Digitalni nomadi u Hrvatskoj su dio šire globalne promjene i noviji fenomen. Države se počinju sve više natjecati da privuku te visoko plaćene remote radnike. Svjetski ekonomisti ponekad tvrde da su digitalni nomadi “bolji od turista”. Je li to uopće moguće?
Hrvatska početkom 2026. s novim Zakonom o gradnji provodi jednu od najvećih reformi sustava prostornog planiranja i gradnje. Cilj Zakona je ubrzati gradnju kroz transparentnije administrativne procese koristeći sustave ePlan i eDozvola. No, dio stručnjaka upozorava na izazove u provedbi
Najnovije izvješće OECD-a donosi niz preporuka za Hrvatsku, od ukidanja energetskih subvencija, PDV promjena do nove reforme mirovinskog sustava radi kasnijeg odlaska u mirovinu. No, kako očekivati dulji radni vijek građana u zemlji u kojoj pacijenti često mjesecima čekaju na zdravstvene pretrage?
Dok su nekada djeca za pomoć u učenju pitala roditelje, nastavnike ili tražila odgovore u knjigama, danas sve češće pitaju umjetnu inteligenciju. Ona objašnjava gradivo, piše sastavke i nudi rješenja zadataka i to brzo, jednostavno i uvijek dostupno. Najnoviji podaci koje je objavila Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti pokazuju da svako treće dijete u Hrvatskoj koristi alate umjetne inteligencije, što otvara niz pitanja o obrazovanju, sigurnosti i ulozi odraslih u digitalnom odrastanju. Postaje nejasno uče li djeca uz pomoć umjetne inteligencije koristeći ju kao podršku učenju, ili kao zamjenu za vlastiti trud i razmišljanje?
Dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a od veljače 2026. godine poskupjelo je s 9,29 eura na 15 eura mjesečno, što predstavlja povećanje veće od 60 posto. No, osim samog poskupljenja, posebnu zabrinutost među osiguranicima izazvao je način na koji je ova promjena provedena, bez izravne obavijesti korisnicima, bez individualnog ažuriranja njihovih polica i bez službenog upozorenja o novim obvezama. Umjesto toga, očekuje se da građani sami saznaju za promjenu putem medija ili objava u Narodnim novinama, a od onih koji su unaprijed platili očekuju da sami saznaju koliko trebaju nadoplatiti
Zašto mladi u nekim europskim zemljama odlaze od kuće s 21 godinom, dok u drugima ostaju preko tridesete, i kakve veze s tim ima činjenica da negdje preko 90 posto stanovnika živi u vlastitom domu? Na prvi pogled, čini se logičnim da bi veća dostupnost vlasničkog stanovanja značila i bržu samostalnost mladih. No podaci u nastavku ovog teksta pokazuju upravo suprotno
Prema istraživanju OECD-a koje se zove Education at a Glance za 2025. godinu u Hrvatskoj je najveći udio odraslih sa srednjim i visokim obrazovanjem (25–64 godine) koji su rekli da su uživali u životu, tijekom tjedna koji je prethodio istraživanju. Ipak, osobe s nižim obrazovanjem (oni s osnovnom školom ili bez) rjeđe su iskazali pozitivno životno iskustvo u odnosu na više obrazovane. To upućuje na postojanje obrazovnih nejednakosti u subjektivnoj dobrobiti. OECD smatra što je viša razina obrazovanja pojedinaca, to je veća vjerojatnost da će uživati u životu
Akt o umjetnoj inteligenciji prvi je pravni okvir o umjetnoj inteligenciji koji se bavi rizicima umjetne inteligencije. Usvojen je još 2024. godine, a njegovo stupanje na snagu je postupno počelo još od prošle godine, a za njegovu punu implementaciju od usvajanja su određene dvije godine. Hrvatska ga je, sa svim članicama EU-a, počela djelomično implementirati, a od kolovoza ove godine će morati poštivati pravila za visokorizičnu umjetnu inteligenciju. Istražili smo o kojim je pravilima riječ
Razvoj digitalnih medija u posljednja dva desetljeća u potpunosti je promijenio način na koji ljudi stvaraju i konzumiraju sadržaj. U posljednjih nekoliko godina pojava vlogera, nove vrste javnih osoba kreatora sadržaja koji redovito snimaju video uratke i tako okupljaju milijunsku publiku, postala je izrazito popularna i privlačna mnogima koji razmišljaju o tome kako spojiti hobi i potencijalnu zaradu
Zbog nepovjerenja u dugoročno funkcioniranje financijskog i mirovinskog sustava, dio građana sve se češće okreće ideji samoodrživosti. Umjesto da novac vežu u mirovinske stupove ili dugoročne štedne proizvode, radije ulažu u zemlju, energetsku neovisnost ili vlastitu proizvodnju hrane. Istražili smo koji su izazovi tog izbora
Osvrnemo li se unazad u 2025. godinu i pogledamo najave promjena i usvojene izmjene zakona, koji su stupili na snagu krajem prošle ili od početka ove godine, shvatit ćemo da se puno toga očekuje u ovoj godini. Spomenut ćemo one najvažnije, za sve čitatelje koji su propustili neku od tih novina.
