Prije par dana sam ostao budan do 01:00 iza ponoći, s nemalim nestrpljenjem iščekujući live stream demonstracije Neuralinkovog napretka na području Brain Computer Interface (BCI), svojevrsnog sci-fi startupa koji radi na dizajniranju sučelja za real-time dvosmjernu komunikaciju između ljudskog mozga i računala.

Već viđena neurokirurgija

Pozorniji čitatelji sjetit će se da sam u nekoliko navrata na Bug.hr-u svojim tekstovima popratio dosadašnje najave koje je Elon Musk, vlasnik i idejni začetnik Neuralinka, sporadično puštao u medije. O, da, kakve su to divne najave bile! Škakljale su maštu onog dječaka u meni, klempavog osnovnoškolskog strastvenog zaljubljenika u znanstvenofantastične filmove, Politikin zabavnik, Sirius i Julesa Vernea… I, što sam naposlijetku dobio, jedan sat nakon ponoći tog 28. kolovoza?

Odgovorit ću najjednostavnije što mogu: Musk i njegov Neuralink su nakon više od godinu dana predanog rada stotinjak vrhunskih stručnjaka okupljenih oko BCI-projekta naučili – i to svima pokazali u live stream prezentaciji – kako pomoću robotiziranog alata napraviti jednostavan neurokirurški zahvat na svinjskom mozgu.

"Čekšta, wtf, kojiqratz!?" – povikat će mnogi među vama – "Kako to može biti spektakularna novost? Pa neurokirurzi već desetljećima obavljaju takve (i još daleko složenije!) operacije mozga – i to na ljudima!?" E, baš to vam i govorim. Musk nam je opet prodao svoju robu: mačka u vreći, maglu, muda pod bubrege. Puno priče, a jako, jako malo konkretnog napretka.

Neuralinkov BCI je najavljivan kao tehnologija koja je navodno sposobna izliječiti ozljede kralježnice, paralizirane mišiće, poremećaje iz autističnog spektra, druge neurološke poremećaje, anksioznost, boli i depresiju, te vam uz to i omogućiti da svojim mozgom kontrolirate bilo koji umreženi uređaj. Realno gledajući, većina navedenoga je napabirčena zbirka motiva iz sci-fi priča koje opisuju kako će za 2-3 stoljeća izgledati naša civilizacija, a neke su jednostavno besmislice i gluposti kojima se ozbiljni medicinski znanstvenici izruguju - jer su apsurdne.

Napredni kirurški robot - malo morgen

No sve to me ipak nije spriječilo da se iznova dopustim prevariti do te mjere da zaboravim kako je Musk u najgorem slučaju prevarant ili u najboljem slučaju neki malo otkačeniji tip s velikom hrpom novca i još većom hrpom karizme. Mislio sam da će demonstracija Neuralinkovih dostignuća, kužite, demonstrirati nekakva, jel'te, dostignuća. A dobio sam streaming svinjčeta kojemu je robotiziranim neurokirurškim zahvatom na površinu mozga usađen splet mikroelektroda što bilježe elektičnu aktivnost svinjskih moždanih impulsa. Dakle, dobio sam manje od onoga što sam o neurofiziologiji i neurokirurgiji učio kao student medicinskog fakulteta tamo neke davne 1983/84.

Elone Mušče, ostao sam iznenadjen i uvredjen. Sram te bilo! Nema tome par mjeseci kako sam se u svojim tekstovima čitateljima Buga iskreno i marljivo trudio razjasniti svo bogatstvo medicinskih i drugih futurističkih mogućnosti koje pruža Neuralinkovo sučelje između računala i mozga, a koje si i meni i svima tako slikovito, maštovito i uvjerljivo obećao. Obećao – u vjetar. Kao i mnoga druga svoja obećanja.

Budimo ipak iskreni: Musk i Neuralink zaista jesu dosegli vrh u medicinskoj tehnologiji. Međutim, poanta je u tome što su znanost i medicina taj vrh dosegli još prije nekoliko desetljeća, kada su liječnici usavršili tehnike invazivne kirurgije omogućivši ugradnju elektronskih uređaja u lubanje pacijenata.

No dobro, recimo da je ugradnja elektroda u mozak već poznata stvar… ali Musk će to poboljšati i olakšati s naprednim robotom, može, a? E, pa ni to neće ići: Neuralinkov patentirani robotizirani neurokirurški uređaj nije ni dlačicu napredniji od sličnih medicinskih robota koji su već godinama na tržištu i uredno su u uporabi na svakoj neurokirurškoj klinici koja imalo drži do svoje reputacije.

Automobilska autonomija, tuneli, Mars, Internet s neba...

I sada, par dana nakon te razočaravajuće prezentacije, spoznao sam okrutnu istinu: o Elonu Musku smo sve to odavno trebali shvatiti.

Podsjetimo se zajedno nekolicine činjenica koje to dokazuju: recimo, da je Musk ispunio svoja bajkovita obećanja koja je plasirao u javnost (i na njima temeljio svoje bogato financirane startupe), njegov Tesla je do početka 2020. trebao na cestama postići autonomiju petog stupnja (voziti bez vozača) - jer se Musk zakleo da će se to dogoditi. Točnije rečeno, izjavio je da će do kraja godine na cesti biti milijun potpuno autonomnih vozila. I? Gdje su ta vozila, osim u povremenim vijestima da su tu-i-tamo izazvala poneki manji sudar tijekom poligonskog testiranja?

