Proizvodnja računala i mobitela štetnija je za okoliš nego se mislilo
Najnovije istraživanje pokazuje kako će do 2020. godine utjecaj proizvodnje mobitela na okoliš preteći onaj koji donose sva računala i monitori zajedno
Istraživači s kanadskog sveučilišta McMaster objavili su u časopisu Journal of Cleaner Production studiju koja proučava utjecaj ICT industrije na okoliš. Prilikom potpisivanja Pariškog klimatskog sporazuma 2016. godine informatička industrija nije bila u fokusu zemalja jer je njezin doprinos ukupnoj globalnoj emisiji štetnih plinova bio na relativno niskim razinama u svim godinama kada se taj pokazatelj proučavao. Međutim, porast proizvodnje računala, a pogotovo mobitela u posljednjem desetljeću doveo je do toga da i ICT industriju treba svrstati među veće zagađivače okoliša.
Prema novom istraživanju ugljični otisak informatičke industrije sve je samo ne zanemariv na globalnoj razini. Od procijenjenog udjela u emisiji štetnih plinova od 1-1,6% u 2007. godini, znanstvenici procjenjuju da će do 2040. godine proizvodnja računala i mobitela imati udio od čak 14% u 2040. godini, i to ako ukupno zagađenje ostane na razini iz 2016. godine. U tom bi slučaju ICT industrija mogla zagađivati okoliš otprilike kao polovica ukupnog svjetskog sektora transporta.
Što je veći zaslon mobitela veća je i emisija štetnih plinova u njegovoj proizvodnji
Ono što dodatno zabrinjava jest proizvodnja mobitela. Iako su ovi uređaji značajno manji od računala, njihova sve veća proizvodnja znači da je i ugljični otisak koji ostavljaju sve značajniji. Zagađenje je veće i zbog toga što je prosječni životni vijek mobitela oko dvije godine, pa se oni češće kupuju.
Do 2020. godine utjecaj mobitela na okoliš, mjereno po emisiji stakleničkih plinova, premašit će godišnji utjecaj proizvodnje svih stolnih računala, prijenosnika i monitora – zajedno. Najveći dio emisije CO2 u ovom slučaju, čak 85-95%, odnosi se na rudarenje rijetkih materijala koji se koriste u proizvodnji mobitela. Stoga kupnja novog mobitela ima utjecaj na okoliš kao korištenje staroga kroz razdoblje od 10 godina.
Stručnjaci kao jednu od preporuka donose i produženje vijeka korištenja mobitela, te rjeđe kupovanje novih. Ipak, predviđanja im nisu optimistična jer se nazire sve veća proizvodnja uređaja "interneta stvari", koji će imati još kraći životni vijek pa će se utjecaj proizvodnje elektroničkih uređaja na okoliš samo povećavati.
Što se tiče ostatka ICT industrije kao najveći zagađivači istaknuti su poslužitelji i podatkovni centri, koji će do 2020. godine biti "zaslužni" za oko 45% emisija stakleničkih plinova ovog sektora.