Zaštita prijavitelja nepravilnosti, često nazivanih “zviždačima”, jedan je od ključnih mehanizama borbe protiv korupcije, zlouporabe ovlasti i nepravilnosti u javnom i privatnom sektoru. U tom kontekstu, hrvatska Vlada je usvojila izmjene i dopune Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti s ciljem jačanja pravne sigurnosti prijavitelja, preciznijeg definiranja njihovih prava te usklađivanja domaćeg zakonodavstva s novim europskim propisima i međunarodnim standardima, uključujući i preporuke OECD-a.
Karizma se dugo smatrala isključivo ljudskom osobinom, neodoljivom silom koja osvaja ljude, što proizlazi iz kombinacije prisutnosti i emocionalne topline. Obilje popularno-znanstvene literature, podcasta i rasprava vrti se oko ove fascinacije, pružajući vježbe za usvajanje karizmatičnog stila, uz veliko obećanje uspjeha i privlačnosti drugima. Fascinacija s karizmatičnošću dolazi s jedne strane iz tih obećanja a s druge strane, karizma ostaje složen fenomen. Osim velikog interesa, tema karizmatičnog ponašanja također ima istraživačku tradiciju u sociologiji i psihologiji te je sada sve popularnija u računalstvu, posebno u umjetnoj inteligenciji (AI).
Tijekom kolovoza ove godine najavljen je nacrt izmjena i dopuna Zakona o sudovima, koji je istodobno upućen u postupak javnog savjetovanja. U okviru tog savjetovanja Udruga hrvatskih sudaca (UHS) dostavila je svoje primjedbe i prijedloge na predloženi tekst. Zakon je prošli tjedan stupio na snagu
Nova vrsta prijevare se širi internetom, prividno u ime Njuškala. Pripazite da vas ne prevare i preuzmu vam račun na Viberu
Geoarbitraža je stvaran i sve rašireniji fenomen, posebno među mladima iz Europe i šire, a znači da ljudi zarađuju u zemljama s višim primanjima (npr. Europa, SAD), a žive u zemljama gdje je trošak života puno manji poput Tajlanda, Indonezije, Vijetnama i sl. To im omogućava viši standard života. Luksuzniji stan, više slobodnog vremena, štednju i balans između posla i života. Usporedili smo Bangkok i Zagreb po troškovima života, zdravstvu, sigurnosti i kvaliteti svakodnevice, i rezultat je iznenađujući
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), uz obnovljeni Javni poziv za sufinanciranje fotonaponskih elektrana ugrađenih i puštenih u pogon tijekom 2025. godine, objavio je i poziv za građane čije su elektrane ugrađene 2024., a puštene u rad između 1. siječnja 2024. i 6. lipnja 2025.
Poznajem ljude koji su promijenili svoju karijeru jer "nisu više mogli" raditi dotadašnje poslove. Vrhunski kuhar je počeo voziti taxi, bankar prešao u pekara, informatičar u poljoprivrednika, a i često se spominju ljudi iz pravne struke (odvjetnici, suci) ili medicine (liječnici) koji prelaze na jednostavnije poslove poput učitelja joge, vinogradara ili barista jer žele manje stresa i više kontrole nad svojim vremenom. Pitali smo se - što ih je potaknulo na tu promjenu?
