Microsoftov „Planetarni kompjuter“
U sklopu svoje inicijative za ekološku održivost, Microsoft je danas u video obraćanju predsjednika tvrtke Brada Smitha najavio inicijativu za osnivanje „Planetarnog kompjutera“ zasnovanog na Azure platformi koji bi pratio globalna ekološka kretanja
Predsjednik Microsofta Brad Smith putem web prijenosa danas je najavio sljedeći korak Microsoftove strategije održivosti s fokusom na bioraznolikost i ekosustave. U polusatnom web-prijenosu su o ovoj inicijativi govorili i glavni direktor zaštite okoliša Lucas Jopp i glavna znanstvenica tvrtke Esri specijalizirane za GIS mapiranje, dr Dawn Wright. Ova najava predstavlja drugi dio nastojanja cijele tvrtke da postigne održivost na području očuvanja okoliša, fokusirajući se na ugljične emisije, bioraznolikost i ekosustave, vodu i otpad.
Kao što je već ranije početkom godina najavio, Microsoft planira za deset godina postati „ugljično negativan“, odnosno, mjerama rada i očuvanja okoliša tvrtka namjerava više ugljika zadržati, nego ispustiti u atmosferu, a prema istom planu do 2050. bi trebali povući iz atmosfere ekvivalent ugljičnih emisija koje su kao tvrtka od svog nastanka ispustili u atmosferu.
Ono što je, pak, bilo posebno zanimljivo, bio je konkretan prijedlog kako da se nosimo s globalnim izazovom „održivosti“, ili, manje eufemistički rečeno – izazovom iskorištavanja ograničenih resursa na ovoj planeti na način koji nam ipak daje nadu za opstanak vlastite vrste, ali i drugih biljnih i životinjskih vrsta…
Microsoftovo rješenje je stvaranje globalnog računala („Planetary Computer“) sustava umjetne inteligencije baziranog na njihovom Azureu koji bi prikupljao i analizirao podatke o stanju okoliša, meteoroloških i bioloških podataka iz čitavog svijeta i na osnovu toga davao izračune i prognoze o svemu: od vjerojatnosti za pojavu požara na nekom prostoru za odabranu vrijeme, stupnju podizanja mora, opasnosti za preživljavanje flore i faune ili, pak, povoljnim uvjetima za njeno koloniziranje; izračune i prognoze o potrebama za poljoprivrednim površinama u odnosu na potrebe čovječanstva i drugo.
Naravno, da bi ovo funkcioniralo, suverene države bi trebale pristati davati podatke u sustav od kojih su neki, moguće, strateški osjetljivi, te pristati na dijeljenje podataka i prihvaćanje sugestija nadnacionalnog Microsofta koji, realno, kao privatna tvrtka, nema nikakav mandat potvrđen na bilo kakvim izborima da koordinira ili upravlja svjetskim ekološkim mjerama.
U svakom slučaju, bit će zanimljivo poslušati kakve su možebitne reakcije državnih i međudržavnih tijela na ovu Microsoftovu inicijativu.
