Da će 16-jezgreni Ryzen 9 kad-tad stići na tržište nikada nije bilo upitno. Ne samo da sama arhitektura Ryzena 3. generacije to implicira već su procesori praktički od početka bila aktivni u testnim labosima proizvođača matičnih ploča. Netom prije lansiranja prvog vala Ryzena 3. generacije, MSI nas je pozvao na prezentaciju novih X570 ploča, a među slajdovima im se potkralo da ploče testiraju s procesorom koji će kasnije postati najmoćniji Socket AM4 Ryzen. Zašto AMD u startu nije izbacio 3950X na tržište zajedno sa svim ostalim procesorima 3. generacije? Za to imamo dvije pretpostavke. Prva je da su htjeli ukrasti dio Intelovog publiciteta prilikom lansiranja novih HEDT procesora (Cascade Lake-X serija). Druga je da novi procesori zbog višeg vršnog takta traže kvalitetniji selekciju tijekom proizvodnje, pa da je AMD trebao vremena da stvori zalihu odgovarajućih CPU pločica. Bilo kako bilo, novi procesor je tu, odnosno iz perspektive običnih kupaca biti će tu 25. studenog kada počinje prodaja.

AMD je Ryzen 9 3950X pozicionirao u segment kojeg pokrivaju Intelovi HEDT procesori odnosno oni koji rabe ležište LGA-2066. S obzirom da Cascade Lake-X serija nije službeno lansirana, AMD se u svojim materijalima referirao na starije HEDT procesore 9. generacije. Konkretno, 3950X je s cijenom od 749 dolara uspoređen s 12-jezgrenim Intelovim procesorom Core i9-9920X koji košta tisuću i više dolara. Prvi slabiji AMD-ov procesor je 12-jezgreni 3900X s cijenom od 499 dolara – jednakom kao i Intelov 8-jezgreni Core i9-9900K.

Ipak, treba imati na umu da će procesori Cascade Lake X prema trenutnim informacijama biti značajko povoljniji od svojih prethodnika i samim time značajno kompetitivniji u odnosu na AMD-ove procesore, usprkos, u nekim aspektima tehnološkoj inferiornosti. Najjeftiniji Cascade Lake-X, 10-jezgreni Core i9-10900XE trebao bit koštati svega 590 dolara, dok je njegov izravni prethodnik koštao 999 dolara. U cjenovnom razredu gdje je trenutno smješten Ryzen 3950X naći će se, po cijeni od 784 dolara, 14-jezgreni Core i9-10940XE. No, novi Intelovi procesori još nisu dostupni za kupovinu, a kada i budu, najvjerojatnije ih nećemo imati prilike testirati budući da Intel već godinama ignorira dio Europe u kojem se nalazi Hrvatska.

Više jezgri, viši takt

Novi Ryzen 9 dakle ima 16 fizičkih jezgri koje su raspoređene u dva 7-nanometarska CCX-a. 3900X ima jednak broj CPU pločica, no kod njega dio jezgri, dvije od osam po pločici, nije aktivan. Zahvaljujući većem broju aktivnih jezgri u odnosu na 3900X, jači procesor ima i više ukupnog cachea (L2 + L3) – 72 MB. Dva procesora imaju jednak TDP, no razlikuju se i po radnim taktovima – 3950X ima niži temeljni takt (3,5 naprema 3,8 GHz), no za 100 MHz viši maksimalni takt (4,7 GHz). Još jedna tehnička razlika je što se ne isporučuje s hladnjakom, baš kao i Intelovi procesori s otključanim množiteljem. AMD preporučuje korištenje AIO vodenog hladnjaka s 280-milimetarskim radijatorom kao što je primjerice NZXT-ov Kraken X62 koji nam je stigao na test zajedno s procesorom. Kako smo ovaj AIO već testirali, za hlađenje testiranih procesora koristili smo manji Kraken X52 koji je u našem slučaju opremljen s dva Noctuina ventilatora.

