Estradna zvijezde bez nasljednika: što je afera Jensena Huanga otkrila o tehnološkoj industriji
Nvidia ima tržišnu vrijednost od 4,3 bilijuna dolara, ali nema predsjednika upravnog odbora ni plan nasljeđivanja. To je ozbiljniji problem od afere koja ga je otkrila
Ishod istrage o aferi Jensena Huanga još nije poznat, ali već se zna nešto drugo, a to vrijedi i ako Huang iz svega izađe čist: jedna od najvažnijih tvrtki na svijetu godinama nije imala odgovor na pitanje što ako njezin osnivač sutra više ne može voditi tvrtku. Nvidia nije iznimka, nego možda najočitiji primjer pojave koja se proširila tehnološkom industrijom.
Direktor kao brend
Huang je tri desetljeća gradio Nvidiju, a posljednjih godina postao je i njezino lice: crna kožna jakna, rasprodane dvorane na konferencijama GTC, publika koja ga dočekuje kao glazbenika, bliske veze s Bijelom kućom. Nije jedini. Elon Musk je Tesla i SpaceX u očima javnosti, Sam Altman je OpenAI, Mark Zuckerberg je Meta, a Steve Jobs je za života bio Apple.
U tome ima poslovne logike. Karizmatični osnivač privlači kapital, talente i medijsku pažnju koju nijedan marketinški budžet ne može kupiti. Problem nastaje kad se osobni brend direktora stopi s brendom tvrtke toliko da više nitko ne zna gdje prestaje jedno, a počinje drugo. Tada direktor više nije zaposlenik kojeg nadzire upravni odbor, nego institucija koju odbor štiti.
Odbor koji kima glavom
Prema pisanju Wall Street Journala, Nvidijin upravni odbor nema predsjednika, što je, prema podacima tvrtke Equilar, slučaj u svega oko jedan posto tvrtki iz indeksa Russell 3000. Dnevni red sjednica i informacije koje dobivaju članovi odbora zajednički određuju Huang i vodeći neovisni direktor Stephen Neal. Troje od deset neovisnih članova u odboru sjedi 25 godina ili dulje, dok je prosjek u najvećim američkim tvrtkama manji od osam godina. Savjetodavna tvrtka ISS još je u proljeće Nvidijinoj strukturi odbora dodijelila najrizičniju ocjenu. Jedan od stručnjaka za korporativno upravljanje koje Journal citira sažeo je dojam u jednu rečenicu: pravi predsjednik odbora zapravo je Huang.
Ponašanje odbora u prvim danima afere to potvrđuje. Tvrtka je vezu najprije demantirala, a Huang ju je zatim priznao. Odbor je pokrenuo istragu, ali je u istoj objavi poručio da nema razloga vjerovati da su ugroženi poslovni podaci ili nacionalna sigurnost i da ima povjerenja u Huanga. Zaključak je, drugim riječima, objavljen prije istrage. Tako se ne ponaša nadzorno tijelo, nego tim za odnose s javnošću.
Bez broja dva
Najveća slabost nije u odboru, nego u onome što odbor od Huanga nije zahtijevao: da ima barem zamjenika. Huang tvrtku vodi s horizontalnom strukturom i više od šezdeset izravno podređenih rukovoditelja. Nema očitog broja dva, a Huang je javno govorio da ne vjeruje u klasično planiranje nasljeđivanja. Na pozivima s analitičarima uglavnom odgovara sam. Nvidijin vlastiti dokument za dioničare navodi da tvrtka uvelike ovisi o dugogodišnjem vodstvu. Upozorenje je, dakle, bilo napisano crno na bijelo, samo ga nitko nije shvaćao ozbiljno dok su dionice rasle.
Zašto je u AI industriji to nedopustivo
U većini industrija loše upravljanje ugrožava tvrtku i njezine dioničare. U slučaju Nvidije ulog je mnogo veći. Njezini čipovi pokreću većinu današnjih AI podatkovnih centara, a tvrtka je postala pitanje američke industrijske i sigurnosne politike, od izvoznih ograničenja prema Kini do odnosa s TSMC-om i europskim vladama. Kriza u Nvidiji ne bi zaustavila samo jednu tvrtku, nego bi se prelila na cijeli lanac koji o njoj ovisi: od OpenAI-ja i Microsofta do stotina startupa koji svoje proizvode grade na njezinoj platformi.
Komentari u vodećim medijima jednoglasni su: neprihvatljivo je da je zaštitno lice takve tvrtke istodobno i njezina jedina točka oslonca. Nacionalna sigurnost ne bi smjela ovisiti o tome s kim izvršni direktor večera, a cijela industrija ne bi smjela ovisiti o tome može li jedan šezdesettrogodišnjak sutra raditi. Kongres je to već shvatio: tri predsjednika odbora Zastupničkog doma zatražila su od Huanga zatvoreni brifing 18. studenoga.