Tehnologije

Objašnjavamo što je digitalni zemaljski radio DAB+, koji je nedavno pokrenut i u Hrvatskoj

Mihael Jančić i Bruno Cigrovski ponedjeljak, 25. prosinca 2017. u 08:00

DAB+ platforma za radio prisutna je u zapadnoj Europi već dulji niz godina. S obzirom na to da je u Hrvatskoj nedavno pokrenut pilot-projekt emitiranja DAB+ signala, dobar je trenutak da se upoznamo s tehnologijom za digitalno zemaljsko odašiljanje radija

DAB (eng. Digital Audio Broadcasting) je sustav za radifuziju visoko kvalitetnih digitalnih audio i video programa te podatkovnih usluga za mobilni, prijenosni i fiksni prijam putem zemaljskih odašiljača definiran u standardu ETSI EN 300 401. Uz osnovni DAB standard postoji cijeli niz vezanih preporuka, normi koji pobliže definiraju DAB platformu, a cjeloviti popis se nalazi u dokumentu ETSI TR 101 495. DAB je prvenstveno platforma za digitalni radijski program, a nastao je temeljem rada projektne skupine EUREKA 147 koju je 1987. godine osnovala Europska komisija. U svijetu je Norveška broadcasting korporacija prva krenula s testnim odašiljanjem DAB kanala polovicom 1995. godine, a malo iza toga s odašiljanjem kreće britanski BBC te Švedski radio.

2007. godine standard je unaprijeđen u tzv. DAB+ koji ima napredniji sustav kodiranja audio sadržaja (HEAACv2+) te napredniji sustav zaštite od pogrešaka što ga čini dvostruko efikasnijim, robusnijim i otpornijim na pogreške uslijed utjecaja prijenosnog medija. DAB+ standard se danas koristi u većini Europskih zemalja gdje je implementiran neki od DAB standarda.

Može se reći da DAB platforma predstavlja najveći napredak u tehnologiji radija od uvođenja FM stereo tehnologije koji omogućuje prijam kvalitetnog zvuka bez smetnji. Ono što digitalizacija nosi je da DAB platforma omogućuje slušateljima dostupnost multimedijalnog sadržaja i usluga bilo u automobilu bilo na fiksnim digitalnim radijskim prijamnicima. To su tekstualne, grafičke, slikovne i video podatke vezane uz audio sadržaj kao što su: naslovnice albuma, komentari uz npr. sportske prijenose, podaci o pjesmi i izvođaču, elektronski programski vodiči i drugo.

Kod DAB+ je ujedno minimizirano vrijeme potrebno za prebacivanje s jednog na drugi program unutar istog multipleksa (eng. zapping), kao i vrijeme potrebno za prelazak na drugi multipleks.

Kodiranje audio sadržaja u DAB+ sustavu

Za vrlo efikasno kodiranje audio sadržaja danas je sinonim za kvalitetnu sustav High Efficiency Advanced Audio Coding v2 (skraćeno HE-AACv2). HE-AAC v2 (poznatiji kao MP4 ili AAC +) je definiran u normi ETSI TS 102 563. HE-AAC v2 je posljednjih godina postao sinonim za kvalitetni audio kodek u svim multimedijskim sustavima pa tako i DAB+.

Korištenje AAC+ kodeka omogućuje emitiranje iste ili bolje subjektivne kvalitete zvuka pri manjim brzinama prijenosa. Većim stupnjem kompresije zvuka i omogućuje do tri puta veći broj audio komponenata programskog sadržaja u odnosu na MP2 kodek koji se koristi u DAB-u. Uvođenjem DAB+ standarda prijamnici koji podržavaju taj standard moraju biti unazad kompatibilni što znači da moraju podržavati dekodiranje MP2 standarda. Osnonvi AAC algoritam dolazi u više varijanti ovisno o namjeni: AAC-LC; HE_AAC (SBR); HE-AACv2 (PS).

