Posljednjih godina sve se češće čuje ista priča o poduzetnicima koji startup pokrenu u Hrvatskoj, ostvare prve uspjehe, a zatim poslovanje sele u inozemstvo. Iako Hrvatska ima kvalitetne stručnjake i rastuću IT scenu, mnogi odlaze upravo kada bi trebali ostati graditi domaći ekosustav. Zašto?
Kad je Opća uredba o zaštiti podataka stupila na snagu 2018. godine, mnogi su je doživjeli kao prekretnicu u zaštiti privatnosti EU građana, a obećanja su bila velika. No, nekoliko godina kasnije, pitamo se jesu li građani u Hrvatskoj doista zaštićeniji ili je GDPR ostao tek formalnost na papiru?
Digitalni nomadi, freelanceri i zaposlenici stranih kompanija danas mogu živjeti u jednoj zemlji, raditi za drugu, pritom slobodno se kretati unutar Europske unije. No, iza slike fleksibilnosti i rada s laptopom iz kafića na obali, krije se složen sustav poreznih pravila i rizika koji se često zanemaruju
Kad je Hrvatska 2023. godine zamijenila kunu eurom, mnogi su građani imali osjećaj da je puno toga odjednom postalo skuplje, poput kave, kruha, mlijeka i svakodnevnih troškova. Nezadovoljstvo se brzo prelilo u javni prostor. Je li riječ o kombinaciji stvarnih promjena ili subjektivnog doživljaja?
Dok država otvara natječaje za sufinanciranje ugradnje dizala i obnove pročelja, velik broj višestambenih zgrada u Hrvatskoj nalazi se pred administrativnom preprekom koju ne može preskočiti, a to je nedostatak OIB-a
Pojam “quiet quitting” ili “tiho otkazivanje" sugerira otkaz, ali riječ je zapravo o nečemu suptilnijem, gdje zaposlenik ostaje na radnom mjestu, ali svjesno daje minimum propisan ugovorom. Kako zakon definira “minimalni angažman” i gdje je granica između legitimnog ponašanja i povrede radne obveze?
U trenutku kada umjetna inteligencija iz eksperimentalne faze prelazi u svakodnevnu poslovnu praksu, Europska unija je kroz EU AI Act odlučila zaštititi građane. No, iza plemenitih namjera otvara se pitanje hoće li ova regulativa ugušiti male IT tvrtke ili im konačno dati stabilan teren za rast?
Prijedlog HUP-a o skraćivanju bolovanja na teretu poslodavca s 42 na 7 dana potaknuo je rasprave o zlouporabi i neučinkovitosti zdravstvenog sustava. Bolovanja otkrivaju sukob ekonomskih interesa i stanja u zdravstvu. Može li Hrvatska pratiti europske modele bez reorganizacije zdravstvenog sustava?
Digitalni nomadi u Hrvatskoj su dio šire globalne promjene i noviji fenomen. Države se počinju sve više natjecati da privuku te visoko plaćene remote radnike. Svjetski ekonomisti ponekad tvrde da su digitalni nomadi “bolji od turista”. Je li to uopće moguće?
Hrvatska početkom 2026. s novim Zakonom o gradnji provodi jednu od najvećih reformi sustava prostornog planiranja i gradnje. Cilj Zakona je ubrzati gradnju kroz transparentnije administrativne procese koristeći sustave ePlan i eDozvola. No, dio stručnjaka upozorava na izazove u provedbi
Najnovije izvješće OECD-a donosi niz preporuka za Hrvatsku, od ukidanja energetskih subvencija, PDV promjena do nove reforme mirovinskog sustava radi kasnijeg odlaska u mirovinu. No, kako očekivati dulji radni vijek građana u zemlji u kojoj pacijenti često mjesecima čekaju na zdravstvene pretrage?
