Ako ste se ikad pitali na koji način HZMO izračuna mirovinu niste jedini. Odgovor nije moguće pronaći jednostavnim računanjem postotka posljednje plaće. Hrvatski mirovinski sustav uzima u obzir znatno više podataka i okolnosti. Malo smo istražili o kojim podacima je riječ
Većina korisnika AI alata zna da AI u svojim odgovorima može pogriješiti, ponekad i vrlo uvjerljivo. Zato njegove odgovore treba promatrati kao pomoć, a ne kao pouzdan i nepogrješiv izvor. Pokušali smo shvatiti zašto dolazi do takvih pogrešaka i kako ih prepoznati na vrijeme
Sve više mladih uzima dulju pauzu usred karijere. Ono što je donedavno zvučalo kao neodgovorna odluka danas postaje predmet ozbiljnih rasprava o radu, novcu i kvaliteti života. Je li riječ o prolaznom trendu ili početku nove radne kulture?
Od 12. kolovoza 2026. u Hrvatskoj počinje primjena većine odredbi nove europske Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR). Iako se često govori o zabrani jednokratne ambalaže, riječ je prije svega o novim pravilima kojima se želi smanjiti količina otpada i potaknuti održivija rješenja
Uz demografski pad i iseljavanje mladih, Hrvatska se suočava s jednim od najvećih izazova svoje budućnosti. Dok broj stranih radnika u Hrvatskoj iz godine u godinu raste, sve se češće postavlja pitanje je li Hrvatska postaje ovisna o stranoj radnoj snazi?
Nova generacija zakona protiv rada na crno mijenja odnos države, poduzetnika i građana. Pitanje više nije može li država pronaći prekršitelja nego može li moderna država u potpunosti suzbiti sivu ekonomiju. Ili je ipak riječ o fenomenu koji će uvijek pronalaziti nove oblike postojanja?
Nekada je o zapošljavanju, radu, napredovanju ili otkazu odlučivao nadređeni. Danas te odluke sve češće donosi softver. Možda ne potpuno samostalno, ali dovoljno često da se u europskim zemljama postavlja pitanje koje je donedavno zvučalo kao znanstvena fantastika: što kada algoritam postane šef?
Kriptovalute su u posljednjih nekoliko godina iz nišnog interesa tehnoloških entuzijasta prerasle u široko rasprostranjenu investicijsku pojavu. Ipak, porezni okvir koji ih prati mnogima se čini nejasan, pa čak i kaotičan. U tom raskoraku između inovacije i regulacije nekada nastaju skupe greške
Tema razdjelnika topline ponovno je postala jedna od najkontroverznijih energetskih tema u Hrvatskoj. Prema novom Zakonu obvezna je ugradnja razdjelnika od 1. siječnja 2027. Time je ponovo otvoreno pitanje: jesu li razdjelnici stvarno donijeli uštede ili su postali simbol loše energetske politike?
Tržište je preplavljeno procjenama o milijardama dolara potencijalnih ušteda i rastu efikasnosti pomoću AI tehnologije. Međutim, iza velikog interesa i snažnog marketinga ostaje pitanje koliko su stvarni financijski efekti AI-ja zaista veliki, i jesu li očekivanja možda dijelom prenapuhana?
Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti predlaže da svaki turistički smještaj mora imati registracijski broj zbog usklađenja s EU odredbama, koje formalno stupaju na snagu ovog mjeseca, a s primjenom počinju početkom 2027. Hoće li taj novi Zakon donijeti red na tržištu ili novi birokratski teret?
U trenutku kada umjetna inteligencija iz eksperimentalne faze prelazi u svakodnevnu poslovnu praksu, Europska unija je kroz EU AI Act odlučila zaštititi građane. No, iza plemenitih namjera otvara se pitanje hoće li ova regulativa ugušiti male IT tvrtke ili im konačno dati stabilan teren za rast?
Prijedlog HUP-a o skraćivanju bolovanja na teretu poslodavca s 42 na 7 dana potaknuo je rasprave o zlouporabi i neučinkovitosti zdravstvenog sustava. Bolovanja otkrivaju sukob ekonomskih interesa i stanja u zdravstvu. Može li Hrvatska pratiti europske modele bez reorganizacije zdravstvenog sustava?
Digitalni nomadi u Hrvatskoj su dio šire globalne promjene i noviji fenomen. Države se počinju sve više natjecati da privuku te visoko plaćene remote radnike. Svjetski ekonomisti ponekad tvrde da su digitalni nomadi “bolji od turista”. Je li to uopće moguće?