  • AAC-LC (Low complexity)  je algoritam gdje se signal se pretvara iz vremenske u frekvencijsku domenu upotrebom unaprijed MDCT transformacije (modificirana diskretna kosinusna transformacija, kvantizira se i kodira pomoću unaprijed definiranih psihoakustičnih filtera te se dodaju interni kodovi za ispravljanje pogrešaka. Za sprječavanje pojave pogrešno kvantiziranih uzoraka primjenjuje se algoritam Luhn mod N. AAC algoritam nudi frekvencije uzorkovanja između 8 kHz i 96 kHz i bilo koji broj kanala između 1 i 48, a koristi MDCT s povećanim duljinama prozora u vremenskoj domeni od 1024 ili 960 što rezultira poboljšanom učinkovitosti kodiranja jer je primjenjen sofisticiraniji psihoakustički model. AAC algoritam je efikasniji od MP2 algoritma no opet nije adekvatan za niže brzine prijenosa uz zadržavanje kvalitete. Stoga su se napravile nadogradnje.
  • HE-AAC je zapravo AAC-LC algoritam nadodan sa SBR profilom (Spectral Band Replication) koji daje učinkovitije kodiranje. Više frekvencije u audio signalu se ne prenose već se one reproduciraju transpodiranjem nižih frekvencija s obzirom da slušateljevo uho kod viših frekvencija ne traži matematičku preciznost kod reprodukcije dekodiranih viših frekvencija. HE-AAC (SBR) je osobito pogodan za streaming glasovnih prijenosa za niže brzine uz zadržavanje kvalitete zvuka.
  • HE AACv2 s dodanim PS (Parametric Stereo) modulom gdje se stereo informacija prenosi na način da se prenosi mono signal i pomoćna informacija sastavljena od diferencije lijevog i desnog stereo signala.

HE-AACv2 također ima druge mogućnosti kao što su prebacivanje stereo na mono, skrivanje pogrešaka i sl.

Prema rezultatima različitih testova za CD kvalitetu zvuka kod DAB-a treba prijenosni kapacitet od 192kbit/s, dok je kod DAB+ dovoljno 64kbit/s za istu (CD) kvalitetu uporabom HE-AACv2 profila.

Karakteristične postavke HE-AACv2 kodeka koji se primjenjuje u DAB+ standardu, su:

  • super audio okvir je uvijek iste duljine i trajanja (120 ms).
  • koristi se MDCT prozor od 960 vremenskih uzoraka po kanalu po audio okviru kako bi se osiguralo da u super okvir stane cijeli broj audio okvira
  • brzine uzorkovanja HE-AACv2 dekodera su 32 kHz i 48 kHz odnosno 16 kHz ili 24 kHz kada je SBR omogućen.
  • Broj audio okvira po super audio okviru je:
    • 2 (16 kHz AAC brzine uzorkovanja s omogućenom SBR),
    • 3 (24 kHz AAC brzine uzorkovanja s SBR omogućenim)
    • 4 (32 kHz AAC brzina uzorkovanja bez SBR-a)
    • 6 (48 kHz AAC brzina uzorkovanja bez SBR-a).

Karakteristike prijenosnog signala

DAB je komplentno sinkroni sustav od trenutka multipleksiranja DAB toka podataka do odašiljanja podataka (sadržaja) . Brzine prijenosa sadržaja su konstantne i uvijek su višekratnik od 8 kbit/s, kao i vremenski odsječci u kojima se prenosi sadržaj.

Širina pojasa kod DAB-a je 1,536 MHz, a ukupni prijenosni kapacitet je 2,432 Mbit/s .

DAB, odnosno DAB+ za odašiljanje koristi VHF III frekventno područje od 174 do 240 MHz. Širina kanala je izabrana temeljem VHF kanala iz doba analogne televizije širine 7MHz koji se dijeli na 4 DAB bloka, tako da unutar jednog VHF kanala imamo 4 DAB kanala npr. 12A, 12B, 12C i 12D. Svaki je širine 7/4MHz to jest 1.75MHz, od čega se koristi 1.536MHz a ostatak je zaštita od susjednih kanala.

Zbog osnovnog zahtjeva za mobilni prijam, za DAB je odabrana metoda moduliranja s više nosioca, takozvani OFDM - Orthogonal Frequency Division Multiplexing. Osnovna ideja iza OFDM-a je jedan brzi tok podataka podijeliti u više paralelnih tokova male brzine i svaki modulirati sa svojim podnosiocem. Time se duljina simbola povećava tako da bude dulja od trajanja tzv. ehoa, odnosno reflektiranih signala.