Uz 105-vatni TDP, 3950X kompatibilan je sa svim boljim Socket AM4 pločama pod uvjetom da imaju odgovarajuću nadogradnju BIOS-a temeljenu na AGESA 1.0.0.4 sistemskoj biblioteci koju proizvođačima ploča šalje AMD. U njoj su sadržane sve bitne informacije o podešavanju novih procesora. U našem slučaju smo koristili Asusovu ploču ROG CrossHair VIII Hero Wi-Fi s BIOS-om 1105 objavljenim 5. studenog. Koliko će dobro jači Ryzeni radi na pločama ovisi o tome koliko im je dobro izvedeno napajanje, ali i kako je konfiguriran sâm procesor.

AMD u svojim uputama za testiranje eksplicitno naglašava da ne bi smjeli uključivati Precision Boost Ovedrive – metodu automatskog overklokiranja procesora koja je jedna od značajki svih Ryzena do sad. Brzo testiranje otkriva i zašto – s uključenim PBO-om procesor pod maksimalnim opterećenjem troši značajno više, no nudi i ponešto više performanse (koje mogu rasti dodatno s jačim hlađenjem). Konkretno, na našoj ploči je povukao oko 180 W iz socketa, dočim je TDP deklariran na 105 W, iako treba imati na umu da TDP ni po definiciji ne predstavlja električku potrošnju procesora.

Također treba imati na umu da tehnički korištenjem PBO-a gubite jamstvo na procesor jer je riječ o overklokiranju, koliko god da je automatsko i dizajnirano od strane sâmog AMD-a. Kod ručnog overklokiranja naravno potrošnja i zagrijavanje idu još više gore, pa to stavlja još veće opterećenje na hlađenje procesora i naponsku jedinicu matične ploče. Inače, s novim BIOS-ima bi tehnički trebala stići i opcija za ograničavanje TDP-a procesora na 65 W, no nažalost naš BIOS je nije imao, pa nismo ovaj način rada uspjeli istražiti.

S ručnim overklokiranjem procesora izvukli smo 4,3 GHz pri naponu od 1,325 V uz maksimalni Load Line Calibration kojeg naša ploča nudi. To je čisto solidno ako znamo da procesor ide do nekakvih 3,9, a s PBO-om do 4 GHz pod punim opterećenjem. Potrošnja procesora raste na 260 W, dok je normalna upola manja, odnosno 80-ak vata niža kad se koristi PBO. S temperaturom koja doseže 94 °C s AVX2 opterećenjem u kombinaciji s naši 240-milimetarskim AIO-om, jasno je zašto je za ovakve egzibicije potrebno imati što bolje hlađenje. Ako je procesor na tvorničkim postavkama, zahtjevi za hlađenjem znatno su manji. Inače moramo pljucnuti na AMD što opet nismo vidjeli maksimalni deklarirani radni takt procesora. U ovom slučaju je to 4,7 GHz

Ryzen protiv Ryzena

Novog Ryzena usporedili smo s Ryzenom 9 3900X (12 jezgri) i Ryzenom Threadripper 2950X – 16-jezgrenim procesorom starije generacije koji je tražio i drugačiju platformu. U sva tri slučaja koristili smo Corsairovu memoriju Dominator Platinum RGB DDR4 3200 C14, s tim da su na Threadripperu korištene sve četiri pločice, a na običnim Ryzenima samo dvije. Za grafiku je korištena XFX-ova kartica RX 5700 XT THICC II. Treba napomenuti da na Threadripperu memorija nije htjela raditi na XMP postavkama već smo latencije morali olabaviti da bi dobili takt od 3.200 MHz. To je u neku ruku bilo očekivano s obzirom da je 3. generacija Ryzena mnogo bolja za sparivanje s memorijama visokih performansi nego stariji procesori.