Pa nam je 2016. prodao priču o tome kako će njegov The Boring Company predstavljati revoluciju u gradskom i međugradskom prometu svojim Hyperloop prometnicama ispod Los Angelesa, pa sve do San Francisca. A rezultat? Da, u pravu ste: nakon četiri godine, sve što je do sada zaista napravio po tom pitanju jeste običan, ni po čemu poseban tunel, par kilometara dugačka prazna betonska cijev pod zemljom, građevinski podvig ravan brzini izgradnje pelješkog mosta prije nego su ga pod svoje uzeli marljivi Kinezi.

A možemo i o tome da je s početkom eksplozivnog širenja pandemije u Americi javno obećao 'u roku odmah' proizvesti tisuće najsuvremenijih a jeftinih respiratora za oboljele od COVID-19, pa (sa zakašnjenjem u odnosu na rok kojega je samom sebi zadao) isporučio - sramota me to i napisati - desetak posve neupotrebljivih primitivno koncipiranih pumpi za zrak koje su vjerojatno istoga dana završile na odlagalištima medicinskog otpada američkih klinika.

Ili, možemo li prijeći na priče o kolonizaciji Marsa? Možemo, naravno! Ako s priče o SpaceX projektu (započetom još prije davnih 18 godina, hej!) oljuštimo slojeve spektakularnih prezentacija i raketiranja Tesle u beskraj Svemira (hajde, barem nešto: taj automobil sada uistinu vozi bez vozača), ostaje tek činjenica da je Muskov enormno brojni i još enormnije financirani tim za sada proizveo pogone i rakete koje mogu ponijeti ljude i teret izvan Zemljine atmosfere u Svemir, do Mjeseca i nazad! Wow! Da je barem NASA mogla to učiniti prije 50 godina, možda bi već 1969. godine ljudi hodali po Mjesecu…

OK, još je i poslao u orbitu na stotine satelitića (poslat će ih još tisuće), nazvao ih Starlink i obećao nam širokopojasni satelitski Internet globalnog dosega i pristupačne cijene. Vidjet ćemo, vidjet ćemo… osim što nećemo baš dobro vidjeti zvijezde i Svemir, jer će nam nebo biti prekriveno gustom mrežom objekata koji stvaraju svjetlosno zagađenje za zemaljske teleskope. Ge-ni-jal-no!

Prvo novac, pa onda ideje...

Ukratko, Musk je velemajstor prepoznavanja maštovitih želja čovječanstva (jeftin Internet, put na Mars, kontrola računala mozgom i mozga računalom, brz i siguran transport po principu „mama, vidi, vozim bez ruku!“, čudesni strojevi koji sve liječe, električne baterije enormnog kapaciteta…) i još velemajstorskiji prodavač obećanja da će nam ta maštanja ostvariti – ne samo što će to neka od njegovih tvrtki napraviti, nego će to biti bolje i spektakularnije nego što smo mogli i sanjati.

Muska svi volimo jer je – baš kao svatko od nas – pomalo genij i jako, jako velik sanjar, zar ne? Samo što mu na nesreću tu-i-tamo ponestane investitora i novca ili se ispriječi neka bezvezna prepreka radi koje eto samo što nije gotovo (ali ipak još nije gotovo i neće još dugo biti gotovo) ono što je obećano da će biti gotovo prije par godina.

Međutim, budimo realni: pravu znanost ne koči nedostatak snova i ambicija. Svijet znanosti nije u zastoju i kašnjenju ako je prisiljen čekati da netko naiđe s nešto novca i pokaže ostalim idiotima toplu vodu, kotač ili neki drugi „revolucionarni“ izum. Za znanost je potrebno vrijeme i potrebna je suradnja, umrežavanje umova, razmjena podataka, stajanje na ramenima giganata koji su svojim radom prethodili novim naraštajima znanstvenika…

A druge strane, nasuprot tome, Neuralink i Musk tapkaju u mraku, nadajući se da će novcem kupiti svoj put do uspjeha i biti poput Googlea ili Applea. Nemojte me krivo shvatiti, to su sasvim dobri uzori, no razlika je u tome što Musk prvo daje lijepa i spektakularna obećanja, a zatim očekuje da će novcem platiti nekoga tko će na ta obećanja nadograditi konkretnu, funkcionalnu znanost koja će ta maštanja i obećanja ispuniti.

Napuhana svijetla budućnost

Budućnost bi za Neuralink ipak mogla biti svijetla. Možda će jednog dana zaista opravdati svoj hype. Ali dvojbeno je hoće li se to dogoditi za našeg (i Muskovog) života. Za sada (a čini se u dobroj mjeri - i ubuduće) Neuralink nam ne može ponuditi nikakvu čvrsti dokaz da je malenim moždanim implantatom moguće jednim klikom pretvoriti ljudski mozak u bazu podataka dostupnu operativnom sustavu nekog super-računala, spremnu za read-and-write komunikaciju. Baš kao što ostale Muskove kompanije ne pružaju puno konkretnih dokaza o ispunjavanju Muskovih šarenih, velikih, grandioznih obećanja.

Neuralink je za sada nažalost samo još jedan primjer Muskove produkcije napuhanih priča koje škakljaju našu znanstvenu i tehnološku maštu, no u stvarnosti služe samo tome da nas hladno prizemlje i podsjete kako optimizam i novac ipak nisu dovoljni da nas odvedu u znanstvenofantastičnu utopijsku budućnost.

^{Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Od posla se opušta antistresnim aktivnostima: od pisanja svojevremeno popularnih tekstova i ilustracija u tiskanom izdanju časopisa BUG, crtkanja grafika i dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, te fejsbučkog blogiranja o craft-pivima, životnim neistinama i medicinskim trivijama, sve do pasioniranog kuhanja posve probavljivih jela i sviranja slabo probavljivog bluesa.}