Ideja jačanja imuniteta uzimanjem nekih posebnih lijekova, vitamina ili namirnica jest primamljiva, ali se pod povećalom znanstvenih dokaza pokazala neutemeljenom i pogrešnom.

Kako i zašto? - upitat će se svi oni proizvođači koji u trgovinama i ljekarnama pune police šarenim bočicama i kutijicama s natpisima koji spominju prirodno jačanje imuniteta, učinkovitu detoksikaciju organizma, dug i zdrav život i ostale paramedicinske reklamne floskule.

Kako i zašto? - upitat će se i oni koji te police redovito prazne, kupujući za nezanemarivu količinu novca na te preparate od kojih - znanstveno dokazano - neće imati nikakve koristi.

Usklađene komponente složenog sustava

Kao prvo, imunološki sustav je upravo to što mu ime i kaže - sustav, a ne jedinstveni entitet, cjelina. Za dobro funkcioniranje imuniteta prvenstveno je potrebna ravnoteža i sklad svih komponenti sustava. A tih komponenti ima toliko da još uvijek postoji mnogo detalja koje znanost ne zna - kako po pitanju funkcionalnosti imuniteta, tako i po pitanju međusobne povezanosti i interakcije svih komponenti našeg imunološkog odgovora.

No nasuprot onome što još ne znamo, vrlo dobro znamo kako za sada ne postoje znanstveno dokazane izravne veze između unošenja bilo kojih prehrambenih ili vitaminskih suplemenata i poboljšavanja našega imuniteta.

To ne znači da način prehrane i životnog stila ne utječu na imunološki sustav i da ih ne treba znanstveno proučavati. Znanstvenici dapače vrlo intenzivno istražuju učinke prehrane, vježbanja, dobi, psihološkog stresa i drugih čimbenika na imunološki odgovor, kako kod životinja, tako i kod ljudi.

Pauling kao loš primjer

Vjerojatno je najpopularnije vjerovanje o korištenju vitamina C za sprečavanje infekcija, što je ideja koja je postala 'hit' nakon niza znanstvenih članaka nobelovca Linusa Paulinga, koji se zalagao za unos enormno velikih količina C-vitamina u organizam, ne samo u svrhu podizanja imuniteta, već i kao zaštitu od praktički svih bolesti i nevolja, starenja i karcinoma.

Pauling je i sâm desetljećima konzumirao C-vitamin, doslovce na žlice. Umro je od karcinoma. A brojna kvalitetno provedena istraživanja dokazala su kako C-vitamin jeste vrlo važan za zdravlje, no samo ukoliko ga nema dovoljno (skorbut, mornari, limun, sve već znate).

Stoga ga je potrebno redovito unositi u fiziološkim količinama, za što je posve dovoljno redovita i raznovrsna prehrana koja uključuje povrće i voće; no unošenje (pre)velikih količina C-vitamina nema ama baš nikakve dodatne učinke na poboljšanje zdravlja ili imuniteta.

Oslabljeni imunološki sustav

Naš imunološki sustav najčešće ne treba našu pomoć da bi radio kako treba. Uostalom, ljudi ne bi kao vrsta preživjeli milijune godina evolucije i izloženosti kojekakvim boleštinama kada bi im obrambene snage organizma bile tako slabe da za preživljavanje moraju redovito uzimati kapsulice, pilulice i sirupiće iz najbliže ljekarne ili samoposluge.  

Imunološki sustav zdravih ljudi dobro funkcionira, ima izvrsnu sposobnost da samoga sebe regulira i ne treba mu nikakv pomoć "izvana". Međutim, postoje i ljudi kod kojih neki lijekovi ili bolesti uzrokuju prekomjernu ili preslabu aktivnost imunološkog sustava, ali tada više ne govorimo o zdravim ljudima, nego o osobama s imunološkim poremećajima.

A ni njima baš neće puno pomoći šarena kutijica nekog preskupog „detox-imuno-boostera“ naručena preko TV-shopa ili web-trgovine.

Pravi poremećaji imuniteta

Poremećaje imuniteta dijelimo na one u kojima je on preslab (imunodeficijencije) i one u kojima funkcionira presnažno i/ili odabire pogrešne ciljeve za svoj obrambene napade.

Poremećaji imunodeficijencije obično su nasljedni (primarni), prisutni od rođenja i uzrokovani su prirođenim nedostatkom nekih dijelova imunološkog sustava. Postoje i sekundarne imunodeficijencije, koje pak nastaju kao posljedica slabljenja imunološkog sustava zbog bolesti i patoloških stanja (AIDS, teške opekotine, kritična neuhranjenost, onkološke bolesti ili kemoterapija).