Hrvatska početkom 2026. s novim Zakonom o gradnji provodi jednu od najvećih reformi sustava prostornog planiranja i gradnje. Cilj Zakona je ubrzati gradnju kroz transparentnije administrativne procese koristeći sustave ePlan i eDozvola. No, dio stručnjaka upozorava na izazove u provedbi
Najnovije izvješće OECD-a donosi niz preporuka za Hrvatsku, od ukidanja energetskih subvencija, PDV promjena do nove reforme mirovinskog sustava radi kasnijeg odlaska u mirovinu. No, kako očekivati dulji radni vijek građana u zemlji u kojoj pacijenti često mjesecima čekaju na zdravstvene pretrage?
Dok su nekada djeca za pomoć u učenju pitala roditelje, nastavnike ili tražila odgovore u knjigama, danas sve češće pitaju umjetnu inteligenciju. Ona objašnjava gradivo, piše sastavke i nudi rješenja zadataka i to brzo, jednostavno i uvijek dostupno. Najnoviji podaci koje je objavila Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti pokazuju da svako treće dijete u Hrvatskoj koristi alate umjetne inteligencije, što otvara niz pitanja o obrazovanju, sigurnosti i ulozi odraslih u digitalnom odrastanju. Postaje nejasno uče li djeca uz pomoć umjetne inteligencije koristeći ju kao podršku učenju, ili kao zamjenu za vlastiti trud i razmišljanje?
Dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a od veljače 2026. godine poskupjelo je s 9,29 eura na 15 eura mjesečno, što predstavlja povećanje veće od 60 posto. No, osim samog poskupljenja, posebnu zabrinutost među osiguranicima izazvao je način na koji je ova promjena provedena, bez izravne obavijesti korisnicima, bez individualnog ažuriranja njihovih polica i bez službenog upozorenja o novim obvezama. Umjesto toga, očekuje se da građani sami saznaju za promjenu putem medija ili objava u Narodnim novinama, a od onih koji su unaprijed platili očekuju da sami saznaju koliko trebaju nadoplatiti
Zašto mladi u nekim europskim zemljama odlaze od kuće s 21 godinom, dok u drugima ostaju preko tridesete, i kakve veze s tim ima činjenica da negdje preko 90 posto stanovnika živi u vlastitom domu? Na prvi pogled, čini se logičnim da bi veća dostupnost vlasničkog stanovanja značila i bržu samostalnost mladih. No podaci u nastavku ovog teksta pokazuju upravo suprotno
Prema istraživanju OECD-a koje se zove Education at a Glance za 2025. godinu u Hrvatskoj je najveći udio odraslih sa srednjim i visokim obrazovanjem (25–64 godine) koji su rekli da su uživali u životu, tijekom tjedna koji je prethodio istraživanju. Ipak, osobe s nižim obrazovanjem (oni s osnovnom školom ili bez) rjeđe su iskazali pozitivno životno iskustvo u odnosu na više obrazovane. To upućuje na postojanje obrazovnih nejednakosti u subjektivnoj dobrobiti. OECD smatra što je viša razina obrazovanja pojedinaca, to je veća vjerojatnost da će uživati u životu
Akt o umjetnoj inteligenciji prvi je pravni okvir o umjetnoj inteligenciji koji se bavi rizicima umjetne inteligencije. Usvojen je još 2024. godine, a njegovo stupanje na snagu je postupno počelo još od prošle godine, a za njegovu punu implementaciju od usvajanja su određene dvije godine. Hrvatska ga je, sa svim članicama EU-a, počela djelomično implementirati, a od kolovoza ove godine će morati poštivati pravila za visokorizičnu umjetnu inteligenciju. Istražili smo o kojim je pravilima riječ
Razvoj digitalnih medija u posljednja dva desetljeća u potpunosti je promijenio način na koji ljudi stvaraju i konzumiraju sadržaj. U posljednjih nekoliko godina pojava vlogera, nove vrste javnih osoba kreatora sadržaja koji redovito snimaju video uratke i tako okupljaju milijunsku publiku, postala je izrazito popularna i privlačna mnogima koji razmišljaju o tome kako spojiti hobi i potencijalnu zaradu
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uputilo prijedlog Zakona o priuštivom stanovanju u proces javnog savjetovanja 4. prosinca. Prijedlog Zakona uključuje najam, kupnju prve nekretnine, rekonstrukcije, gradnju jednoobiteljskih kuća, aktivacije praznih stanova i poticanje osnivanja neprofitnih stambenih zadruga. Savjetovanje će biti otvoreno do 3. siječnja 2026. godine. Donosimo detaljniju analizu predloženog Zakona
Prema podacima Porezne uprave, Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i vodećih agencija za prodaju nekretnina, Hrvatska bilježi pad od oko 22 posto prodaje nekretnina strancima u posljednjih devet mjeseci. Probali smo saznati koji su razlozi tome i koje su prognoze za period od 2026. do 2028. godine
Zaštita prijavitelja nepravilnosti, često nazivanih “zviždačima”, jedan je od ključnih mehanizama borbe protiv korupcije, zlouporabe ovlasti i nepravilnosti u javnom i privatnom sektoru. U tom kontekstu, hrvatska Vlada je usvojila izmjene i dopune Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti s ciljem jačanja pravne sigurnosti prijavitelja, preciznijeg definiranja njihovih prava te usklađivanja domaćeg zakonodavstva s novim europskim propisima i međunarodnim standardima, uključujući i preporuke OECD-a.