Zbog nepovjerenja u dugoročno funkcioniranje financijskog i mirovinskog sustava, dio građana sve se češće okreće ideji samoodrživosti. Umjesto da novac vežu u mirovinske stupove ili dugoročne štedne proizvode, radije ulažu u zemlju, energetsku neovisnost ili vlastitu proizvodnju hrane. Istražili smo koji su izazovi tog izbora
Osvrnemo li se unazad u 2025. godinu i pogledamo najave promjena i usvojene izmjene zakona, koji su stupili na snagu krajem prošle ili od početka ove godine, shvatit ćemo da se puno toga očekuje u ovoj godini. Spomenut ćemo one najvažnije, za sve čitatelje koji su propustili neku od tih novina.
Od 1. siječnja 2026. u Hrvatskoj se počeo primjenjivati novi zakon koji građanima s redovitim primanjima jamči pravo na paket besplatnih bankarskih usluga. Vijest je dočekana s velikim interesom javnosti jer se prvi put na razini zakona ograničava što banke smiju naplaćivati, a što ne. Ipak, iza pojma “besplatni paket” krije se niz nijansi koje će u praksi odlučivati hoće li taj paket doista biti svima povoljniji od postojećih
Toplinski otoci predstavljaju klimatski fenomen u urbanim područjima u kojima je temperatura zraka znatno viša nego u okolnim ruralnim područjima. Nastaju kao posljedica urbanizacije i ljudske aktivnosti, osobito zbog velike gustoće zgrada, nedostatka zelenih površina, prometa te oslobađanja topline pri korištenju fosilnih goriva. Posljedice uključuju povećanu potrošnju energije, negativan utjecaj na zdravlje ljudi te doprinos globalnom zatopljenju. Istražili smo što se u Hrvatskoj poduzima po tom pitanju.
Ne posjedovanje dovoljno znanja i vještina za donošenje razumnih financijskih odluka se ocjenjuje kao “niska razina financijske pismenosti” ili financijska nepismenost i ima svoje dalekosežne financijske posljedice. Kada je riječ o tome koliko bi veće znanje o financijama doprinijelo kućnom proračunu, na temelju financijske imovine prosječnog kućanstva, jedno njemačko osiguravajuće društvo je prije par godina istražilo kako osobe visoke razine financijske pismenosti mogu godišnje očekivati zaradu i uštedu u rasponu od 1.910 do 5.000 eura
Hrvatsko tržište rada tijekom posljednjeg desetljeća naviklo je na snažan priljev radnika iz trećih zemalja. No prema najnovijim podacima HZZ-a i MUP-a za prvih deset mjeseci 2025., vidljiv je preokret: broj izdanih dozvola za boravak i rad stranih radnika po prvi put nakon godina rasta bilježi značajan pad. Dok su prethodne godine završavale rekordnim brojkama, ove godine ritam se usporio i to u svim kategorijama: od novih zapošljavanja do dozvola po produženju radnog odnosa. Trend je dovoljno izražen da ga se više ne može tumačiti kao statističko odstupanje, nego kao početak nove faze na tržištu rada
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uputilo prijedlog Zakona o priuštivom stanovanju u proces javnog savjetovanja 4. prosinca. Prijedlog Zakona uključuje najam, kupnju prve nekretnine, rekonstrukcije, gradnju jednoobiteljskih kuća, aktivacije praznih stanova i poticanje osnivanja neprofitnih stambenih zadruga. Savjetovanje će biti otvoreno do 3. siječnja 2026. godine. Donosimo detaljniju analizu predloženog Zakona
Prema podacima Porezne uprave, Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i vodećih agencija za prodaju nekretnina, Hrvatska bilježi pad od oko 22 posto prodaje nekretnina strancima u posljednjih devet mjeseci. Probali smo saznati koji su razlozi tome i koje su prognoze za period od 2026. do 2028. godine
Zaštita prijavitelja nepravilnosti, često nazivanih “zviždačima”, jedan je od ključnih mehanizama borbe protiv korupcije, zlouporabe ovlasti i nepravilnosti u javnom i privatnom sektoru. U tom kontekstu, hrvatska Vlada je usvojila izmjene i dopune Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti s ciljem jačanja pravne sigurnosti prijavitelja, preciznijeg definiranja njihovih prava te usklađivanja domaćeg zakonodavstva s novim europskim propisima i međunarodnim standardima, uključujući i preporuke OECD-a.