OFDM je spektralno vrlo efikasan jer minimizira razliku u frekvenciji između pojedinih nosioca dozvoljavajući određeno kontrolirano (ortogonalnost) preklapanje bez interferencije. Učinkovita upotreba spektra se dakle postiže preplitanjem više programskih signala i, dodatno, posebnom značajkom ponovne upotrebe frekvencije, odnosno korištenjem više odašiljača koji odašilju iste multiplekse na istoj frekvenciji. Navedena značajka je poznata pod engleskom nazivom  Single frequency Network (SFN), koristi se i u televizijskog digitalnoj radiodifuziji (DVB-T, T2).

 Podnosioci se moduliraju uz primjenu diskretne modulacije faze, i to u varijanti diferencijalne diskretne modulacije faze (DQPSK – Differential Quadrature Phase-Shift Keying) s pomakom π/4. Diferencijalno označava da demodulator ne treba imati referentnu fazu pa je stoga olakšana demodulacija, a π/4 znači da se koriste dvije identične QPSK konstelacije rotirane međusobno za 45° što pak smanjuje dinamiku signala jer vektor nikad ne prolazi kroz nulu.

DQPSK konstelacijski dijagram bez i sa pomakom π/4
DQPSK konstelacijski dijagram bez i sa pomakom π/4

Produkt broja podnosioca i razmaka između njih (1/T) je uvijek isti i daje totalnu širinu kanala kod DAB-a koja uvijek iznosi 1.536 MHz.

Strukturu prijenosnog okvira čini ukupno 77 OFDM simbola koji su podijeljeni na 3 logička kanala:

1) Sinhronizacijski kanal (Synchronization Channel); sastoji se od 2 OFDM simbola. Koristi se unutar prijenosnog sustava za osnovne funkcije demodulacije, kao što su sinkronizacija transmisijskih okvira, automatska kontrola frekvencije, procjena stanja kanala i identifikacija odašiljača. Sastoji se od tzv. null simbola i vremensko-frekvencijske fazne refernce (TFPR – Time Frequency Phase Reference). Null simbol označava početak DAB okvira i ujedno služi za vremensku sinkronizaciju prijamnika. Prepoznaje se po tome što su tijekom njega svi podnosioci u amplitudi nula. Tijekom svakog drugog null simbola određenim parovima podnosioca je moguće emitirati identifikacijski kod odašiljača; takozvani TII (Transmitter Identification Infromation). Iza null simbola slijedi TFPR simbol kod kojeg su svi nosioci postavljeni na određene fiksne faze prema CAZAC (Constant Amplitude Zero Autocorrelation) nizu. Ovaj simbol služi prijamnicima za AFC (Automatic Frequency Control) i kao početna fazna referenca.

2) Brzi servisni kanal (Fast Information Channel - FIC); sastoji se od 3 OFDM simbola. Koristi se za brzi pristup informacijama potrebnih za interpretaciju multipleksa kod prijama, građen je od FIB (Fast Information Block) blokova. Unutar njega se šalje infromacija o konfiguraciji multipleksa (Multiplex Configuration Information - MCI). Uz to mogu se slati i ostale vrste informacija kao npr. servisne informacije SI (Service Information) ili informacije uvjetnog pristupa CA (Conditional Access). Zbog bržeg i sigurnijeg prstupa FIC je vremenski nerazdijeljen podatkovni kanal s višom razinom zaštite od grešaka (1/3).

3) Glavni servisni kanal (Main Service Channel - MSC); sastoji se od 72 OFDM simbola. Koristi se za audio i podatkovne komponente ili servise, odnosno nosi sadržaj. MSC je vremenski podijeljen podatkovni kanal, podijeljen na podkanale koji su konvolucijski kodirani korištenjem jednolike zaštite od grešaka kod DAB+ sustava.