Karizma se dugo smatrala isključivo ljudskom osobinom, neodoljivom silom koja osvaja ljude, što proizlazi iz kombinacije prisutnosti i emocionalne topline. Obilje popularno-znanstvene literature, podcasta i rasprava vrti se oko ove fascinacije, pružajući vježbe za usvajanje karizmatičnog stila, uz veliko obećanje uspjeha i privlačnosti drugima. Fascinacija s karizmatičnošću dolazi s jedne strane iz tih obećanja a s druge strane, karizma ostaje složen fenomen. Osim velikog interesa, tema karizmatičnog ponašanja također ima istraživačku tradiciju u sociologiji i psihologiji te je sada sve popularnija u računalstvu, posebno u umjetnoj inteligenciji (AI).
Tijekom kolovoza ove godine najavljen je nacrt izmjena i dopuna Zakona o sudovima, koji je istodobno upućen u postupak javnog savjetovanja. U okviru tog savjetovanja Udruga hrvatskih sudaca (UHS) dostavila je svoje primjedbe i prijedloge na predloženi tekst. Zakon je prošli tjedan stupio na snagu
Nova vrsta prijevare se širi internetom, prividno u ime Njuškala. Pripazite da vas ne prevare i preuzmu vam račun na Viberu
Geoarbitraža je stvaran i sve rašireniji fenomen, posebno među mladima iz Europe i šire, a znači da ljudi zarađuju u zemljama s višim primanjima (npr. Europa, SAD), a žive u zemljama gdje je trošak života puno manji poput Tajlanda, Indonezije, Vijetnama i sl. To im omogućava viši standard života. Luksuzniji stan, više slobodnog vremena, štednju i balans između posla i života. Usporedili smo Bangkok i Zagreb po troškovima života, zdravstvu, sigurnosti i kvaliteti svakodnevice, i rezultat je iznenađujući
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), uz obnovljeni Javni poziv za sufinanciranje fotonaponskih elektrana ugrađenih i puštenih u pogon tijekom 2025. godine, objavio je i poziv za građane čije su elektrane ugrađene 2024., a puštene u rad između 1. siječnja 2024. i 6. lipnja 2025.
Poznajem ljude koji su promijenili svoju karijeru jer "nisu više mogli" raditi dotadašnje poslove. Vrhunski kuhar je počeo voziti taxi, bankar prešao u pekara, informatičar u poljoprivrednika, a i često se spominju ljudi iz pravne struke (odvjetnici, suci) ili medicine (liječnici) koji prelaze na jednostavnije poslove poput učitelja joge, vinogradara ili barista jer žele manje stresa i više kontrole nad svojim vremenom. Pitali smo se - što ih je potaknulo na tu promjenu?
Odnedavno su mirovinska društva počela slati obavijesti korisnicima o novom modelu izbora umirovljenja kroz drugi mirovinski stup. Radi se o neindeksiranoj mirovini. Kakav je to model?
Je li vam se dogodilo da vas Yahoo traži potvrdu vašeg email računa i da vas, nakon što unesete lozinku, traži i da verificirate račun putem SMS poruke, i nudi vam kao jedinu opciju verifikacije broj koji ste nekada davno imali u posjedu, ali ga više nemate? Što tada napraviti?