Karizma se dugo smatrala isključivo ljudskom osobinom, neodoljivom silom koja osvaja ljude, što proizlazi iz kombinacije prisutnosti i emocionalne topline. Obilje popularno-znanstvene literature, podcasta i rasprava vrti se oko ove fascinacije, pružajući vježbe za usvajanje karizmatičnog stila, uz veliko obećanje uspjeha i privlačnosti drugima. Fascinacija s karizmatičnošću dolazi s jedne strane iz tih obećanja a s druge strane, karizma ostaje složen fenomen. Osim velikog interesa, tema karizmatičnog ponašanja također ima istraživačku tradiciju u sociologiji i psihologiji te je sada sve popularnija u računalstvu, posebno u umjetnoj inteligenciji (AI).
Tijekom kolovoza ove godine najavljen je nacrt izmjena i dopuna Zakona o sudovima, koji je istodobno upućen u postupak javnog savjetovanja. U okviru tog savjetovanja Udruga hrvatskih sudaca (UHS) dostavila je svoje primjedbe i prijedloge na predloženi tekst. Zakon je prošli tjedan stupio na snagu
Stanovanje u mnogim dijelovima Europske unije je sve skuplje, tako da Hrvatska nije jedina s tim problemom. Radi se o rastu cijena nekretnina i najamnina, skupim komunalnim troškovima i energetskom obnovom, koja dodatno financijski opterećuje građane. Europska komisija je trenutno podigla ovu problematiku na najvišu stratešku razinu pa je nedavno lansirala prvi Europski projekt za priuštivo stanovanje. Cilj im je povećanja ulaganja u socijalne stanove, zaštitu najmoprimaca i energetske obnove. Što taj projekt donosi?
The European High Performance Computing Joint Undertaking (EuroHPC JU) je uvrstila Sloveniju na popis zemalja u kojima će se graditi tvornice umjetne inteligencije. U Slovenskoj tvornici umjetne inteligencije, skraćeno SLAIF, nalazit će se superračunalo optimizirano za umjetnu inteligenciju (EuroHPC) uz AI Factory projekt. Što će se u toj tvornici razvijati?
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije uputilo je u proceduru prijedlog novog Zakona o otocima. Svi koji žive ili su živjeli na nekom od naših otoka znaju koliko je život na otoku u isto vrijeme i lijep i težak. Težinu stvara prometna povezanost, jer su otočani ovisni o trajektima da bi se povezali s kopnom. Problematična je i zdravstvena skrb, koja nije u većini otoka niti približno dobra kao na kopnu, a gospodarski razvoj je najblaže rečeno specifičan. Istražili smo na što će se nove mjere usmjeriti?
Prije par dana je u medijima odjeknula vijest o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, koga je Premijer Plenković najavio nakon slanja u Saborsku proceduru
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine trenutno radi na izmjeni Zakona o gradnji, koji bi trebao stupiti na snagu sljedeće godine. U toj izmjeni Zakona uz ostale promjene razmatrat će se i prijedlog o uvođenja seizmičkog certifikata, koji bi bio sličan energetskom certifikatu, ali specifičan za otkrivanje i procjenu seizmičke otpornosti zgrada
Prema Nacionalnom plan stambene politike RH do 2030. godine, koji je predstavljen krajem prošle godine, ministar Bačić je najavio da su u plan uvrštene i neprofitne stambene zadruge. Po njegovom planu, poticanjem neprofitnih stambenih zadruga izgradit će se 1.200 novih stambenih jedinica. Koliko zapravo znate o stambenim zadrugama? U nastavku ćemo objasniti što su stambene zadruge i kako one funkcioniraju. Kratka anketa je na kraju teksta.