Svaki od navedenih kanala dolazi iz različitog izvora i onda sudjeluje u formiranju prijenosnog okvira prikazanog na slici:

Više programa nakon kodiranja i multipleskiranja zajedno tvore jedan tok podataka koji se naziva ''Ensemble“ ili multipleks. Tok podataka koji ulazi u DAB modulator, odnosno odašiljač, se zove ETI (Ensemble Transport Interface) i on služi za distribuciju u DAB mreži. ETI okvir počinje zaglavljem (header) koji sadrži informacije o konfiguraciji toka. Iza toga slijedi FIC (Fast Infromation Channel) namijenjen za automatsku konfiguraciju prijamnika, pa zatim glavni tok podataka (MSC – Main Service Channel) s potkanalima. Unutar ETI toka potkanali koji nose sadržaj prenose se sinkrono i bez FEC zaštite koja se dodaje unutar DAB modulatora. Sinkroni prijenos znači da im je redoslijed uvijek isti, kao i brzina prijenosa unutar potkanala. Ukupna brzina prijenosa kod ETI signala je 2.048 Mbit/s (E1[1]), a od toga je korisni sadržaj između 1.2 i 1.73 Mbita/s.

ETI signal je predviđen za prijenos na sinkronim E1 distribucijskim mrežama. Međutim takav način prijenosa je osjetljiv jer čak i vrlo kratki prekidi u distribucijskom lancu mogu uzrokovati da odašiljači isključe svoje signale i to može pokrenuti ciklus oporavka koji traje nekoliko sekundi. Stoga je 2009. razvijena nova vrsta distribucije; tzv. EDI protokol (Encapsulation of DAB Interfaces). Temelji se na ETSI TS 102 821 standardu koji omogućava enkapsuliranje ETI logičkih okvira okvira u EDI pakete.

EDI se temelji na „open source“ DCP protokolu. Stoga je slobodan, robustan zbog Forward Error Correction (FEC) zaštite definirane DCP-om i ima dodatnu funkcionalnost ponovnog slanja. EDI je i uni/bidirectional i uni/multicasting protokol uz transport preko IP-a. Potrebna brzina prijenosa može biti znatno niža nego kod ETI, a širenje paketa omogućuje izglađivanje mrežnog prometa i dodatnu zaštitu od privremenih zagušenja.

Zaštitno kodiranje

U DAB-u na svaki od mogućih 64 potkanala unutar MSC-a može biti primijenjen različit stupanj zaštite od grešaka. Potkanali mogu biti različite veličine ali kapaciteta koji je višekratnik od 8 kbit/s. Zaštita se radi unutar DAB modulatora, stoga se na ulazu modulatora prvo ETI tok demultipleksira na potkanale. Zatim se radi „scrambling“ to jest tok podataka potkanala se miješa s pseudo slučajnim binarnim nizom (PRBS – Pseudo random Binary Sequence) kako bi se razbili mogući dugi nizovi nula ili jedinica („energy dispersal“). Kao FEC (Forward Error Correction) zaštitno kodiranje koristi se konvolucijsko kodiranje i to RCPC (Rate Compatible Punctured Convolutional) varijanta. Kod DAB+ koristi se EEP (Equal Error Protection) zaštita, što znači da se svi dijelovi sadržaja štite jednoliko. Kod EEP postoji osam nivoa zaštite koji su podijeljeni na dvije vrste obzirom na korištenu brzinu prijenosa štićenog signala. Postoje 4 A nivoa kod kojih korištena brzina prijenosa mora biti dijeljiva s 8, te 4 tzv. B nivoa kod kojih brzina mora biti višekratnik od 32kbit/s. Kako je u DAB+ sadržaj kodiran velikom kompresijom (AAC) on je osjetljiviji na greške stoga se dodatno koristi i vanjsko zaštitno Reed Solomon kodiranje. Koristi se RS (120, 110, t=5) kod izveden iz originalnog RS (255, 245, t=5) koda. Taj kod se primjenjuje na svakih 110B audio superokvira (4 logička okvira) na koje dodaje 10B pariteta i na taj način može ispraviti  5B na spomenutih 110B. RS kodiranje uz umjereni ulazni, osigurava vrlo nizak izlazni broj grešaka.

Tokom odašiljanja zbog utjecaja prijenosnog medija može doći do duljeg niza pogrešaka (burst errors) kada FEC zaštita može zatajiti. Stoga se podaci nakon FEC kodiranja raspršuju u vremenskoj domeni (time interleaving). Time se razbijaju i dulji nizovi pogrešaka koje je potom lakše ispraviti.Ovisno o zahtjevima nakladnika (pokrivenost odašiljačem, kvaliteta prijema), zaštita od pogrešaka podesiva je za svaki program ili uslugu neovisno, sa zalihošću u rasponu od oko 33% do 300% (200% za zvuk). Prema tome, dostupna brzina prijenosa za usluge odašiljanja se kreće između 1.7 Mbit/s i 0.6 Mbit/s.

