"Noćna solarna tehnologija" isporučuje energiju u mraku
Inovativno istraživanje tima UNSW pokazuje da se Zemljina infracrvena toplina može koristiti za proizvodnju električne energije, čak i nakon što je Sunce zašlo za horizont
Istraživači Sveučilišta Novog Južnog Walesa (UNSW) učinili su veliki iskorak u tehnologiji obnovljive energije proizvodnjom električne energije iz takozvane noćne solarne energije. Naime, stručnjaci tamošnje Škole za fotonaponsku i obnovljivu energiju generirali su električnu energiju iz topline koja zrači kao infracrveno svjetlo, na isti način na koji se Zemlja hladi zračeći u svemir noću.
Malo, ali indikativno
Za generiranje energije iz emisije infracrvenog svjetla korištena je termoradijativna dioda, poluvodički uređaj sastavljen od materijala koji se koriste u naočalama za noćno gledanje. Rezultati istraživanja sada su objavljeni u ACS Photonics.
Iako je količina proizvedene energije u ovoj fazi bila vrlo mala, čak 100.000 puta manja od one koju isporučuje solarna ploča, istraživači vjeruju da se rezultat može poboljšati. Uostalom, prva silikonska solarna ćelija, predstavljena 1954. u Bell Labsu, bila je učinkovita jedva dva posto, da bi danas moderne ćelije pretvarale oko 23% sunčeve svjetlosti u električnu energiju.
Temperaturne razlike
Proces koristi solarnu energiju koja danju u obliku sunčeve svjetlosti zagrijava planet. Noću, ta ista energija zrači natrag u golemu, hladnu prazninu svemira u obliku infracrvene svjetlosti. Za to vrijeme termoradijativna dioda proizvodi električnu energiju koristeći prednosti ovog procesa.
Na isti način na koji solarna ćelija generira električnu energiju apsorbirajući sunčevu svjetlost koju emitira Sunce, termoradijativna dioda stvara električnu energiju emitirajući infracrveno svjetlo u hladnije okruženje. U oba slučaja temperaturna razlika omogućuje proizvodnju električne energije, objašnjavaju istraživači.
Tehnologija budućnosti
Istraživači vjeruju da bi nova tehnologija u budućnosti mogla primijeniti na različite načine. Jedan od njih mogao bi biti napajanje bioničkih uređaja, poput umjetnih srca, koji trenutno rade na baterije koje je potrebno redovito mijenjati.
U principu, energija bi se mogla prikupljati i iz tjelesne topline i tako ukloniti potrebu za baterijama ili barem pomoći pri njihovom punjenju.