Do 1. svibnja ove godine Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine najavilo je donošenje novog Pravilnika o kućnom redu u zgradama, koji je trenutno upućen u javno savjetovanje. Pravilnik sadrži dvadeset i četiri članka i većinom se odnosi na pravila korištenja zajedničkih prostorija u zgradama, dopuštenu razinu buke i sprječavanje skupljanja otpada u korištenju posebnih dijelova zgrade, satnicu kućnog mira, obveze kod iznajmljivanja stanova i ostale obveze stanara. Što se točno predlaže saznajte u nastavku...
Već godinama se u medijima provlači narativ da su cijene nekretnina u Hrvatskoj nedostižne građanima, pa se naglašavaju ekstremni primjeri poput: „Cijene eksplodirale!“ ili „Stanovi nikad skuplji!“. Ipak realna slika može biti puno nijansiranija. Mnogi nisu ni svjesni da je kupnja nekretnina u Hrvatskoj priuštivija nego je bila prije deset do petnaest godina i da su naselja u predgrađima sve atraktivnija. Je li problem u cijenama ili mentalitetu? Pokazat ćemo zašto je to tako, i kako na to poskupljenje cijena ne gledati "crno-bijelo"
Krajem prošle godine Hrvatski Sabor je usvojio izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kako bi se ispunio jedan od uvjeta za hrvatsko pristupanje OECD-u, jednoj od najvećih međunarodnih gospodarskih organizacija. Što je OECD i što ove izmjene točno znače za Hrvatsku, pročitajte u nastavku.
U Sabor je upućen nacrt Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, koji se posebno bavi pravima i obvezama stranih radnika, hrvatskim iseljenicima i zaštitom domaćih radnika u Republici Hrvatskoj. Ako ga Sabor odobri nastupit će značajne promjene koje se odnose na uređivanje statusa i zaštite stranih radnika, kao i nadzor agencija koje ih dovode
Hrvatska narodna banka (HNB) je najavila uvesti nove makrobonitetne mjere kojima će ograničiti kriterije kreditiranja građana, s ciljem očuvanja stabilnosti državnog financijskog sustava. Jesu li najavljene mjere doista pokrenute radi smanjenja inflacije i snižavanja cijena nekretnina?
Na nedavnoj sjednici u Saboru potpredsjednik Vlade i ministar Bačić predstavio je nacrt Konačnog prijedloga Zakona o održavanju i upravljanju zgrada koji bi, po prvi puta u 34 godine hrvatske državnosti, trebao biti usvojen. Ako ga Sabor usvoji, to će biti prvi zakon koji podrobnije regulira upravljanje i održavanje zgrada u Hrvatskoj i koji se donosi radi sustavnog poboljšanja kvalitete stanovanja i efikasnijeg ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevine. Što će se točno mijenjati i kako?
Osnovni račun banaka postaje besplata početkom sljedeće godine, po nalogu Vlade, pa smo istražili što se sve korisnicima pruža u okviru tog računa i kako se on otvara
Naša najveća banka obavijestila je korisnike o poskupljenju naknada za određene proizvode i usluge, koje stupa na snagu 8. siječnja 2025. godine. Istovremeno, ukida se naknada za ugovaranje i vođenje osnovnoga računa, u skladu s odlukom hrvatske Vlade. U nastavku donosimo detalje o promjenama
Tehnostres (eng. technostress) je pojam koji opisuje stres povezan s korištenjem tehnologije. To je oblik stresa koji nastaje zbog nemogućnosti prilagodbe brzom tehnološkom razvoju, prekomjernog korištenja digitalnih uređaja ili osjećaja opterećenosti tehnologijom. Koncept je prvi put definirao Craig Brod 1984. godine i od tada je postao sve relevantniji u kontekstu modernog društva, gdje tehnologija igra ključnu ulogu u privatnom i profesionalnom životu. Na kraju teksta je anketa.