Brzine prijenosa DAB sustava

DAB multipleks je sposoban emitirati 2432 kbit/s. Dio kapaciteta se troši na sinhronizacijski kanal a ostatak na Main Service Channel (ukupno 2.304 Mbit/s) i Fast Information Channel (ukupno 96 kbit/s). 72 OFDM simbola u MSC kanalu nose 55296 bita uključujući i zaštitu, što odgovara ukupnom kapacitetu od 2.304 Mbit/s. Taj kapacitet od 55296 bita u svakom periodu od 24ms organiziran je u takozvane jedinice kapaciteta (CU – Capacity Units) od 64 bita. MSC uvijek nosi 864 CU u trajanju od 24ms. Kako svaka audio ili podatkovna komponenta može imati različit stupanj zaštite od pogrešaka, nije moguće definirati fiksnu brzinu prijenosa DAB sustava. Stoga se kapacitet multipleksa najčešće računa preko zauzetosti CU. Brzina toka pojedinih komponenata programskog sadržaja (zvuk, podaci) u multipleksu ovisi o omjeru zaštitnog koda.

Kapacitet multipleksa (ensemble) ovisi o brzini toka ulaznih komponenti i primijenjenom stupnju zaštite. U tablici ispod je prikazan mogući broj audio programskih sadržaja unutar DAB+ multipleksa ovisno o primijenjenom EEP nivou zaštite za tipične ulazne audio tokove podataka.

Broj programskih sadržaja u DAB+ multipleksu ovisno o stupnju zaštite:

  Nivo primijenjene EEP zaštite 1-A 2-A 1-B 3-A 2-B 3-B 4-A 4-B
  Omjer ulaznog i izlaznog toka 1/4 3/8 4/9 1/2 4/7 4/6 3/4 4/5
  Potreban SNR za BER 2x10-4 (dB) 5.0 7.1 8.4 9.3 10.6 12.3 15.6 16.2
Ulazni audio tok 24 kbit/s Broj zauzetih CU 36 24 - 18 - - 12 -
Broj audio programa unutar MUX-a 24 36 - 48 - - 72 -
Ulazni audio tok 48 kbit/s Broj zauzetih CU 72 48 - 36 - - 24 -
Broj audio programa unutar MUX-a 12 18 - - - - 36 -
Ulazni audio tok 64 kbit/s Broj zauzetih CU 96 64 54 48 42 36 32 30
Broj audio programa unutar MUX-a 9 13 16 18 20 24 27 28
Ulazni audio tok 96 kbit/s Broj zauzetih CU 144 96 81 72 63 54 48 45
Broj audio programa unutar MUX-a 6 9 10 12 13 16 18 19
Ulazni audio tok 128 kbit/s Broj zauzetih CU 192 128 108 96 84 72 64 60
Broj audio programa unutar MUX-a 4 6 8 9 10 12 13 14

Usluge koje omogućuje DAB

Usluge mogu sadržavati audio, video ili podatke, a podaci mogu ili ne moraju biti povezani s pripadajućim audio programom. Broj i brzina prijenosa svake pojedine usluge su fleksibilni, a prijamnici mogu dekodirati nekoliko servisnih komponenti ili usluga istodobno koje čine logičke komponente na izbor korisnika. DAB usluga se sastoji od minimalno jedne komponente. Primarna komponenta određuje tip usluge, na primjer ako je primarna usluga audio komponenta onda se radi o audio usluzi, a ako je primarna komponenta podatkovna onda se radi o podatkovnoj usluzi. I audio i podatkovne usluge mogu sadržavati i dodatne (sekundarne) audio ili podatkovne komponente. Kada korisnik izabere uslugu sve komponente moraju biti prezentirane. Počinje se s primarnom komponentom, a ako postoji sekundarna ona mora biti također automatski prikazana pod uvjetom da se ne natječe za isti izlazni uređaj.

