Međuzvjezdani komet, nazvan 3I/ATLAS, otkriven ovoga ljeta, postao je predmetom intenzivnog promatranja NASA-inih najmoćnijih svemirskih teleskopa. Budući da ovaj objekt dokazano potječe izvan našeg Sunčevog sustava, on je samo privremeni posjetitelj koji prolazi kroz naše svemirsko susjedstvo. Znanstvenici koriste sve raspoložive alate kako bi prikupili što više podataka prije nego što komet zauvijek, kroz nekoliko mjeseci, nestane u međuzvjezdanom mraku.

Najoštriji pogled dosad

Koordinirana kampanja promatranja ključna je za katalogiziranje putanje kometa i bolje razumijevanje njegovih karakteristika. Iako je potvrđeno da komet ne predstavlja nikakvu prijetnju Zemlji, ova promatranja pomažu NASA-i u njezinoj stalnoj misiji pronalaska, praćenja i razumijevanja objekata u Sunčevom sustavu, što ima za cilj i obranu našeg planeta od mogućih opasnih kometa i asteroida. Sada su teleskopi James Webb, Hubble i SPHEREx uspjeli dobiti nešto preciznije informacije o veličini, fizičkim svojstvima i kemijskom sastavu kometa 3I/ATLAS.

Svemirski teleskop Hubble snimio je svoju najoštriju sliku kometa 3I/ATLAS, što je astronomima omogućilo precizniju procjenu veličine njegove čvrste, ledene jezgre. Prema tim podacima, gornja granica promjera jezgre iznosi 5,6 kilometara, no mogla bi biti i znatno manja, do svega 320 metara. To su procjene veličine ispod onih koje je prošloga mjeseca dala zvjezdarnica Vera C. Rubin. Unatoč iznimnoj rezoluciji Hubbleovih snimki, samo središte kometa trenutno nije moguće izravno vidjeti.

Analiza kemijskog sastava

Uz Hubble, u promatranje su uključeni i drugi ključni NASA-ini instrumenti. Svemirski teleskop James Webb promatrao je komet 6. kolovoza koristeći svoj spektrograf u bliskom infracrvenom području (NIRSpec), a znanstveni tim već analizira prikupljene podatke, o čemu je dostupan i preliminarni znanstveni rad. Nedavno lansirana misija SPHEREx također je promatrala komet u razdoblju od 7. do 15. kolovoza, a prvi rezultati već su objavljeni na servisu arXiv.

Analizom spektra svjetlosti koja se odbija od objekta, znanstvenici mogu identificirati molekule i elemente prisutne u njegovoj komi i repu, što otkriva tajne o uvjetima u zvjezdanom sustavu iz kojeg potječe. Podaci Webba i SPHEREx-a otkrivaju prisutnost ugljikovog dioksida u komi kometa te manju količinu vodenog leda. To znači da je, na temelju trenutno dostupnih podataka, 3I/ATLAS vjerojatno komet bogat ugljikom, što nudi neke potencijalno važne informacije o uvjetima u okruženju u kojem je izvorno nastao, daleko izvan rubova našeg Sunčevog sustava.

Zajedničkim naporima ovih naprednih teleskopa, NASA stvara sveobuhvatan portret međuzvjezdanog posjetitelja 3I/ATLAS. Svaki djelić informacije je dragocjen jer predstavlja jedinstvenu priliku za proučavanje materijala koji je nastao oko neke druge zvijezde. (a ne kao posljedica izvanzemaljske aktivnosti, kako bi neki to voljeli interpretirati)

Komet 3I/ATLAS inače ima hiperboličnu orbitu, koja ga je i "odala" kao međuzvjezdanoga. Proći će kroz unutarnji Sunčev sustav između Marsove i Zemljine orbite prije nego što prođe unutar 210 milijuna kilometara od Sunca kasnije ove godine. Najmanje će od Zemlje biti udaljen oko 270 milijuna kilometara, iako će tada biti zaklonjen od izravnog pogleda – nalazit će se, naime, iza Sunca gledano iz naše perspektive.