BFS 2025: Novi oblici štednje, Trumpov memecoin i regulativa
Jesu li ETF fondovi investicijski superalat za neznalice i mogu li uz razvoj fintecha zamijeniti klasičnu štednju. Što o tome misle u industriji, ali i na strani regulatora, doznali smo u zadnjem panelu dana
Posljednja točka BFS-a 2025 bavila se još jednom financijama, ulaganjima i povećanjem vrijednosti vlastite imovine. Održana je panel rasprava u kojoj su sudjelovali predstavnici fintech industrije, ali i regulatora. U njoj je TV urednik i voditelj Ivan Vrdoljak na pozornici BFS-a ugostio Ivanu Drlje (Intercapital), Juricu Jednačka (HANFA) te Ivana Glavaša (Blockroad), s ciljem da odgovore na pitanja o tome kako i zašto ulagati u ETF-ove (burzovno trgovane investicijske fondove) naspram klasičnoj štednji.
Optimizam na tržištima posljednjih godina, kad je riječ o kriptovalutama i ulaganjima u klasične oblike imovine, potaknut je povijesno visokim prinosima, pa samim time privlači i sve više ulagača. Ipak, sve su veće naznake velike volatilnosti, pogotovo kad je riječ o tehnološkim dionicama, kao i tradicionalno u slučaju kriptovaluta. Izgledi za ovu godinu i dalje su pozitivni, pa bismo i nju trebali, u svijetu dionica, završiti u plusu. Isto tako analitičari su optimistični i oko bitcoina, navodeći da je "daleko manji rizik imati nešto u bitcoinu nego ne imati ništa u njemu", kako je rekao Glavaš.
Razgovaralo se o uvođenju ETF-a koji omogućavaju regulirano trgovanje bitcoinom, što je također potaknulo rast cijene te kriptovalute. Sličnu ponudu korisnicima nudi i Intercapitalova aplikacija Genius, no vodeći računa o averziji ili sklonosti samog korisnika riziku. Ovisno o tome, bitcoin će se uvoditi u određenom postotku u njegov investicijski portfelj. Aplikacija također vodi računa i o diverzificiranosti portfelja.
Nezaobilazna je tema bio i Trumpov memecoin, koji je lansiran pa zabilježio ogroman porast cijene u danima prije njegove inauguracije. Riječ je o svojevrsnom otporu regulativama, potezu koji nagovještava novo razdoblje opuštanja regulative i povećanja slobode kretanja kapitala u SAD-u. Naravno, sa strane ulagača, bio je to vrlo špekulativan oblik imovine, pa će nažalost većina njih izgubiti uloženo.
Iako je bilo nekih naznaka, o ukidanju poreza na kapitalnu dobit u nas se još aktivno ne govori, doznali smo od predstavnika HANFA-e. Međutim, moguće je uvođenje štedno-ulagačkih računa, na kojima bi se sredstva oporezivala tek po podizanju, a ne kao sada, prilikom svake transakcije dionicama ili drugom imovinom. Do kraja sljedeće godine na Zagrebačkoj burzi bi se mogli pojaviti prvi financijski instrumenti koji bi omogućili shortanje dionicama. Zaključno – za one koji žele početi ulagati, trebali bi početi polagano, oprezno i diverzificirano.
