Oni stariji među vama sigurno pamte kako su nebrojeno puta čitali najave planova o izgradnji spalionica otpada u Hrvatskoj, a onda potom burne reakcije protivnike takve ideje. Niz put su objavljeni izvještaji o posjetama naših političara inozemnim spalionicama, a takve delegacije često je predvodio pokojni gradonačelnik Zagreba Milan Bandić.

Jedina spalionica koju smo imali u Zagrebu je - izgorjela (i to još 2002. godine)!

Bez obzira kako gospodarili s otpadom, dio se mora spaliti, a kako nemamo spalionica, manjim dijelom se spaljuje u cementarama, a većim dijelom izvozi, između ostaloga i u Austriju.

Uz Maltu i Latviju, mi smo jedina zemlja u EU koja nema svoju spalionicu - o svemu tome puno više i detaljnije možete saznati iz teksta dr. Branimira Fuka.

Austrija - naš nedosegnuti uzor

Postrojenja za spaljivanje otpada u glavnom gradu Austrije imaju poprilično dugu povijest. Zbog svoje moderne tehnologije i održivosti privlače stručne delegacije iz čitavog svijeta koje žele bolje upoznati bečki primjer dobre prakse.

Dana 25. travnja 1963. s radom je započela najstarija austrijska spalionica otpada Flötzersteig. Smještena u 16. gradskom okrugu Ottakring u zapadnom dijelu grada, ova spalionica danas obradi oko 200.000 tona miješanog otpada godišnje. Pritom se razina otpada smanjuje na minimum, a oslobađa se energija koja se koristi za grijanje 55.000 bečkih kućanstava.

„Izgradnjom spalionice otpada Flötzersteig prvi je put održivo gospodarenje otpadom dospjelo u prvi plan. Ova je tehnologija omogućila zbrinjavanje otpada, a time i čišći grad, ali i opskrbu energijom te racionalnu, ekološki prihvatljivu ponovnu uporabu otpada. Nakon 60 godina tema kružnog gospodarstva danas je aktualnija nego ikada. Delegacije iz cijelog svijeta posjećuju Beč kako bi obišle naša postrojenja. Kontinuirano radimo na optimizaciji ovih procesa kako bismo osigurali održivu budućnost”, naglašava Michael Strebl, predsjednik uprave bečkog gradskog energetskog poduzeća Wien Energie.

Povijest spaljivanja otpada u Beču

Zbog sve veće potrošnje građana i uvođenja ambalaže Gradska skupština Beča 1959. donijela je odluku o tome da će se otpad spaljivati. Iste je godine položen kamen temeljac za ovo postrojenje, a njegovim puštanjem u rad nakon četiri godine tada se obrađivalo oko 60 posto nastalog otpada u Beču. Toplinska energija dobivena spaljivanjem već se tada mogla koristiti za grijanje obližnjih zgrada, između ostaloga za obližnje bolnice ili gradske bazene.

Više od obične spalionice otpada

U proteklih 60 godina tehnologija se uvelike poboljšala. Modernizirani su kotlovi kako bi se unaprijedila učinkovitost postrojenja Flötzersteig kao i dispečerski centar, a u postrojenje je ugrađen i moderan sustav za pročišćavanje ispušnih plinova. Vrijednosti emisija daleko su ispod zakonski propisane najviše dopuštene vrijednosti zahvaljujući kontinuiranim sanacijama i korištenju najsuvremenije tehnologije u pročišćavanju dimnih plinova.

Zanimljiva je činjenica da se lokacija spalionice kontinuirano prilagođava u području zaštite okoliša pa se sadnjom voćaka i zelenila pridonosi očuvanju bioraznolikosti. Osim toga prošle je godine na tom području postavljeno i pet košnica u kojima je smješteno preko 200.000 pčela.

Obrađuju više od milijun tona otpada godišnje

Na području Beča nalaze se ukupno četiri postrojenja za spaljivanje otpada. Tri su spalionice u vlasništvu bečkog energetskog poduzeća Wien Energie, a jedna je u vlasništvu Grada. Zbog svoje prepoznatljive šarene fasade koja je oslikana prema ideji slavnog umjetnika i ekološkog aktivista Friedensreicha Hundertwassera spalionica Spittelau prava je turistička atrakcija i jedna od najčešće fotografiranih znamenitosti glavnoga grada Austrije.

Nalazi se u 9. bečkom okrugu Alsergrund u sjevernom dijelu centra grada, a godišnje obradi oko 250.000 tona komunalnog otpada. Toplinskom energijom dobivenoj u ovoj spalionici opskrbljuje se preko 60.000 bečkih kućanstava, a strujom gotovo 50.000 kućanstava.

U 11. bečkom okrugu Simmering, koji je rezidencijalno i industrijsko područje te je smješten u jugoistočnom dijelu grada, nalazi se spalionica otpada Simmeringer Haide koja je puštena u rad 1980. Zahvaljujući posebnoj opremi ondje je moguće spaljivanje ne samo komunalnog, već i opasnog i zaraznog medicinskog otpada te otpadnog mulja.

Ovo postrojenje ima jedan od najmodernijih sustava za pročišćavanje dimnih plinova u Europi, a ovakva vrsta kombiniranog postrojenja za obradu opasnog otpada i otpadnog mulja trenutačno je jedinstvena u Europi. Različite vrste otpada ondje se obrađuju na različit način. Tako se, primjerice, opasni otpad spaljuje u rotacijskim pećima na temperaturi od 1.200 stupnjeva Celzijevih. Šljaka koja nastane naglo se hladi u vodenoj kupelji te se sprječava otpuštanje teških metala. Proizvedena energija u tom postrojenju koristi se za grijanje gotovo 50.000 kućanstava.

Bečko poduzeće Wien Energie osim toga upravlja i postrojenjem Grada Beča Pfaffenau za obradu komunalnog otpada. Također je smještena u gradskom okrugu Simmering, u neposrednoj blizini potonje spalionice te bečkog pročistača vode. Radi se o jednoj od najmodernijih spalionica u Europi, a otvorena je 2008. godine.

Na godišnjoj razini bečke spalionice obrade preko milijun tona otpada, a proizvode struju i toplinsku energiju za stotine tisuća kućanstava u Beču.