Do 1. svibnja ove godine Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine najavilo je donošenje novog Pravilnika o kućnom redu u zgradama, koji je trenutno upućen u javno savjetovanje. Pravilnik sadrži dvadeset i četiri članka i većinom se odnosi na pravila korištenja zajedničkih prostorija u zgradama, dopuštenu razinu buke i sprječavanje skupljanja otpada u korištenju posebnih dijelova zgrade, satnicu kućnog mira, obveze kod iznajmljivanja stanova i ostale obveze stanara. Što se točno predlaže saznajte u nastavku...
Već godinama se u medijima provlači narativ da su cijene nekretnina u Hrvatskoj nedostižne građanima, pa se naglašavaju ekstremni primjeri poput: „Cijene eksplodirale!“ ili „Stanovi nikad skuplji!“. Ipak realna slika može biti puno nijansiranija. Mnogi nisu ni svjesni da je kupnja nekretnina u Hrvatskoj priuštivija nego je bila prije deset do petnaest godina i da su naselja u predgrađima sve atraktivnija. Je li problem u cijenama ili mentalitetu? Pokazat ćemo zašto je to tako, i kako na to poskupljenje cijena ne gledati "crno-bijelo"
Krajem prošle godine Hrvatski Sabor je usvojio izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kako bi se ispunio jedan od uvjeta za hrvatsko pristupanje OECD-u, jednoj od najvećih međunarodnih gospodarskih organizacija. Što je OECD i što ove izmjene točno znače za Hrvatsku, pročitajte u nastavku.
U Sabor je upućen nacrt Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, koji se posebno bavi pravima i obvezama stranih radnika, hrvatskim iseljenicima i zaštitom domaćih radnika u Republici Hrvatskoj. Ako ga Sabor odobri nastupit će značajne promjene koje se odnose na uređivanje statusa i zaštite stranih radnika, kao i nadzor agencija koje ih dovode
Hrvatska narodna banka (HNB) je najavila uvesti nove makrobonitetne mjere kojima će ograničiti kriterije kreditiranja građana, s ciljem očuvanja stabilnosti državnog financijskog sustava. Jesu li najavljene mjere doista pokrenute radi smanjenja inflacije i snižavanja cijena nekretnina?
Postoje dvije vrste perfekcionista. To su oni koji to doista jesu i oni koji to žele biti. Iako je uvriježena uzrečica da savršenstvo ne postoji, mnogi teže savršenstvu i žele tako izgledati, zvučati i ponašati se. U informatici se algoritmi moraju savršeno izvršavati, jer je to jedini način da sustav pravilno radi, postavlja se pitanje je li tako i s ljudima?
Na sjednici održanoj 13. prosinca 2024. godine Sabor je s većinom glasova usvojio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Ta izmjena Zakona nije baš puno odjeknula u medijima mada je važna svim onima koji posjeduju nekretnine (stan, kuću, zemlju i sl..) na katastarskim česticama u građevinskim i oko građevinskih područja, na kojima se odvija najmanje 80 posto gospodarske djelatnosti, a na kojima do sada nije bila službena državna izmjera radi utvrđivanja granica. Sve u svrhu potpune uspostave novog katastarskog operata takozvane Baze zemljišnih podataka. Što se točno mijenja objasnit ćemo u nastavku
Prema istraživanju EduCentra, 55 posto ispitanika ne radi u zanimanjima za koja su se školovali, uglavnom zbog nedostatka poslova u struci, nedostatka praktičnih kompetencija tijekom srednjoškolskog obrazovanja ili neprilagođenosti tržišta rada
Niti ove godine ne možemo zaključiti godinu da se ne osvrnemo na nove izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, koje su prije tjedan dana usvojene u Saboru, a stupaju na snagu od 1. siječnja 2025. godine. Ukratko ćemo objasniti o kojim je izmjenama riječ i dati par praktičnih primjera.
Kao i prošle godine u ovo doba Sabor je izglasao porezne i druge zakone koje je predložila Vlada i otišao na zasluženi zimski odmor. Sada je vrijeme da saznamo što nam se sprema sljedeće godine. Vjerujem da su mnogu čuli kako Vlada mijenja poreznu politiku smanjujući porezni pritisak s plaća povećavajući ga na oporezivanje nekretnina. Stavljen je naglasak na oporezivanje nekretnina koje služe kratkoročnom najmu da bi se takve nekretnine prenamijenile u nekretnine za dugoročni najam
Svi se ponekad zapitamo je li vrijeme za promjenu posla. Osjećate li se iscrpljeno, demotivirano ili kao da stagnirate? Možda su to znakovi da je vrijeme za novi izazov. Koji su još znakovi?
