U astronomiji prošlu je godinu uvelike obilježilo otkriće tek trećeg međuzvjezdanog objekta koji je "zalutao" u Sunčev sustav. Bio je to komet nazvan 3I/ATLAS, prvi put uočen u srpnju 2025., čija brzina od  čak 61 km/s (220.000 km/h) i hiperbolična putanja su otkrile da je najvjerojatnije riječ o komadu stijene koji je u naše kozmičko susjedstvo stigao iz međuzvjezdanog prostora.

Neki, kako to obično biva, odmah su pokušali u njemu pronaći dokaze za izvanzemaljsko djelovanje, pa su u mjesecima nakon otkrića pokušavali svaki podatak o kometu prikazati kao "anomaliju" te čak sugerirali da je riječ o letjelici koja će poslat "izvidnice" ka Zemlji. Ništa od toga nije imalo baš nikakvog uporišta u stvarnosti, a oni koji se astronomijom bave nešto ozbiljnije načinili su niz promatranja kako bi utvrdili prirodu ovog objekta.

"Nema tehnopotpisa"

3I/ATLAS 19. je prosinca prošao najbliže Zemlji i sada se od nas zauvijek udaljava. Nezavisna organizacija Breakthrough Listen, koja sustavno promatra svemir u potrazi za tragovima izvanzemaljskog života, iskoristila je taj prolazak pa prikupila sve dostupne podatke s niza radioteleskopa te ih dala javnosti na uvid. Objavili su i znanstveni rad temeljen na vlastitim promatranjima teleskopom  Green Bank u Zapadnoj Viginiji, najvećim američkim pokretnim radioteleskopom, kojim su "osluškivali" signale s ovog kometa.

Naposlijetku su, nakon analize podataka s Green Banka, ali i teleskopa Parkes, Vera C. Rubin, MeerKAT i Allen Telescope Array, donijeli i svoj zaključak: "Nije detektirana nikakva umjetna radio emisija lokalizirana na 3I/ATLAS", kažu, pa dodaju: "Ukratko, 3I/ATLAS se i dalje ponaša kako se očekuje od prirodnih astrofizičkih procesa. On ipak ostaje izuzetno zanimljiva meta za promatranje s obzirom na ukupnu rijetkost međuzvjezdanih objekata. Nastavit ćemo promatrati 3I/ATLAS kao dio šire strategije temeljitog istraživanja svih međuzvjezdanih objekata, u skladu s našim ciljem provođenja najosjetljivije, najintenzivnije i najopsežnije potrage za tehnološkim potpisima."

Trenutačno, dakle, nema dokaza koji bi sugerirali da su međuzvjezdani objekti išta drugo osim prirodnih astrofizičkih objekata, piše u spomenutom radu. "Međutim, s obzirom na mali broj poznatih takvih objekata (do danas samo tri) i vjerojatnost međuzvjezdanih sondi kao nositelja tehnopotpisa, potrebno je temeljito istraživati ih, poručuju autori studije.