S obzirom da je riječ o 16-jezgrenom procesoru koji zadire u vrlo visok tržišni razred namijenjen korisnicima koji trebaju procesore s većim brojem jezgri radi zahtjevnih aplikacija, nismo se bavili testiranjem igara. Svi Ryzeni, pa i ovaj novi, tjeraju igre odlično i premda Intelovi procesori višeg takta kao što je su i7-9700K i i9-9900K imaju blagu prednost pri FHD i nižim razlučivostima, to je za većinu korisnika manje bitno. S druge strane, dodali smo nekoliko testova koji bi mogli biti zanimljivi zahtjevnijim korisnicima – testove performansi u Adobeovom Premiere Pro softveru za montažu videa, DaVincijevom Resolveu (ista namjena) te Adobeovom Photoshopu CC.

Rezultati testova ne donose nikakva iznenađenja – Ryzen 9 3950X je zvjer koja "žvače" zahtjevne aplikacije kao od šale, osjetno bolje nego 16-jezgreni Threadripper 2. generacije. To je pogotovo vidljivo u aplikacijama koje se oslanjaju na AVX2 instrukcije, kao što je primjerice Handbrake pri uporabi H.265 codeca ili novi Cinebench R20. Ipak, postoje aplikacije u kojima Threadripper još uvijek dominira zbog osjetno više memorijske propusnosti odnosno moćnijeg memorijskog kontrolera. U testu brzine sažimanja podataka pomoću alata 7-zip performanse su više za 6,4% dočim u Premiereu Pro razlika raste na 8,3%.

U odnosu na Threadrippera nova Socket AM4 perjanica donosi i značajno veći cache, bolju podršku za memorije visokih performansi, PCIe 4.0, bolje performanse u igrama i nižu potrošnju. S druge strane, Threadripper platforma i dalje nudi podršku za ECC memoriju, sirovu memorijsku propusnost na račun četverokanalnog memorijskog kontrolera te jači PCIe kontroler u kontekstu sirovog broja kanala. Samim time Ryzen 9 3950X nameće se kao idealno rješenje za zahtjevnije korisnike plićeg džepa koji trebaju velik broj jezgri, no nemaju novca za pravu HEDT platformu što je Threadripper. Podsjetimo se, cijene nove generacije Threadrippera koji također stižu na tržište ovaj mjesec kreću od 1.399 dolara za 24-jezgreni model, dočim je za 32-jezgreni potrebno dati 1.999 dolara. Tu treba pribrojiti značajno skuplju matičnu ploču, ali i nešto više troškove za memoriju koja optimalno mora biti četverokanalna odnosno mora se koristiti kit od četiri pločice.

3950X s druge strane ne možemo preporučiti ako tražite procesor primarno za igranje ili povremeni rad u zahtjevnijim aplikacijama. AMD-ovi 8-jezgreni modeli su zbog niže cijene, a ekvivalentnih performansi u igrama, tu mnogo bolji izbor. Tu dolazimo do zanimljive problematike koja će nas čekati u nadolazećim godinama – činjenici da takt procesora zbog ograničenja proizvodnog procesora više neće rasti (čak će vjerojatno i padati, ako je suditi prema aktualnim Intelovim 10-nanometarskim procesorima), dok će broj jezgara moći dodatno rasti. 5-nanometarski Ryzen 5. generacije tehnički bi mogao ponuditi 32-jezgre u istom pakiranju u kojem se trenutno nudi 16. Samo je pitanje što će većini korisnika sve te jezgre…

AMD Ryzen 9 3950X

• Vrhunske performanse u svim vrstama aplikacija i igrama
• Imun na sigurnosne propuste aktualne u posljednjih par godina
• Odlična kompatibilnost s memorijom
• Moguća instalacija na starije ploče
• Podrška za overklokiranje
• Podrška za PCIe 4.0
• Niža potrošnja od ekvivalentnih Intelovih procesora

• Relativno slab overklok
• Potrošnja s uključenim PBO modom ili kod ručnog overklokiranja

Performanse 10

Potrošnja 9

Dodatne mogućnosti 9

Overklokiranje 7

Cijena 8

UKUPNI DOJAM 9

Cijena 6.750 kn Prikaži sve cijene Ustupio: AMD