Odnedavno su mirovinska društva počela slati obavijesti korisnicima o novom modelu izbora umirovljenja kroz drugi mirovinski stup. Radi se o neindeksiranoj mirovini. Kakav je to model?
Je li vam se dogodilo da vas Yahoo traži potvrdu vašeg email računa i da vas, nakon što unesete lozinku, traži i da verificirate račun putem SMS poruke, i nudi vam kao jedinu opciju verifikacije broj koji ste nekada davno imali u posjedu, ali ga više nemate? Što tada napraviti?
Stanovanje u mnogim dijelovima Europske unije je sve skuplje, tako da Hrvatska nije jedina s tim problemom. Radi se o rastu cijena nekretnina i najamnina, skupim komunalnim troškovima i energetskom obnovom, koja dodatno financijski opterećuje građane. Europska komisija je trenutno podigla ovu problematiku na najvišu stratešku razinu pa je nedavno lansirala prvi Europski projekt za priuštivo stanovanje. Cilj im je povećanja ulaganja u socijalne stanove, zaštitu najmoprimaca i energetske obnove. Što taj projekt donosi?
The European High Performance Computing Joint Undertaking (EuroHPC JU) je uvrstila Sloveniju na popis zemalja u kojima će se graditi tvornice umjetne inteligencije. U Slovenskoj tvornici umjetne inteligencije, skraćeno SLAIF, nalazit će se superračunalo optimizirano za umjetnu inteligenciju (EuroHPC) uz AI Factory projekt. Što će se u toj tvornici razvijati?
Krajem prošle godine Hrvatski Sabor je usvojio izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kako bi se ispunio jedan od uvjeta za hrvatsko pristupanje OECD-u, jednoj od najvećih međunarodnih gospodarskih organizacija. Što je OECD i što ove izmjene točno znače za Hrvatsku, pročitajte u nastavku.
U Sabor je upućen nacrt Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, koji se posebno bavi pravima i obvezama stranih radnika, hrvatskim iseljenicima i zaštitom domaćih radnika u Republici Hrvatskoj. Ako ga Sabor odobri nastupit će značajne promjene koje se odnose na uređivanje statusa i zaštite stranih radnika, kao i nadzor agencija koje ih dovode
Hrvatska narodna banka (HNB) je najavila uvesti nove makrobonitetne mjere kojima će ograničiti kriterije kreditiranja građana, s ciljem očuvanja stabilnosti državnog financijskog sustava. Jesu li najavljene mjere doista pokrenute radi smanjenja inflacije i snižavanja cijena nekretnina?
Postoje dvije vrste perfekcionista. To su oni koji to doista jesu i oni koji to žele biti. Iako je uvriježena uzrečica da savršenstvo ne postoji, mnogi teže savršenstvu i žele tako izgledati, zvučati i ponašati se. U informatici se algoritmi moraju savršeno izvršavati, jer je to jedini način da sustav pravilno radi, postavlja se pitanje je li tako i s ljudima?
Na sjednici održanoj 13. prosinca 2024. godine Sabor je s većinom glasova usvojio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Ta izmjena Zakona nije baš puno odjeknula u medijima mada je važna svim onima koji posjeduju nekretnine (stan, kuću, zemlju i sl..) na katastarskim česticama u građevinskim i oko građevinskih područja, na kojima se odvija najmanje 80 posto gospodarske djelatnosti, a na kojima do sada nije bila službena državna izmjera radi utvrđivanja granica. Sve u svrhu potpune uspostave novog katastarskog operata takozvane Baze zemljišnih podataka. Što se točno mijenja objasnit ćemo u nastavku
Prema istraživanju EduCentra, 55 posto ispitanika ne radi u zanimanjima za koja su se školovali, uglavnom zbog nedostatka poslova u struci, nedostatka praktičnih kompetencija tijekom srednjoškolskog obrazovanja ili neprilagođenosti tržišta rada
Niti ove godine ne možemo zaključiti godinu da se ne osvrnemo na nove izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, koje su prije tjedan dana usvojene u Saboru, a stupaju na snagu od 1. siječnja 2025. godine. Ukratko ćemo objasniti o kojim je izmjenama riječ i dati par praktičnih primjera.
