Japanska svemirska misija Hayabusa ušla je u povijest svemirskih istraživanja kao prva kojoj je uspjelo na Zemlju dopremiti uzroke s asteroida. Nakon nje uslijedila je misija Hayabusa2, koja je posjetila asteroid Ryugu, pa uzorke s njega također u kapsuli dopremila na Zemlju. Međutim, ova misija nastavljena je, jer je primarna svemirska letjelica za to bila sposobna i imala je dovoljno goriva. Tako je produljenje misije donijelo "lov" za novom metom, asteroidom 1998 KY26, označenim kao zanimljivom i uhvatljivom metom, koju bi sonda trebala sustići i na nju sletjeti 2031. godine.

Malen, brz i neobičan

Međutim, međunarodni tim astronoma sada je, koristeći se podacima sa zvjezdarnica diljem svijeta, uključujući Vrlo veliki teleskop (VLT) Europskog južnog opservatorija (ESO), došao do novih saznanja o asteroidu 1998 KY26. Rezultati, objavljeni nedavno u časopisu Nature Communications, pokazuju da je ovaj svemirski objekt značajno drugačiji nego što se ranije pretpostavljalo. Asteroid je oko tri puta manji i rotira oko svoje osi značajno brže, što znanstvenicima donosi nove ključne, ali zabrinjavajuće informacije za pripremu misije.

"Otkrili smo da je stvarnost ovog objekta potpuno drugačija od onoga kako je ranije opisan", izjavio je astronom Toni Santana-Ros sa Sveučilišta u Alicanteu, koji je vodio studiju. Nova promatranja u kombinaciji s prethodnim radarskim podacima utvrdila su da je asteroid širok svega 11 metara, što znači da bi se lako mogao smjestiti unutar kupole teleskopa koji ga je promatrao – što su i vizualno prikazali na priloženoj ilustraciji.

Također, ovaj ciljani asteroid rotira se oko svoje osi dvostruko brže nego što se mislilo. "Jedan dan na ovom asteroidu traje samo pet minuta", ističe Santana-Ros. Prethodni podaci sugerirali su promjer svemirske stijene od oko 30 metara i rotaciju od približno 10 minuta.

Izazov za japansku misiju

Ova otkrića imaju izravan utjecaj na produženu misiju letjelice Hayabusa2 Japanske svemirske agencije JAXA. "Manja veličina i brža rotacija učinit će posjet Hayabuse2 još zanimljivijim, ali i znatno izazovnijim", rekao je koautor studije Olivier Hainaut, astronom iz ESO-a. Manevar slijetanja, u kojem letjelica na trenutak dodiruje površinu asteroida radi prikupljanja uzoraka, bit će daleko teže izvesti nego što se očekivalo. Susret s 1998 KY26 bit će prvi put da svemirska misija posjećuje tako malen asteroid, budući da su prethodne misije bile usmjerene na objekte promjera od nekoliko stotina ili čak tisuća metara.

Kako bi prikupili podatke, znanstvenici su morali pričekati da se asteroid približi Zemlji i koristiti se velikim teleskopima poput VLT-a u čileanskoj pustinji Atacama. Novi podaci otkrivaju da asteroid ima svijetlu površinu i vjerojatno se sastoji od čvrstog komada stijene, koji je možda nastao odlamanjem od planeta ili drugog asteroida, iako se ne isključuje mogućnost da je riječ o nakupini labavo povezanih krhotina svemirskih stijena. "Nikada nismo vidjeli asteroid veličine deset metara izbliza, tako da ne znamo što očekivati", dodaje Santana-Ros.

Proučavanje ovog malenog asteroida bliskog Zemlji bitno je i u kontekstu planetarne obrane, budući da znanstvenici sada imaju alate kojima mogu i tako malene svemirske objekte detaljno okarakterizirati, što bi se pokazalo posebno bitnim ako se ispostavi da je jedan od sličnih asteroida potencijalna prijetnja našem planetu u budućnosti. Za usporedbu, da 1998 KY26 udari u Zemlju, izazvao bi eksploziju poput meteorita koji je 2013. pao kod Čeljabinska u Rusiji, a bio je tek nešto veći od ovog asteroida.