxom izgubio od VHS-a. Ovaj put Sony je imao adut koji tada nije imao: svaki prodani PS3 bio je i Blu-ray player, pa su ga u domove unosili ljudi koji su kupovali igru, a ne film.

Tržište je dugo bilo podijeljeno. Paramount i Universal izdavali su filmove samo na HD DVD-u, jeftini Toshibini playeri dobro su se prodavali u blagdanskoj sezoni 2007., a Toshiba je tvrdila da su HD DVD playeri i računala te godine u SAD-u nadmašili Blu-ray. No u tu računicu nisu ulazile igraće konzole.

Odluka u šest tjedana

Prekretnica je stigla 4. siječnja 2008., kad je Warner Bros., studio s najvećim udjelom u američkoj prodaji DVD-a, objavio da će filmove u visokoj razlučivosti izdavati isključivo na Blu-rayu. HD DVD grupa istog je dana otkazala konferenciju za novinare na sajmu CES. Šest tjedana kasnije, 19. veljače 2008., Toshiba je objavila da prestaje razvijati, proizvoditi i prodavati HD DVD uređaje. Do tada je u svijetu prodano oko 10,5 milijuna konzola PS3, što su tadašnji izvještaji navodili kao jedan od presudnih razloga pobjede Blu-raya.

Spor start, dug život

Sama konzola dugo se oporavljala od lošeg početka. Sony je s vremenom spustio cijene, a 2009. i 2012. izbacio tanje i jeftinije modele Slim i Super Slim. Do 31. ožujka 2017. PS3 je isporučen u 87,4 milijuna primjeraka, što je posljednja službena brojka i nešto više od procjena za Xbox 360. Krajem svibnja 2017. Sony je na japanskim stranicama isporuke posljednjeg modela PS3 označio završenima i tako ispunio obećanje o desetogodišnjem životnom vijeku konzole.

Blu-ray je pobijedio, ali kasno Janko…

Dok se rat formata vodio, internetski prijenos videa već je počinjao mijenjati navike gledatelja. Disk je ipak ostao format igraćih konzola i u idućoj generaciji, u PlayStationu 4 i Xboxu One. Najvažnija lekcija PS3-a nadživjela je i sam format: konzola nije samo uređaj za igre, nego platforma kojom proizvođač može u domove unijeti tehnologiju koju kupci nisu tražili.

Ostavština PS3 nije samo disk. S konzolom je u studenome 2006. pokrenut PlayStation Network, a 2010. pretplata PlayStation Plus, dvije usluge na kojima se Sonyjevo poslovanje danas oslanja jednako kao i na hardver. Na PS3 su se razvili i Sonyjevi vlastiti studiji, od Naughty Doga sa serijalima Uncharted i The Last of Us nadalje. Prvi PlayStation izgradio je marku, a PS2 carstvo, ali današnji PlayStation, s mrežom, pretplatom i ekskluzivnim igrama, nastao je upravo na PS3.