Koliko će vas što koštati? Novi domaći besplatni portal pomaže u planiranju budžeta

Novi hrvatski portal KoštaMe korisnicima nudi besplatne kalkulatore za procjenu troškova u kućanstvu, obitelji i poslovanju, čime olakšava pripreme za pregovore i planiranje kućnog proračuna

Sandro Vrbanus utorak, 18. kolovoza 2026. u 06:30

Na webu se pojavio novi portal KoštaMe, nastao sa željom da pruži pojedincima, obiteljima i malim poduzetnicima uvid u red veličine cijena prije angažiranja pružatelja usluga – u najrazličitijim područjima. Cilj je olakšati građanima i poduzetnicima planiranje budžeta te ih pripremiti za pregovore s izvođačima, ovisno o kategoriji izračuna koju odaberu.

Besplatno planiranje troškova

Portal je izradio obrt DigiAdria, o kojem smo već pisali kad su pokrenuli (također besplatni) internetski servis Žalba.eu, koji pomaže pri sastavljanju prigovora na prometne i parkirne kazne. Vlasnik Marko Krišto svoj portal nam opisuje ovako:

"Trenutačno su na portalu dostupna 23 interaktivna kalkulatora za različita područja: dom i renoviranje, automobile, obitelj, putovanja, zdravlje, fotografiranje i digitalne usluge. Korisnik odgovori na nekoliko pitanja i dobije procjenu cijene, realan raspon troška, razradu pojedinih stavki te informacije o tome što je uključeno u procjenu. Uz kalkulatore prikazujemo izvore i metodologiju, a korisnici mogu anonimno prijaviti i stvarno plaćene cijene kako bi se procjene s vremenom dodatno poboljšavale. Portal je besplatan i ne zahtijeva registraciju."

Informativni izračuni za mnoge situacije

Alat je osmišljen kao pomoć pri okvirnoj procjeni troškova prije prikupljanja konkretnih ponuda te za usporedbu više ponuda za isti opseg posla. Kalkulatori pokrivaju širok spektar kategorija, primjerice procjenu troškova bebe u prvoj godini, registracije automobila, pa čak i odlaska u svatove i davanja novčanog dara. Procjene se formiraju na temelju javno dostupnih cjenika, internih modela i anonimnih korisničkih prijava, uz jasno istaknut datum posljednje provjere podataka za svaki izračun.

Svi izračuni na portalu informativnog su karaktera. Kako bi se osigurala točnost, svaki kalkulator uz rezultat prikazuje stupanj pouzdanosti izvora podataka. Korisnicima se savjetuje da konačne uvjete i cijene uvijek potvrde izravno s izvođačima, servisima, laboratorijima ili drugim pružateljima usluga prije donošenja odluke.


Krišto nam je otkrio i neke detalje "iza kulisa", pa cijeli intervju s njime donosimo u nastavku.

Što se zapravo "krije" iza jednog od tih kalkulatora?

Kalkulatori nisu svi napravljeni po principu jednostavne formule. Ovisno o području, koriste kombinaciju ulaznih parametara, raspona cijena, pondera, uvjetnih pravila, minimalnih realističnih vrijednosti i korekcija. Kod određenih kalkulatora rezultat se zato ne dobiva samo množenjem količine i cijene, nego sustav pokušava procijeniti realan scenarij na temelju kombinacije odgovora korisnika.

Dosta vremena odlazi upravo na kalibraciju rezultata. U ranijim testovima pojedinih modela imao sam odstupanja oko 19%, a nakon korekcije pondera, pravila i minimalnih vrijednosti to se u testnim scenarijima spustilo približno na 12%. Naravno, cilj nije tvrditi da kalkulator može zamijeniti konkretnu ponudu izvođača ili pružatelja usluge. Zato uz svaki rezultat jasno prikazujem ograničenja, razinu pouzdanosti, datum podataka i izvore gdje su dostupni.

Odakle stižu ulazni podaci?

