Letjelica Resilience, dio ispaceove misije Hakuto-R Mission 2, izgubila je komunikaciju s kontrolom leta manje od dvije minute prije planiranog dodira s površinom, što je dovelo do proglašenja misije neuspješnom.

Prvi udar u Mjesec brzinom većom od 320 km/h

Ovo predstavlja drugi pokušaj ispacea za slijetanje na Mjesec nakon sličnog neuspjeha u travnju 2023. godine. Prva Hakuto-R letjelica srušila se zbog softverske greške koja je pogrešno procijenila visinu, ciljajući krater Atlas, ali neuspijevajući kada je pokretni navigacijski sustav pogrešno izračunao poziciju letjelice. To je iscrpilo zalihe goriva i uzrokovalo udar u Mjesec brzinom većom od 320 kilometara na sat. Pouka iz tog iskustva dovela je do toga da je misija iz 2025. ciljala Mare Frigoris, ravnicu u sjevernoj polutki Mjeseca, odabranu upravo kako bi se izbjegli topografski problemi koji su doprinijeli neuspjehu prvog pokušaja.

Uništeni znanstveni instrumenti u vrijednosti od 14,88 milijuna eura

Misija Resilience započela je lansiranjem 15. siječnja 2025. godine pomoću SpaceX Falcon 9 rakete s Cape Canaverala na Floridi. Letjelica je bila visoka 2,29 metara i težila je približno 998 kilograma kada je bila potpuno napunjena gorivom. Nosila je znanstvene instrumente u vrijednosti od 14,88 milijuna eura, uključujući uređaj namijenjen proizvodnji vodika i kisika, modul za proizvodnju hrane na bazi algi te sondu za mjerenje svemirske radijacije.

Razbila se i minijaturna vikendica u švedskom stilu

Letjelica je također imala rover od 5 kilograma nazvan Tenacious, razvijen od strane ispaceove europske podružnice u Luksemburgu uz djelomično financiranje Europske svemirske agencije. Rover je bio opremljen kamerom visoke razlučivosti i lopatom za prikupljanje mjesečeva regolita, dizajniran za rad od dva tjedna tijekom kojih je trebao snimati slike i prikupljati uzorke za NASA-u. Dodatni teret uključivao je minijaturnu vikendicu u švedskom stilu nazvanu Moonhouse, namijenjenu dodavanju umjetničkog elementa misiji.

Daljinomjer je kasnio u mjerenju udaljenosti

Neuspjeh misije nastao je zbog kritičnog kvara u sustavu laserskog daljinomjera letjelice. Prema riječima Ryo Ujiie, glavnog tehnološkog direktora ispacea, daljinomjer je kasnio u mjerenju udaljenosti letjelice od mjesečeve površine, što je uzrokovalo prebrz spust letjelice. Došlo je do, kako je tvrtka nazvala "tvrdog slijetanja" koje je vjerojatno uništilo letjelicu i njezine instrumente. Kontrola leta izgubila je kontakt s Resilience na visini od 192 metra, a telemetrijski podaci pokazali su veću brzinu spuštanja od očekivane. Pokušaji ponovnog pokretanja letnog računala letjelice bili su neuspješni, što je dovelo do završetka misije.

Idemo dalje, kaže izvršni direktor ispacea

Takeshi Hakamada, osnivač i izvršni direktor ispacea, potvrdio je da već pripremaju treću misiju u suradnji s američkim Draper Laboratory na većoj letjelici nazvanoj Apex 1.0, planiranoj za lansiranje 2027. godine na dalju stranu Mjeseca. Taj projekt dio je NASA-inog programa Commercial Lunar Payload Services za dostavu znanstvenih eksperimenata u dosad neistražene mjesečeve regije.

Nesupjeh je financijski i strateški udarac za ispace, koji je nastao iz japanskog tima koji se natjecao za Google Lunar X Prize. Od tada je ispace osigurao privatno financiranje za svoju ambicioznu inicijativu Venture Moon, koja predviđa "cislunarna gospodarstvo" koje povezuje Zemlju i Mjesec kroz komercijalne aktivnosti. Dugoročni planovi tvrtke uključuju uspostavljanje mjesečevog grada do 2040. godine, sposobnog za smještaj 1.000 stanovnika i prijem svemirskih turista. Međutim, neuspjeh Resilience može utjecati na povjerenje investitora i NASA-e u sposobnosti ispacea za buduće misije.