Ako ste u vrijeme Kineske nove godine skrolali po Instagram Reelsima ili TikToku, zasigurno vam je barem jednom iskočio neki meme ili video kineske tematike. A ako ste, pak, odlučili to pogledati, lajkati ili možda poslati nekome, velika je šansa da vas je algoritam „uhvatio“ i ubacio vas u novi Gen Z trend – becoming Chinese ili ti ga chinesemaxxing.

Kao što se može lako zaključiti iz samog naziva, radi se o trendu koji u prvi plan stavlja kinesku kulturu u svakom smislu te riječi, od identiteta pa do općenito načina života. No, dok su u početku dominirali uglavnom estetski vodiči, poput kineske rutine šminkanja i odabira zelenog čaja, 2026. godina donijela je puno ironičniju verziju trenda.

'You met me at a very chinese time in my life'

No, vratimo se prvo na početak trenda. Prema Wikipediji, sve je počelo prošloga travnja kada je jedna korisnica X-a objavila status „you met me at a very chinese time in my life“ (upoznao si me u vrlo kineskom razdoblju moga života), što je zapravo parodija na završnu rečenicu Fight Cluba. Do kraja te godine, mnogi su influenceri „prigrlili“ ovaj meme, pa tako i popularna tiktokerica, Sherry Zhu, koja je počela objavljivati serijal duhovitih videa u kojima objašnjava ljudima kako postati Kinez.

Ubrzo su njezini videi postali svojevrsni globalni izazov pa su tako ostali kreatori sadržaja počeli snimati svoje „kineske transformacije“, a trend je početkom 2026. prerastao u čitav niz performativnih rituala – ispijanje Tsingtao piva, pušenje kineskih cigareta, hodanje s rukama na leđima, jedenje congeeja i zamjena hladne vode za toplu zbog bolje probave i ravnoteže u tijelu.

Drugi su, pak, otišli u nešto drugačijem smjeru pa su veličali kineske megagradove kroz estetske kadrove nebodera i noćnih panorama, uz poruke tipa - “cijeli život sam bio Kinez, samo to nisam znao“ ili „za mene ovo više nije Chinatown, nego samo town“.  Pojavila se i varijanta takozvane “Chinese baddie” estetike, koja se na TikToku i Reelsima profilirala gotovo kao zaseban mikrotrend.

U toj verziji fokus više nije samo na općem “postajanju Kinezom”, nego na idealiziranoj slici moderne, urbane, zgodne Kineskinje, odnosno one koja svaki dan kuha juhu jer brine o zdravlju, daruje skupo voće kao znak pažnje i naručuje pića bez šećera i leda. Naravno i ovdje je riječ o internetskoj karikaturi, točnije idealiziranoj slici koja više govori o fantaziji algoritma nego o stvarnim osobama. No, činjenica da se takav narativ masovno dijeli pokazuje kako se trend iz šale polako pretvara u romantičnu projekciju čitave kulture.

Vrhunac cijelog trenda dogodio se upravo na početku Kineske nove godine, kada su društvene mreže praktički eksplodirale sadržajem o pravilima koja se tada moraju poštovati ukoliko stvarno želite postati Kinez. Tako se, primjerice, moglo vidjeti da se na prvi dan nove godine ne smije prati kosa jer se time ispire sreća i bogatstvo, da se treba nositi nešto crveno te izbjegavati negativne riječi. Zanimljivo, kako su Kinezi sada ušli u godinu vatrenog konja, na društvenim su mrežama postali popularni i - konji.

Osjeti li se ovaj trend u Hrvatskoj i regiji?

Iako ovaj trend možda nije na isti način zaživio u Hrvatskoj i regiji, postoje oni koji su ipak „profitirali“ od recentnog promicanja kineske kulture. Popularni gastro youtuber iz Srbije, Nenad Živković, poznatiji na društvenim mrežama kao Debeli Sremac, ugostio je prije nekoliko tjedana u svom videu Branislava Žakića, novosađanina koji već nekoliko godina živi u Kini.

Kako i Žakić snima za YouTube svoja iskustva iz Kine, od svakodnevnog života do putovanja po raznim dijelovima zemlje, tako je njegov kanal, Balkanac u Kini, proteklih tjedana eksplodirao novim pretplatnicima i pogledima.

Što na trend kažu Kinezi?

Reakcije na ovaj trend poprilično su podijeljene. Nekim kineskim influencerima i kreatorima sadržaja je drago za dodatno širenje kineske kulture, no neki smatraju da je riječ o neiskrenom i podrugljivom trendu. Primjerice, novinar Wireda, Zeyi Wang, u svom je tekstu istaknuo da se kineska kultura fetišizira radi prolaznog trenda, da nedostaje stvarno razumijevanje „kineskosti“ te da je riječ samo o privremenom i potrošnom obliku „kulturnog angažmana“.

Trend je također dobio i političku dimenziju. Prema pisanju Timea, njegov uspon poklopio se s istraživanjima koja pokazuju da mlađe generacije u brojnim državama gledaju na Kinu znatno pozitivnije od starijih. Također se navodi da bi ovaj trend mogao signalizirati rast kineske meke moći (soft power) u inozemstvu, ali i predstavljati ironičan izraz razočaranja dijela američkih gen zijevaca njihovom domaćom politikom.

Na ovaj se trend čak oglasilo i kinesko Ministarstvo vanjskih poslova. Glasnogovornik, Lin Jian, pozdravio je međunarodni interes korisnika društvenih mreža za svakodnevni život u Kini, poručivši da on nadilazi neke tradicionalne simbole poput kung fua, pandi ili pak Kineskog zida. S druge strane, BBC navodi da su kineski državni mediji dodatno pogurali popularnost trenda te ga uklopili u širu priču o jačanju imidža Kine.

U svakom slučaju, ovaj trend pokazuje koliko se brzo internetska šala može pretvoriti u globalni kulturni fenomen s društvenim i političkim implikacijama. Bilo da je riječ o prolaznom algoritamskom valu, romantičnoj projekciji ili pak suptilnom primjeru meke moći, činjenica je da mladi na društvenim mrežama kulturne uzore sve češće pronalaze izvan tradicionalnih zapadnih okvira.

Hoće li ovaj trend potrajati? Vjerojatno ne. Međutim, ako nestane jednako brzo kao što se pojavio, ostat će kao pokazatelj toga koliko se globalni kulturni fokus u digitalnom dobu može promijeniti i to doslovno preko noći.