Vodeni medvjedići jedini su "stanovnici" Mjeseca
Mikroskopske životinje dugoživci (tardigrada) nalazili su se na svemirskom brodu Beresheet koji je neslavno aterirao na Mjesec. Moguće je čak i da tamo prežive
Mikroskopske životinje dugoživci (tardigrada, spadaju u podcarstvo ecdysozoa unutar carstva člankonožaca) kolokvijalno se, zbog svojeg izgleda, nazivaju i vodenim medvjedićima. Najveći među njima mogu narasti do 1,5 milimetra, dok najmanji mjere tek oko 0,1 milimetara u dužinu. Obično se nalaze u morima slatkim vodama i vlažnim predjelima kopna, a može ih se naći i u mahovinama. Ono što je karakteristično za njih jest da su sposobni reagirati na nepovoljne uvjete, "osušiti se" u stanje obamrlosti te tako preživjeti duga nepovoljna razdoblja – odatle im dolazi i naš naziv "dugoživci".
Znanstvenici su uspjeli dugoživce oživjeti i nakon 30 godina zamrznutosti, a istraživanja su pokazala kako jedinke mogu preživjeti temperature od tek jednog stupnja iznad apsolutne nule (-272°C), pa sve do 150°C u trajanju od nekoliko minuta. Dokazano je da su u stanju vratiti se u život i nakon izlaganja ogromnim tlakovima, ionizirajućem zračenju značajno snažnijem od smrtonosne doze za čovjeka, te nakon povratka iz vakuuma svemira.
Mogu li preživjeti uvjete na Mjesecu?
Ovako otporne životinjice idealne su za eksperimente, pa je izraelski SpaceIL jednu njihovu koloniju u "dehidriranom" stanju poslao svojom sondom Beresheet na Mjesec. Sonda je, izvještavali smo o tome, u travnju bila neuspješna u slijetanju pa se razbila o površinu našeg prirodnog satelita – i tamo je, vjerojatno, prosula nekoliko tisuća dugoživaca.
Poduzetnik Nova Spivack, osnivač zaklade Arch Mission Foundation koja je ove životinje i poslala izraelskom sondom na Mjesec, uvjeren je kako su oni preživjeli udar, odnosno da im struktura DNK nije oštećena. To bi značilo da je, uz zakladinu "svemirsku knjižnicu" koja je na ovo nebesko tijelo odnijela neke važne zapise o ljudima i našoj civilizaciji, Mjesec sada dom i određenom broju privremeno umrtvljenih životinja – a koje bi mogle jednog dana biti oživljene.
Za to bi ih trebalo pronaći negdje u blizini mjesta pada izraelske sonde, vratiti na Zemlju ili neko drugo područje s atmosferom, te ih pokušati rehidrirati. Znanstvenicima bi to zasigurno predstavljalo pravi izazov, no do toga je još dalek put.