 S druge strane imunološke lepeze su prekomjerne imunološke reakcije, npr. alergije i astma, koje nastaju kada imunološki sustav nekih ljudi pogrešno i prekomjerno reagira na strane tvari koje inače nisu štetne po zdravlje (pelud, lijekovi, proteini kravljeg mlijeka, kikiriki, bjelanjak jajeta… you name it).

A kada se takva pogrešna i prekomjerna imunološka reakcija okrene protiv vlastitih stanica i tkiva, govorimo o autoimunim bolestima, ozbiljnim zdravstvenim poremećajima poput lupusa, reumatoidnog artritisa, ulceroznog kolitisa, multiple skleroze, dijabetesa tipa 1 (inzulin-ovisnog)...

Poremećaji imunološkog sustava liječe se specifičnim lijekovima koji se bore protiv simptoma i infekcija koje nastaju zbog oslabljene imunosti ili pak lijekovima koji smiruju prekomjeran imunološki odgovor. I opet, ne postoje nikakvi znanstveno dokazani podaci da u takvim ozbiljnim bolestima ima bilo kakve koristi od C-vitamina, beta-glukana, islandskog lišaja, sibirske borovnice ili babinog kiselog kupusa.

Zdravi načini za jačanje imunološkog sustava

Jedan od načina koji - višekratno znanstveno dokazano! - poboljšava imunološki odgovor je cijepljenje. Cijepljenje je primanje bezopasne verzije patogena od kojih želimo biti zaštićeni, tako da ih naš imunološki sustav upamti i nauči ih ubuduće brzo prepoznati i učinkovito otkloniti.

No, naravno da i osim cijepljenja postoje i drugi dokazano učinkoviti načini za održavanje i poboljšavanje zdrave i usklađene razine našeg imuniteta. Znanost ne bi bila to što jeste da ne istražuje i pronalazi uzroke, razloge, povezanosti i rješenja problema.

Brojna istraživanja - nerijetko ista ona kojima je cilj bio dokazati korisnost nekog od „natural-immune-booster“ preparata - dokazala su kako pouzdano postoji barem pet osnovnih pogrešaka koje činite u svojem životu, a koje za posljedicu imaju smanjenje imuniteta i dovođenje vašeg organizma u imunološku neravnotežu.

Ispravite li tih pet pogrešaka (pod uvjetom da ne bolujete od neke imunodeficijencije ili autoimune bolest), imate moju časnu znanstvenu riječ da će vam imunitet ojačati i stabilizirati se u daleko bržem roku nego što ga obećavaju proizvođači neučinkovitih šarenih pilula i šećernih vodica

A gdje griješite? Evo, idemo redom!

1. Premalo spavate

Možda ste primijetili da je vjerojatnije da ćete se prehladiti ili pokupiti neku drugu, ozbiljniju  infekciju, kada ste kronično nenaspavani. Dobar i dovoljan san pozitivno utječe na imunološke funkcije, i to ne samo na prirodnu otpornost od infekcija, nego i na prijemčivost za cjepiva: nekoliko ozbiljno provedenih kliničkih studija je utvrdilo kako su odmorni ljudi koji su primili cjepivo protiv gripe razvili jači imunološki odgovor na tu bolest, nego oni koji su cijepljeni u vrijeme dok nisu bili dovoljno naspavani.

Premalo sna dovodi do povišenja razina stresnih hormona u organizmu, što oslabljuje imunitet (a o stresu ćemo još govoriti!). Iako istraživači nisu posve sigurni u točan mehanizam kojim spavanje jača imunološki sustav, jasno je da je dovoljno - obično 7 do 9 sati za odraslu osobu - ključno za dobro zdravlje.

2. Ne vježbate, ne krećete se, tromi ste

Pokušajte se baviti redovitom, umjerenom vježbom; posve dovoljno će biti svakodnevna šetnja na zraku u trajanju od 30 minuta. Nabavite psa (udomite, ne kupujte - ako ćete po tom pitanju tražiti moje mišljenje), pa neka vas on prošeće. Ili, kako reče Konfucije (ili netko drugi pametan): „Svakoga dana prošeći psa. Makar ga i nemaš“.

Tjelesna aktivnost dokazano pomaže imunološkom sustavu u borbi protiv infekcija. Ako ne vježbate redovito, statistički je vjerojatnije je da ćete dobiti prehladu nego osoba koja redovito vježba. A dokazano je i da podiže razinu hormona i neurotransmitera koji će vam podići osjećaj boljeg raspoloženja, smanjiti stres i pomoći vam da bolje spavate. Sve to je dobro za vaš imunološki sustav.

