Pametni gradovi

U samoodrživom gradu na Marsu komotno će živjeti 250.000 kolonizatora

Mladen Smrekar petak, 26. ožujka 2021. u 20:10

Doseljenici bi živjeli u privatnim nastambama, dok bi različita područja marsovskog grada bila namijenjena za agrar i energetiku, gdje bi ljudi uzgajali stoku i proizvodili energiju dobivenu od Sunca

Ono o čemu se pričalo posljednjih mjeseci, sad je i službeno: ABIBOO je izradio planove za prvi ljudski grad na Marsu, navodi se u priopćenju tvrtke.

Samoodrživa civilizacija na površini Marsa

Takozvani Nüwa City, prvo veliko naselje na Crvenom planetu, moći će udomiti 250.000 stanovnika, a bit će sagrađeno uz kolosalnu liticu kako bi stanovnici Marsa imali pristup sunčevoj svjetlosti bez rizika od prekomjerne izloženosti smrtonosnim kozmičkim zračenjima.

ABIBOO tvrdi da bi, što se njih tiče, izgradnja mogla započeti već 2054., a prvi stanari mogli bi se u svoje marsovske apartmane useliti do 2100. godine.

Stanovi, kupole i zeleni vrtovi uklesani su u litice (ABIBOO)
Stanovi, kupole i zeleni vrtovi uklesani su u litice (ABIBOO)

Cilj ovog projekta je jasan: izgraditi samoodrživu civilizaciju na površini Marsa, sposobnu za život bez potrebe za stalnim zalihama koje bi se raketama dovodile sa Zemlje. Kako bi se to točno napravilo još je maglovito, ali svakako neće biti jednostavno.

Atmosferski tlak na Marsu manji je od 1% zemaljskog, temperature su dovoljno niske da smrznu suze koje bi ispustile osobe izložene smrtonosnom zračenju koje bi ozbiljno opeklo golu kožu izloženu kozmičkim zrakama, podsjeća Interesting Engineering.

Makro zgrade i Zelene kupole

Potencijalno prva ljudska naseobina na Marsu ime vuče od mitološke kineske božice, kćeri Nebeskog Cara, koja je ljude stvorila  od žute zemlje. Iako projekt dijeli ljudsko naselje na pet gradova, nudi visoko skalabilno i fleksibilno rješenje koje se može provesti na mnogim mjestima širom Marsa.

Pet različitih lokacija umjesto jedne odabrano je kako bi se olakšao pristup resursima i stanovnicima omogućila veća mobilnost. Tako se, na primjer, Abalos izgradio na sjevernom polu zbog pristupa ledu, a Marineris u najdužem kanjonu Sunčevog sustava. 

Glavne aktivnosti odvijale bi se u "makro zgradama" ukopanim u liticu. Te su konstrukcije, izvedene nakon probijanja tunela, modularne i uključuju stambene i radne prostorije, povezane mrežom tunela. Ovakav dizajn, kažu, osigurava skalabilnost i smanjuje složenost i troškove izgradnje.

Na krajevima tunela nalazile bi se zaštitne zone, takozvane Zelene kupole. U jednima bi se mogli zadržavati ljudi i imale bi funkciju parkova, a u drugima bi se uzgajala eksperimentalna vegetacija u okruženju s čisto marsovskom atmosferom.
 
Idejni tvorci budućeg marsovskog grada kontaktirali su brojne znanstvenike i obavili niz računskih analiza ne bi li što bolje razumjeli okolnosti s kojima će se suočiti budući graditelji, a kasnije i stanari. Gravitacija je samo jedan od brojnih izazova postavljenih pred ekipu koju predvodi Alfredo Muñoz, osnivač arhitektonskog studija ABIBOO. 

Voda i CO2

Prednost je što na površini Marsa ima CO2 i vode pa se Nüwa City ne bi trebao previše oslanjati na Zemlju. To znači da bi se odgovarajući materijali za izgradnju mogli naći na licu mjesta. Iz vode i CO2 mogao bi se generirati ugljik, a iz ugljika pak dobiti čelik. Činjenica je da ABIBOO planira koristiti samo materijale s Marsa kako bi izgradio prvi grada na tom planetu.

Ova ideja dio je većeg znanstvenog projekta koji organizira međunarodni tim znanstvenika i akademika uključenih u The Mars Society i Sustainable Offworld Network, hub posvećen razvoju održivih ljudskih naselja u drugim svjetovima, posebno na Mjesecu i Marsu. 

Mada su procjene o tome kada i kako bi se i čime tamo trebalo graditi, jača konsenzus da će svaki budući grad na Marsu u konačnici morati biti samodostatan. U suprotnom, budući stanovnici Crvenog planeta nikada neće postati neovisni o Zemlji.