BFS 2021: Hrvatski muškarci prvaci Europe! (po debljini)
Prva dama Hrvatske, epidemiologinja i voditeljica projekta Živjeti zdravo, govorila je o problemu koji rijetko izravno povezujemo s tehnološkim napretkom – prekomjernoj tjelesnoj masi
Posljednje keynote predavanje ovogodišnjeg BFS-a tradicionalno je rezervirano za offtopic temu, tek rubno povezanu s tehnologijom. Posljednjih mjeseci mnogi rade od kuće, pa je neizbježno da pritom više i sjede, jedu i – debljaju se. Lako je vidjeti kako se to može povezati s prisutnošću tehnologije, a prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović pojasnila je i točnu vezu napretka tehnologije s prekomjernom tjelesnom masom. Voditeljica projekta Živjeti zdravo i epidemiologinja kojoj je to struka povukla je, među ostalim, i paralelu s napretkom prijenosnih računala u posljednja četiri. Kako su računala postajala sve tanja, njihovi su korisnici postajali sve deblji.
No, nije to jedina veza tehnologije i debljine. Profesorica Milanović kazala je kako su muškarci u Hrvatskoj "prvaci Europe" – 24,4% ih ima prekomjernu tjelesnu masu, a 67% ih ima previše kilograma, i po tome su najgori u Europi. Očekivano trajanje života iz tog razloga kraće im (nam) je čak 3,5 godine.
Osim što je debljina znanstveni i medicinski problem, ona je i financijski problem, jer na nju otpada sve veći dio državnog proračuna. U Hrvatskoj je to čak 6,6% državnog proračuna koji odlazi na troškove zdravstva.
Prva generacija prevencije debljine bila je usmjerena na individualne slučajeve, pa se sprječavala kroz promociju pravilne prehrane i veću tjelesnu aktivnost. No, korijeni debljine su daleko dublji od toga, i leže u društvenom okruženju koje "tjera" pojedinca da stalno jede – u svakoj prilici društveni je pritisak toliko snažan da negativno utječe na ljude i navodi ih na prekomjernu prehranu.
Prevencija debljine 2.0, pak, kroz projekt Živjeti zdravo, orijentira se na to da se problem debljine rješava kao problem društva, a ne pojedinca. Pristup problemu je multisektorski te omogućava edukaciju i pristupačnost rješenja za njega – od obrazovnih institucija na dalje. Projekt donosi obrazovne programe u škole, poligone za vježbanje, te promovira zdrav život kod najmlađih.
Treću generaciju borbe protiv debljine možemo pokrenuti i mi. Uz ulaganje u tehnologiju od 10% porast debljine iznosi 1,4%, a medicinski djelatnici ne mogu pratiti rast tehnologije. Odgovor leži u društveno odgovornom poslovanju svakoga u lancu. Izrada "Procjene utjecaja na debljinu" prijedlog je dr. Milanović koji bi se trebao provoditi u tehnološkom sektoru. Spriječiti sjedilački način života i donijeti nove prijedloge u borbu protiv prekomjerne tjelesne mase može ponuditi samo IT zajednica, u kojoj problem i ima izvorište.