Sve je više "sjedilačkih" poslova, a naročito kod zaposlenika tehnološkog sektora. Možda nam to nekad odgovara, posebno za vrijeme hladnih i kišnih dana, ali pitanje je koliko to odgovara našem tijelu? Hipokrat je rekao da je hodanje najbolji ljudski lijek, a čovječanstvo sve više pribjegava poslovima na kojima se jako malo, ili skoro nikako, hoda. U nastavku pročitajte što se događa u našem tijelu ako hodamo svaki dan barem pola sata
Starenje stanovništva povezano je s porastom nezaraznih bolesti kao što su dijabetes, hipertenzija, ishijalgije i sl., stoga je neophodno prebaciti fokus s konvencionalne skupe medicine i kirurgije na tehnološku prevenciju i liječenje. Jedan od uzroka spomenutih bolesti je i pretilost. Prema The World Obesity Atlas 2023. studiji, trenutni trendovi pokazuju da će više od polovice globalne populacije biti pretilo ili prekomjerno teško do kraja 2035. godine. Poražavajući je i podatak Eurostata da je u Hrvatskoj 65 posto stanovništva pretilo i 35 posto djece, što nas stavlja na vrh ljestvice zemalja EU
Početkom kolovoza je stupio na snagu EU Akt o umjetnoj inteligenciji (AI). Da bi se Akt implementirao komisija je formirala EU AI Pakt čija je osnovna funkcija prikupljanje i razmjena podataka s članicama AI Pakta, kao i komunikacija o provođenju zadanih smjernica AI Akta. Komisija Europske unije je krajem rujna objavila više od stotinu tvrtki koje su prve potpisnice Pakta EU-a o umjetnoj inteligenciji (AI) i njegovih dobrovoljnih obveza.
Prema najavama stručnjaka do 2050. godine svjetska populacija bi mogla doseći deset milijardi pa bi se potrebe za hranom povećale za pedeset posto. S obzirom na povećane potrebe za hranom i na sve veću borbu protiv višestrukih posljedica globalnog zatopljenja, koje utječu na sve manji urod poljoprivrednih usjeva, stručnjaci iz tehnološkog poljoprivrednog sektora aktivno istražuju i nude nove inovativne tehnologije koje bi trebale pomoći u toj teškoj borbi za opstanak. Opisat ćemo neke važnije tehnološke inovacije četvrte poljoprivredne revolucije koje bi mogle značajno pomoći u toj borbi
Postoje poslodavci koji smatraju da su poželjni samo zato što nude veću plaću od prosjeka pa se zbog toga ne trude poboljšati komunikaciju i graditi dobre odnose sa svojim zaposlenicima. Takvi ne čine ništa kako bi osigurali pozitivno radno ozračje koje je ključno u zadržavanju postojećih zaposlenika, kao i u privlačenju novih. U našoj nedavnoj anketi u Bug-u o radnoj sreći zaposlenika saznali smo da bi njih 66% radilo i za manju plaću ako bi se na poslu osjećali sretno. Svi oni koji se žele istaknuti kao odlični poslodavci među svojim konkurentima, trebali bi uvažiti i pridržavati se savjeta o poželjnim kvalitetama poslodavca koje ćemo opisati u ovom članku.
Vjerujem da ste i sami primijetili kako nam je industrijska revolucija promijenila perspektivu u mnogim životnim aspektima, a posebno onu vezanu za kvalitetu. Jesmo li postali popustljivi pa prihvaćamo i lošije? Želimo brzi internet, prepametne mobitele, bespilotna vozila, zakrivljene ekrane i još dosta toga i očekujemo njihovu izvrsnost. A da li to uvijek dobijemo? Jesu li proizvođači zbog tržišne utrke snizili cijene do te mjere da su morali smanjiti kvalitetu i odustati od težnje ka izvrsnosti? Prihvaćamo li lošije. Jesmo li uz sva događanja naprosto zaboravili kako izgleda prava kvaliteta proizvoda i usluga? Saznajte u nastavku i odgovorite na našu anketu na kraju teksta.
