BCG savjetuje kako uspjeti u biznisu u idućem desetljeću

Boston Consulting Group izdvaja pet savjeta kako pripremiti tvrtku da bude pobjednik u 2020-im godinama

Sandro Vrbanus četvrtak, 14. veljače 2019. u 19:39

Pobjednici u poslovanju znatno su se promijenili u posljednjem desetljeću. Kada je počelo aktualno desetljeće, u 2010. godini, u svijetu se 10 najvećih burzovnih poduzeća po tržišnoj kapitalizaciji nalazilo u pet zemalja, samo su dvije bile iz tehnološkog sektora, a ni jedna nije vrijedila više od 400 milijardi dolara. Danas, svih 10 najboljih su u SAD-u i Kini, većinom su to tehnološke tvrtke, a neke su, barem privremeno, premašile vrijednost jednog bilijuna dolara.

Očekuje se da će ključ za uspjeh ponovno biti različit za iduće desetljeće. Nekoliko razvojnih trendova će, vjerojatno, iz temelja preoblikovati buduću konkurentnost u okruženju, kao što su, primjerice, brz napredak umjetne inteligencije, promjena globalnog ekonomskog poretka ili sve veći zahtjev za širi doprinos poslovanja na društvo. Da bi bili ispred tih trendova, poslovni lideri trebaju preispitati trenutačne pretpostavke i reorganizirati svoje organizacije. To vrijedi i za tehnološke i za tradicionalne tvrtke, koje će se suočiti s jednako kritičnim izazovima u sljedećem desetljeću: digitalni divovi će "postati punoljetni" i baviti se pitanjima kao što je zadržavanje povjerenja korisnika, dok će starije tvrtke morati razviti naprednije pristupe s novim tehnologijama.

Kako, dakle, pripremiti tvrtku da bude pobjednik u 2020-ima?

Boston Consulting Group vidi pet novih imperativa za biznis lidere, koji će se primjenjivati u svim industrijama i regijama:

1. Svladati novu logiku konkurentnosti

Sve prisutniji trendovi u tehnologiji, uključujući senzore, internet stvari i umjetnu inteligenciju, pretvorit će svako poslovanje u informacijsko poslovanje. S eksponencijalnim rastom i dostupnošću podataka, boljim alatima za dekodiranje tih podataka i brzo promjenjivim poslovnim okruženjem, tvrtke će sve više morati konkurirati stopom učenja, koristeći tehnologiju za prepoznavanje i ispunjavanje promjenjivih potreba svakog pojedinog korisnika.

Konkuretno okruženje će, također, izgledati drugačije u 2020.-ima. Tradicionalne granice industrije će biti nejasne. Umjesto njih, konkurencija i suradnja će se odvijati i unutar i između ekosustava - klastera tvrtki koje će formirati privremena partnerstva i koja će se zajednički razvijati. Ekosustavi su dinamični i ne mogu se potpuno kontrolirati, tako da će tvrtke morati biti više orijentirane prema vani, uspostaviti indirektan utjecaj kroz platforme i tržište i razvijati se zajedno sa svojim partnerima. Nekoliko digitalnih divova već je značajno iskoristilo moć ekosustava.

Konačno, konkurentnost tvrtki će sve više ovisiti i o njihovoj otpornosti. Naime, ubrzanje tehnoloških promjena, preusmjeravanje geopolitičke moći, povećana kontrola poslovanja i polarizacija društva ukazuju na razdoblje dugotrajne neizvjesnosti, u kojem će se životni ciklusi poduzeća najvjerojatnije i dalje smanjivati. Tvrtke će, stoga, morati brinuti ne samo o njihovoj neposrednoj konkurentnosti, već i o sposobnosti da prođu kroz neočekivane šokove.

2. Osmisliti organizaciju budućnosti

Velike količine podataka i umjetna inteligencija već mijenjaju našu sposobnost učenja. Međutim, povijest je pokazala da su organizacijske inovacije neophodne, kako bi se iskoristio cjelokupni potencijal novih tehnologija. Primjena umjetne inteligencije na postojeće procesne korake nije dovoljna: tvrtke moraju ugraditi tehnologiju u "integrirane petlje učenja", koje stalno prikupljaju informacije iz podatkovnih ekosustava, izvode zaključke pomoću strojnog učenja i, temeljem njih, samostalno djeluju, a sve to uz algoritmičku brzinu.