Kao i prošle godine u ovo doba Sabor je izglasao porezne i druge zakone koje je predložila Vlada i otišao na zasluženi zimski odmor. Sada je vrijeme da saznamo što nam se sprema sljedeće godine. Vjerujem da su mnogu čuli kako Vlada mijenja poreznu politiku smanjujući porezni pritisak s plaća povećavajući ga na oporezivanje nekretnina. Stavljen je naglasak na oporezivanje nekretnina koje služe kratkoročnom najmu da bi se takve nekretnine prenamijenile u nekretnine za dugoročni najam
Svi se ponekad zapitamo je li vrijeme za promjenu posla. Osjećate li se iscrpljeno, demotivirano ili kao da stagnirate? Možda su to znakovi da je vrijeme za novi izazov. Koji su još znakovi?
Na nedavnoj sjednici u Saboru potpredsjednik Vlade i ministar Bačić predstavio je nacrt Konačnog prijedloga Zakona o održavanju i upravljanju zgrada koji bi, po prvi puta u 34 godine hrvatske državnosti, trebao biti usvojen. Ako ga Sabor usvoji, to će biti prvi zakon koji podrobnije regulira upravljanje i održavanje zgrada u Hrvatskoj i koji se donosi radi sustavnog poboljšanja kvalitete stanovanja i efikasnijeg ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine. Što će se točno mijenjati i kako?
Osnovni račun banaka postaje besplata početkom sljedeće godine, po nalogu Vlade, pa smo istražili što se sve korisnicima pruža u okviru tog računa i kako se on otvara
Postoje poslodavci koji smatraju da su poželjni samo zato što nude veću plaću od prosjeka pa se zbog toga ne trude poboljšati komunikaciju i graditi dobre odnose sa svojim zaposlenicima. Takvi ne čine ništa kako bi osigurali pozitivno radno ozračje koje je ključno u zadržavanju postojećih zaposlenika, kao i u privlačenju novih. U našoj nedavnoj anketi u Bug-u o radnoj sreći zaposlenika saznali smo da bi njih 66% radilo i za manju plaću ako bi se na poslu osjećali sretno. Svi oni koji se žele istaknuti kao odlični poslodavci među svojim konkurentima, trebali bi uvažiti i pridržavati se savjeta o poželjnim kvalitetama poslodavca koje ćemo opisati u ovom članku.
Vjerujem da ste i sami primijetili kako nam je industrijska revolucija promijenila perspektivu u mnogim životnim aspektima, a posebno onu vezanu za kvalitetu. Jesmo li postali popustljivi pa prihvaćamo i lošije? Želimo brzi internet, prepametne mobitele, bespilotna vozila, zakrivljene ekrane i još dosta toga i očekujemo njihovu izvrsnost. A da li to uvijek dobijemo? Jesu li proizvođači zbog tržišne utrke snizili cijene do te mjere da su morali smanjiti kvalitetu i odustati od težnje ka izvrsnosti? Prihvaćamo li lošije. Jesmo li uz sva događanja naprosto zaboravili kako izgleda prava kvaliteta proizvoda i usluga? Saznajte u nastavku i odgovorite na našu anketu na kraju teksta.
U Hrvatskoj postaje sve teže zadržati zaposlenike da rade iz ureda; a istodobno je zaposlenicima još teže dobiti odobrenje za rad od kuće. Pojedini poslodavci pribjegavaju politici smanjenja plaće od čak 500 eura onima koji rade od kuće. To se odnosi na djelatnike raznih sektora, a posebno na djelatnike čiji se poslovi većinom mogu obavljati od kuće, tj. s bilo koje lokacije izvan ureda poput programiranja, digitalnog marketinga, dizajna, kodiranja i sl. U postpandemijsko se vrijeme podosta polemiziralo oko toga koji je oblik rada najbolji za poduzeće i za zaposlenika. Nekako je "isplivao" hibridni način rada kao "win-win" rješenje situacije, ali i dalje mnogi nisu time zadovoljni pa se i takav rad ukida. Zašto je to tako? Radi li se o jazu generacija X i baby-boomersa s generacijom Z i milenijalcima? Ili se radi o nesposobnosti prihvaćanja promjena? Je li produktivnost radnika opala? Ili, pak, takav rad loše utječe na gospodarstvo i javnu potrošnju? Koji sve mogu biti razlozi, pročitajte u nastavku