Premda je DAB fokusiran na audio usluge, unutar sustava su razvijene i mogućnosti za emitiranje podataka.  Podatkovne usluge usko povezane s audio programima nazivaju se programski povezani podaci (PAD – Programme Associated Data).  Primjer su kontrola dinamičkog raspona (DRC - Dynamic Range Control) ili indikacija za govor/muziku (različita glasnoća). U tekstualne usluge spadaju i tzv. dinamičke oznake (Dynamic Label) i tzv. Journaline. Aplikacija za dinamičke oznake omogućuje prikaz kratkih tekstualnih oznaka na zaslonu prijamnika. Osnovna funkcionalnost je slična RDS radiotekstu iz FM-a. Sadržaj se uglavnom odnosi na trenutni program; naziv pjesme i izvođača, naziv emisije, brojevi telefona, kratke najave i slično. Prenosi se unutar PAD kanala i maksimalne duljine 128 bajta.

Journaline je interaktivna usluga s tekstualnim informacijama, usporediva je s teletekstom na TV-u ili elektroničkim magazinom. Tekstualnim informacijama se pristupa kroz izbornike organizirane u hijerarhijsku strukturu stabla.

DAb+ nudi i protokol za prijenos multimedijskih objekata (MOT – Multimedia Object Transfer Protocol) u DAB podatkovnim kanalima prema različitim tipovima prijamnika s multimedijskim mogućnostima. MOT osigurava interoperabilnost među raznim tipovima podatkovnih aplikacija i opreme različitih proizvođača. U standardizirane MOT aplikacije spadaju MOT Slideshow, emitiranje weba i EPG (Electronic Programme Guide). Slideshow je emitiranje niza slajdova (slika), web emitiranje se sastoji od HTML povezanih datoteka organiziranih u strukturu stabla koji se ciklički emitiraju, a EPG je elektronička verzija tiskanog programskog vodiča a kodira se u XML formatu.

Unutar FM RDS-a koristi se TMC (Traffic Message Channel) navigacijska usluga, a unutar DAB-a se koristi naprednija varijanta tzv. TPEG (Transport Protocol Experts Group), specifikacija razvijena za prometne i putne informacije (TTI – Traffic and Travel Information). TPEG-om se mogu prenijeti prometni događaji i vijesti, navigacija, predviđanje gustoće prometa, parking info, cijene goriva. Sve je „language independent“, odnosno upotreba nije ovisna o jeziku jer se podaci prenose kao numeričke vrijednosti koje prijamnik prevodi u poruku na jeziku koji upotrebljava korisnik. Tako na primjer vozač iz jedne zemlje koji se našao automobilom u drugoj europskoj zemlji može primati poruke o prometu na svojem jeziku bez obzira što putuje kroz zemlju drugog jezičnog područja.

U DAB standard spada i DMB (Digital Multimedia Broadcasting) protokol kojim se u DAB dodaju video/multimedijalne mogućnosti odnosno DAB postaje mobilna TV platforma. Iako kratica DMB zvuči kao novi sustav radi se nadogradnji DAB fizičkog sloja novom aplikacijom. Video sadržaj CIF (352x288) ili CCIR (720x576) rezolucije se kodira s H.264/MPEG-4, a audio s HE AAC v2. Prva država koja je implementirala DMB je Južna Koreja pod nazivom T-DMB, gdje se DMB trenutno komercijalno koristi, a u manjem broju europskih i azijskih država se DMB eksperimentalno emitira.

DAB u svijetu

DAB+ je u primjeni u velikom broju Europskih država; Belgija, Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Gibraltar, Irska, Italija, Monako, Nizozemska, Norveška, Poljska, Slovenija, Španjolska, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo. U Austriji, Bugarskoj, Mađarskoj, Latviji, Slovačkoj i Ukrajini DAB+ je trenutno u testnom radu. Norveška tijekom ove godine gasi nacionalne i regionalne FM mreže koje u potpunosti prelaze na DAB+. Švicarska ima u planu ugasiti FM do 2024. godine, a Danska i Engleska donose plan gašenja FM-a kada digitalna slušanost prijeđe 50%.

Što se ostatka svijeta tiče,  DAB+ se odašilje u Australiji, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Kuvajtu, dok je u većem broju Azijskih i Afričkih zemalja DAB+ u testnom radu. Sjeverna Amerika se odlučila za tzv. HD radio, kojim se na FM području uvode digitalni frekventni nosioci neposredno ispod ili iznad postojeće analogne frekvencije pojedinog nakladnika.

[1] E1 – ITU norma za brzinu prijenosa od 2.048Mbit/s, vuče porijeklo iz telefonije.