Tvrtke se također moraju bolje postaviti za sporo-pokretljive snage, kao što su društvene i političke promjene, a koje sve više mijenjaju poslovanje. Lideri će, stoga, morati stvoriti organizacije koje uče i prilagođavaju se svim vremenskim okvirima, kombiniranjem najboljeg od ljudi i od strojeva.

Organizacija danas mora biti spremna na nova učenja, s fleksibilnim tehničkim sustavima i promjenjivim poslovnim modelima, tako da se stalno može prilagođavati okolišu. Lideri trebaju preusmjeriti svoj naglasak sa stvaranja uhodanih i 'tvrdih' struktura na upravljanje fleksibilnim i dinamičnim sustavima.

3. Primijeniti dokazane pristupe o upravljanju transformacijom poslovanja

Obnavljanje organizacija za konkurentnost u 2020.-ima neće biti lak zadatak. Današnje vodeće tvrtke bi se mogle suprotstaviti velikim promjenama, bilo zbog averzije prema riziku ili vlastite samouvjerenosti. No, naše istraživanje pokazuje da je najveći čimbenik uspjeha velikih procesa promjena ovisan o tome koliko se rano započne s njima. Stoga je ključno stvoriti osjećaj žurnosti u organizacijama, kako bi svi na vrijeme shvatili potrebu za promjenom.

Lideri također trebaju diverzificirati svoje pristupe u provođenju promjena. Veliki programi transformacije obuhvaćaju puno vrsta izazova. U skladu s tim, lideri će morati prilagoditi svoje pristupe, krećući se dalje od jednog programa koji odgovara svima, a koji su usmjereni samo na standardizirane procese i unaprijed osmišljene vremenske okvire.

4. Iskoristiti raznolikost za povećanje inovativnosti i otpornosti na promjene

Raznolikost nije samo moralni imperativ, ona može učiniti poduzeća učinkovitijima na duge staze. Raznolikost povećava sposobnost za inovacije, šireći raspon ideja i mogućnosti tvrtke, a također i povećava otpornost: poput bioloških zajednica, tvrtke koje obuhvaćaju veću heterogenost bolje su pozicionirane da izdrže neočekivane promjene.

Najočitiji izvori raznolikosti, kao što su spol, etnička pripadnost i seksualna orijentacija, doista su važni za poticanje inovacija. Međutim, različita radna iskustva i obrazovanje također imaju smisla, a tvrtke koje su različite u više dimenzija su još inovativnije. Kako bi otkrili puni potencijal raznolikosti, organizacijama je potrebna i kultura koja vodi do prihvaćanja novih ideja. One moraju provesti mjere koje omogućuju otvoreno komuniciranje i predanost izgradnji raznolikosti kod najvišeg menadžmenta.

5. Ostvariti vrijednost za poslovanje i društvo

Negativni vanjski učinci, poput klimatske krize, su sve vidljiviji, automatizacija izaziva strah o budućnosti posla, pada povjerenje u tehnologiju, a najuspješnije tvrtke postaju sve moćnije. Kao rezultat toga, uloga poslovanja u društvu dolazi u pitanje, riskirajući održivost postojećeg modela korporativnog kapitalizma.

Da bi se poslovanje nastavilo, ono mora biti dio rješenja. Čelnici će morati ovladati umjetnošću korporativnog vladanja, proaktivno utjecati na kritična društvena pitanja, a koja će sve više djelovati na poslovanje. Morat će se usredotočiti i na ukupan društveni utjecaj svojih tvrtki, osiguravajući da poslovanje stvara društvenu i ekonomsku vrijednost. To ne samo da može dugoročno povećati financijski učinak tvrtke, nego može ojačati društveni odnos između tvrtke i društva, osiguravajući da taj odnos potraje.