Za podatke sam napravio internu strukturu u kojoj se uz izvor može voditi naziv, datum, tržište na koje se odnosi i status podatka. Portal kombinira javno dostupne cijene, interne modele i provjerene korisničke prijave kada ih ima. Uveo sam i opciju "Prijavi cijenu" jer mi je dugoročna ideja da portal ne ovisi samo o povremenom ručnom istraživanju cijena nego da dobiva i signal sa stvarnog tržišta.

Kako je projekt izveden, gledano s tehničke strane?

Vjerojatno najzanimljiviji tehnički dio projekta je način na koji ga razvijam. KoštaMe razvijam praktički sam, ali uz Claude/Claude Code i OpenAI Codex kao razvojne alate. Ne koristim ih na način "napravi mi web-stranicu", nego kao dio normalnog development workflowa. Koristim ih za analizu postojećeg koda, implementaciju novih funkcionalnosti, refactoring, debugging, izradu i popravljanje testova, provjeru edge caseova, SEO i internal-link audite te pregled većih dijelova codebasea prije promjena.

Jedan model često koristim i kao svojevrsni drugi par očiju drugome, primjerice jedan napravi implementaciju, a drugi analizira postoje li regresije, sigurnosni problemi ili nelogičnosti. To mi omogućuje da kao jedna osoba razvijam projekt koji po količini funkcionalnosti već dosta odskače od klasičnog WordPress portala.

Odvija li se testiranje i održavanje također automatski?

Kako je broj kalkulatora počeo rasti, vrlo brzo je postalo jasno da ručno testiranje više nije dovoljno. Zato sam složio skup automatiziranih testova za ključne funkcionalnosti i kalkulacijske scenarije. Trenutno ih je oko 60. To je posebno važno zato što promjena zajedničke logike ili komponente može utjecati na više kalkulatora odjednom. Uz samu funkcionalnost dosta vremena odlazi i na tehnički SEO, interne linkove između povezanih kalkulatora i vodiča, strukturiranje sadržaja i sprečavanje situacije da se veliki broj sličnih stranica međusobno natječe za isti search intent.

Koliko košta održavanje takvog portala, kako to da on može biti besplatan?

Trošak samog hostinga u ovoj fazi projekta nije glavni problem. Puno veći trošak su vrijeme razvoja, održavanje modela, istraživanje i ažuriranje cijena, testiranje, SEO, sadržaj i dodavanje novih kalkulatora. Za korisnike želim zadržati korištenje besplatnim i bez registracije.

Poslovni model zato gradim kroz partnerstva vezana uz konkretan kontekst kalkulatora, a ne kroz klasično zatrpavanje portala display bannerima. Primjerice, korisniku koji računa trošak laboratorijskih pretraga može se prikazati relevantan privatni laboratorij, a kod nekog drugog kalkulatora tvrtka iz upravo tog područja. Prva partnerstva već postoje i taj model trenutno testiram. Ideja mi je ograničiti broj partnera uz pojedini kalkulator kako komercijalni dio ne bi preuzeo sam proizvod.

Što dalje, koji su sljedeći koraci?

Broj kalkulatora mi sam po sebi nije najvažnija metrika. Puno mi je zanimljivije povezivati ih u šire modele. Automobil je dobar primjer. Registracija, servis, gorivo, osiguranje i drugi izdaci zasebno nisu posebno zanimljivi, ali kada ih povežeš možeš korisniku pokazati približan stvarni mjesečni ili godišnji trošak vlasništva automobila.

Sličan princip može se primijeniti i na stanovanje, obitelj i druge kategorije. Dugoročno bih zato volio da KoštaMe postane više od zbirke kalkulatora – strukturirana baza stvarnih troškova za hrvatsko tržište iz koje se mogu raditi sve kvalitetnije procjene. Projekt je još vrlo mlad i puno toga je još eksperimentalno, ali upravo mi je to trenutno najzanimljiviji dio razvoja.