Glavni razlog za odluku o ukidanju dostavu pisama je pad od 90% u količini pisama od početka stoljeća. Dok je PostNord 2000. godine dostavljao 1,4 milijarde pisama, do 2024. ta se brojka smanjila na samo 110 milijuna. Široko prihvaćanje digitalnih komunikacijskih metoda, uključujući aplikaciju Digital Post koju koristi 95% Danaca, učinilo je tradicionalne poštanske usluge sve manje potrebnima.

Preusmjeravanje na dostavu paketa

Kao dio ove tranzicije, 1.500 poštanskih sandučića u Danskoj počet će nestajati od lipnja 2025. Prestanak dostave pisama imat će značajne posljedice i za radnu snagu PostNorda. Očekuje se da će oko 1.500 zaposlenika od ukupno 4.600 ostati bez posla zbog restrukturiranja tvrtke. Iako se dostava pisama ukida, PostNord planira preusmjeriti svoje poslovanje na usluge dostave paketa. Ovaj strateški zaokret prati rastući trend online kupovine i e-trgovine, što je dovelo do povećanja broja paketa. Konkretno, PostNord je zabilježio povećanje volumena paketa za 6% u posljednjem tromjesečju 2024. godine.

Sličan trend diljem Europe

Odluka nije prošla bez protivljenja. Kritičari, među kojima je i danski zastupnik Pelle Dragsted, izrazili su zabrinutost zbog utjecaja na ruralna područja i stariju populaciju. Procjenjuje se da oko 271.000 ljudi u Danskoj i dalje ovisi o fizičkoj pošti, posebno za važne informacije poput bolničkih termina i službenih odluka. Odluka Danske dio je šireg europskog trenda jer se poštanske službe prilagođavaju smanjenju broja pisama. 

Njemačka pošta također se prilagođava digitalnom dobu, pa je Deutsche Post najavio smanjenje za 8.000 radnih mjesta. Ovakve odluke svjedoče o transformaciji poštanskih službi diljem Europe uslijed sve veće digitalizacije komunikacije.

Privatizacija u SAD

U Sjedinjenim Američkim Državama već dugo postoji rasprava o privatizaciji Poštanske službe (USPS). Ova rasprava pojačala se posljednjih godina, pri čemu zagovornici tvrde da bi privatizacija mogla dovesti do povećane učinkovitosti i smanjenja troškova. Međutim, kritičari upozoravaju da bi takav potez mogao rezultirati smanjenim uslugama, posebno u ruralnim područjima, i potencijalno višim cijenama za potrošače. Tema ostaje kontroverzna, s različitim dionicima, uključujući sindikate poštanskih radnika, političare i poslovne interese, koji razmatraju potencijalne učinke privatizacije ove dugogodišnje javne institucije.