Nakon dugogodišnjih priprema i brojnih astronomskih aktivnosti koje se od 2007. godine provode na Petrovoj gori u organizaciji astronomskog društva Beskraj, značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg 17. lipnja 2019. godine službeno je proglašen Međunarodnim parkom tamnog neba prema kriterijima Međunarodne udruge za tamno nebo – International Dark-Sky Association (IDA). Time je Petrova Gora postala prvi i jedini takav park u Hrvatskoj.

Oznaka međunarodnog parka tamnog neba jedinstven je način promocije zaštite noćnog neba na svijetu, a time ujedno i posebno priznanje zaštićenom krajobrazu kojim se dobiva dodatna vrijednost i atraktivnost ne samo u smislu zaštite prirode, već i u turističkoj ponudi. Oznaka se dodjeljuje zaštićenim područjima prirode koji imaju iznimno tamno nebo prepuno zvijezda te provode programe popularizacije astronomije, edukaciju javnosti o problematici svjetlosnog onečišćenja te aktivnu promociju i program očuvanja noćnog neba za sadašnje i buduće naraštaje.

U Europi je trenutačno, osim Petrove gore, 15 međunarodnih parkova tamnog neba

Značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg prostire kroz dvije županije (Karlovačka i Sisačko-moslavačka) i tri općine (Vojnić, Gvozd i Topusko). Pokretač i nositelj procesa prijave značajnog krajobraza Međunarodnim parkom tamnog neba je Astronomsko društvo Beskraj iz Zagreba, koje ove godine slavi 20. obljetnicu osnivanja udruge.

Procjenjuje se da više od 80% stanovništva Europe više ne može vidjeti Mliječni put iz svog mjesta boravišta, a Hrvatska je jedna od država s najvećim rastom svjetlosnog onečišćenja u Europi (podatak iz 2014. godine), te je godišnja potrošnja električne energije za javnu rasvjetu po stanovniku dvostruko veća nego u susjednoj Sloveniji.

Ipak, u Hrvatskoj još uvijek postoje lokacije s vrlo tamnim noćnim nebom, što je važno ne samo radi očuvanja bioraznolikosti, već i razvoja astroturizma kao jedinstvene turističke ponude tijekom cijele sezone. Proglašenje međunarodnog parka tamnog neba ima veliki značaj za promociju Hrvatske kao destinacije u kojoj se njeguje važnost očuvanja tamnog noćnog neba kao prirodnog ritma izmjene dana i noći – poručili su iz AD Beskraj.

Petrova gora kao okupljalište astronoma

Astronomi amateri iz Zagreba, ali i cijele Hrvatske, često dolaze na Petrovu goru vršiti astronomska opažanja te snimati spektakularne astrofotografije na popularnim "star partyima", a svake se godine u kolovozu organizirano promatraju popularne "Suze sv. Lovre". Značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg jedno je od rijetkih zaštićenih područja u Europi koje njeguje zvjezdano noćno nebo kao posebnu turističku atrakciju.

Mjerenja svjetlosnog onečišćenja na Petrovoj gori pokazuju da je čak i ovdje nebo 1.5x svjetlije od prirodnog noćnog neba, pa će kroz suradnju s obližnjim općinama i implementaciju novog Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja biti potrebno još mnogo truda da se spriječi povećanje svjetlosnog onečišćenja na području parka.

Svjetlosno onečišćenje smanjuje broj vidljivih zvijezda s oko 4.000 na svega 80-tak u gradovima. Od Petrove gore u Hrvatskoj ima i tamnijih lokacija kao što su Lastovo, Lika i Velebit, te neki otoci poput Cresa, Visa, Mljeta i Kornata, no nisu tako lako dostupne.