Istraživači Sveučilišta u Torontu prikupili su dosad najveći skup podataka o problematičnom korištenju pametnih telefona. Pritom oni ne misle na količinu ili dužina razgovora, surfanja ili dopisivanja nego na posljedice koje sa sobom nosi korištenje mobilnih uređaja za društvenu validaciju vlastitih stavova i prilagođavanje pa čak i potčinjavanje drugim pripadnicima grupe: obitelji, prijateljima, članovima chat grupa ili široj zajednici.

Studija, objavljena u Međunarodnom časopisu za mentalno zdravlje i ovisnost, otkriva da su žene sklonije takvom problematičnom korištenju pametnih telefona, a rezultati su obrnuto proporcionalni dobi. Što je korisnik stariji, manja je vjerojatnost da će pametni telefon koristiti na problematičan način.  

Robusna dosljednost

"Nismo očekivali ovakvu robusnu dosljednost", priznaju istraživači koji su iz podataka identificirali geografske obrasce po kojima su najgori rezultati pronađeni u jugoistočnoj Aziji, a najniži u Europi.  

Rezultati, kažu istraživači, potiču potragu za odgovorima na neka "temeljna pitanja": Zašto žene imaju više stope problematičnog korištenja pametnog telefona? Što je to kod mladih ljudi što povećava njihovu vjerojatnost problematične uporabe? I koje su društvene i kulturne razlike od zemlje do zemlje koje utječu na ove rezultate? 

Skala ovisnosti

Istraživači su prikupili odgovore na anketu od 50.423 sudionika u dobi od 18 do 90 godina u 195 zemalja. Sudionici ankete odgovarali su na pitanja prema Skali ovisnosti o pametnom telefonu, široko korištenoj mjeri za proučavanje problematične upotrebe pametnog telefona. 

Glavni razlog zašto žene lošije prolaze na ovom testu psihilozi vide u načinu na koji žene koriste pametne telefone. Naime, i druga su istraživanja pokazala kako one pomoću njih, osim puke komunikacije s bližnjima, često traže i širu potvrdu svojih stavova i postupaka. Više im je dakle stalo do onoga što se u psihološkoj literaturi naziva društvenim vrednovanjem (social validation); riječ je o psihološkom fenomenu u kojem pasivni pojedinci slijede ili se prilagođavaju postupcima drugih unutar grupe 

Duda za odrasle

Problem dakako nije u samoj komunikaciji i tehnologiji koja se pritom koristi, dapače, ali to može postati kad tehnologija, u ovom slučaju mobilni uređaji, postaju alat kojim netko traži društveno vrednovanje i potvrdu vlastitih stavova i postupaka pomoću, naprimjer, lajkova na društvenim mrežama i počinje ovisiti o njima. A to podjednako vrijedi za sve skupine i ranjive pojedince, bili oni žene, djeca ili pripadnici određenih društvenih slojeva ili pak kultura, objašnjavaju psihoiozi. 

"Ljudi pokušavaju izbjeći negativne emocije koristeći svoj telefon; nešto poput dude za odrasle", kažu istraživači, ističući da razlike u spolu i dobi mogu biti povezane s razlikama u razinama stresa. 

Kulturološke razlike

Istraživanje također objašnjava kulturološke razlike oko korištenja pametnog telefona. Koristeći indeks "kulturne tijesnosti" (cultural tightness) i "kulturne labavosti" (cultural looseness), istraživači su ispitali podatke kroz različite društvene norme diljem svijeta. Razlika su tako bile uočljive i u rezultatima testa koji su dali ispitanici u  takozvanim kolektivističkim kulturama u kojima se prednost daje grupnim vezama i u kulturama koje više cijene i njeguju individualizam.

Njihova je hipoteza da strogost društvenih normi igra važnu ulogu u korištenju pametnog telefona. U individualističkoj kulturi, na primjer, "ne očekuje se da ćete zvati svoju obitelj svaki dan", kažu istraživači.U onim kolektivističkim pak nije dobro dak se previše razlikujete od drugih i ne poštujete uvažene norme.

Primarni uređaji

Doduše, kad se govori o problematičnom korištenju mobilnih uređaja, valja na umu imati i broj i vrstu dostupnih zaslona koji se natječu za pažnju korisnika. Naime, neke su zemlje u tehnološkom razvoju jednostavno zaobišle u drugim dijelovima svijeta ​​široko rasprostranjena prijenosna i stolna računala, koja nisu bila predmet ovog istraživanja, u korist razvoja mobilnih podatkovnih mreža. To znači da su kod njih pametni telefoni postali primarni računalni uređaji.

Primjerice, Europa, koja bilježi najniže stope problematičnog korištenja mobitela, koristi internet otkako je prvi put stigao na osobna računala osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća. Jugoistočna Azija, nasuprot tome, zabilježila je najviše stope problematične upotrebe pametnih telefona i doživjela široku primjenu interneta putem mobitela u15 posljednjih godina.  

Dakako, zaključuju istraživači, nije svako korištenje pametnog telefona problematično jer uvelike ovisi o tome kako ga netko koristi. Nije naime isto koristite li uređaj osam sati dnevno za posao ili noću sudjelujete u grupnim chatovima i lupate lajkove boreći se za naklonost sugovornika i društvenu potvrdu vaših stavova i postupaka. U tome je problem koji je bio tema ovog istraživanja.