Kada ste vani, izloženiji ste Suncu nego ako dan provodite u fotelji. A najprirodniji i najučinkovitiji mogući izvor dovoljne količine imunološki vrlo važnoga vitamina D jest izloženost dnevnom svjetlu.

3. Pogrešno se hranite

Unos previše šećera umanjuje funkcionalnost stanica imunološkog sustava koje napadaju bakterije. Taj učinak traje najmanje nekoliko sati nakon što popijete nekoliko zaslađenih pića. Da, postoje dobro dokumentirana istraživanja o tome.

Jedite više voća i povrća koji su bogati hranjivim sastojcima poput vitamina C i E, beta-karotena i cinka. Današnje globalno tržište nam je omogućilo da u svakoj samoposluzi imamo širok izbor jarko obojenog voća i povrća, uključujući bobice, agrume, kivi, jabuke, crveno grožđe, kelj, luk, špinat, batat i mrkvu.

Ostala hrana koja je posebno dobra za vaš imunološki sustav uključuje češnjak i staromodnu (ali znanstveno dokazano učinkovitu) pileću juhicu. Naše su babe ipak u nečemu bile u pravu. Ako se ipak sukobite s prehladom ili gripom, zdjelica pileće juhe može vam pomoći u bržem oporavku - dokazuje jedno istraživanje. Gljive također mogu pomoći imunološkom sustavu: beta-glukan iz gljiva daleko je učinkovitiji od onoga „spakiranog“ u kapsule.

4. Ne uspijevate se nositi sa stresom

Svi smo pod stresom; on je postao nezaobilazni dio života. Dugotrajna izloženost stresu - bez efektivne obrane od njegovih učinaka - čini vas ranjivijima na bolesti, od obične prehlade do vrlo ozbiljnih bolesti poput ulkusa želuca ili karcinoma. Kronični stres izlaže vaše tijelo stalnom protoku stresnih hormona koji doslovce blokiraju i paraliziraju vaš imunološki sustav.

Premda se najvjerojatnije nećete uspjeti riješiti izloženosti stresu, možete naučiti kako se s njime nositi i upravljati njegovim učincima. Naučite osnovne vježbe opuštanja i meditacije. Usporite ritam. Ne uključujte TV u vrijeme dnevnika i vijesti, na webu izbjegavajte ljude i teme koje vas živciraju. Povežite se uživo s ljudima koji dobro djeluju na vaše raspoloženje. Izađite iz kuće. Upišite tečaj plesa.

Naučite ispuhati svoje ventile; oslobađanje od stresa snižava razinu stresnih hormona. A pomaže vam i da bolje spavate, što - već smo rekli - poboljšava imunološku funkciju.

U jednom eksperimentu, ljudi koji su osam tjedana prije cijepljenja meditirali, stvorili su statistički značajno više protutijela nakon cijepljenja nego ljudi koji nisu meditirali. A četiri mjeseca nakon toga još uvijek su pokazivali pojačan odgovor imunološkog sustava.

5. Ne družite se, ne smijete se dovoljno

Studije pokazuju da ljudi koji se osjećaju povezani s drugima - bilo da je riječ o nekoliko bliskih prijatelja ili o većoj grupi - imaju jači imunitet od onih koji se osjećaju sami. U jednoj studiji, usamljeni studenti imali su značajno slabiji imunološki odgovor na cjepivo protiv gripe od onih koji su se povezivali i družili s drugima. Iako postoje mnoge druge stvari koje utječu na vaše zdravlje, stvaranje smislenih veza s ljudima uvijek je dobra ideja.

Izgubili ste smisao za humor, a smijeh je dokazano zdrav. Smijeh smanjuje razinu hormona stresa u tijelu i osnažuje klasu bijelih krvnih stanica koja se bori protiv infekcije. Već i sâmo predviđanje smiješnoga događaja može imati pozitivan učinak na imunološki sustav: u jednom istraživanju ispitanicima je tri dana unaprijed rečeno da idu gledati filmsku komediju; njihova je razina hormona stresa pala i prije nego su ušli u kino-dvoranu.

- - -

Zaključak se nameće sâm po sebi: nema čudesne tablete, kapsule, super-fooda ni detox-tretmana koji će vam podići imunitet. Čudo imuniteta se već nalazi u vama: pokrenite ga zdravijim i aktivnijim životom i prehranom.

​ ^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar je na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.}