Odbor za energiju i trgovinu Zastupničkog doma SAD-a jednoglasno je odobrio prijedlog zakona koji bi mogao rezultirati zabranom TikToka u Sjedinjenim Američkim Državama, osim ako njegova matična tvrtka, ByteDance, ne proda tu društvenu medijsku platformu. Prijedlog, kada ga potpiše predsjednik, a ne bude preglasan vetom od strane oba doma, postaje zakon i dodjeljuje mu se službeni broj.

Prijedlog za koji su svi u odboru glasali, daje ByteDanceu rok od 165 dana da proda TikTok. Ako tvrtka ne uspije prodati u tom roku, preuzimanje aplikacija i ažuriranje će se obustaviti na trgovinama aplikacija Applea i Googlea, a američkim web hosting kompanijama bit će zabranjeno podržavati aplikacije pod kontrolom ByteDancea. Zašto se američki zakonodavci, i ne samo oni, boje TikToka?

Prvo, brojke, koje govore o snazi i utjecaju Tik Toka i zašto je on meta. TikTok ima više od jedne milijarde mjesečno aktivnih korisnika diljem svijeta. Kineska verzija TikToka, Douyin, imala je 750 milijuna dnevnih aktivnih korisnika u 2023. godini. TikTok ima više od dvije i pol milijarde dnevnih aktivnih korisnika širom svijeta kada se kombiniraju obje verzije aplikacije. U Sjedinjenim Američkim Državama, TikTok otprilike ima 150 milijuna mjesečno aktivnih korisnika, sa značajnim udjelom korisnika u dobi od 24 godine ili mlađih. Američki odrasli korisnici provode više od četiri milijarde ukupnih minuta dnevno na TikToku prema podacima iz 2023. godine.

Bude li potvrđen zakon o zabrani TikToka  u SAD, hoće li ga slijediti ostali, uključujući Europsku uniju?

Brojke ukazuju na snagu dosega publike pa nije čudo da se pojavila briga kod američkih zakonodavaca. Sve počinje od bojaznosti da kineske vlasti mogu zatražiti pristup korisničkim podacima TikToka. Ova i druge zabrinutosti se temelje na kineskom pravnom okviru, Zakonu o nacionalnoj obavještajnoj službi, donesenom 2017. godine i izmijenjenom 2018. godine. Nalaže se da organizacije i građani moraju podržavati, pomagati i surađivati s kineskim obavještajnim agencijama.

Također, postoji strah da vlada ima pristup algoritmu TikToka i tako oblikuje što korisnici vide na platformi, bilo cenzuriranjem sadržaja ili promoviranjem propagande. To je, za Amerikance, posebno aktuelno u godini predsjedničkih izbora.  

Strah je i da značajna količina osobnih podataka američkih korisnika može poslužiti za identifikaciju i potencijalno regrutiranje špijuna ili ucjene. Kako je objavio magazin Forbes, ByteDance je potvrdio prošle godine da je TikTok pratio novinare, njihove lokacije i IP adrese kako bi utvrdio tko provaljuje interne novosti o kompaniji.

To je dovoljan razlog da se povjeruje kako praksa već postoji. Iz ovog svega prolazi da je glavni problem nejasni odnos između kineske matične tvrtke TikToka, ByteDancea, i vlasti u Peking, koji, naravno, javno nije definiran i potvrdan. Unatoč naporima TikToka da uvjeri američke zakonodavce da je oslobođen utjecaja kineske vlade, sumnje ostaju. Malo je stvarnih dokaza koji su podastrijeti javnosti i sve ove zabrinutosti su hipotetske, ali ne i nemoguće, s obzirom na ono što je javno poznato o kineskim zakonima i strukturi vlasništva TikToka. Budući da se gura taj prijedlog, vjerojatno je da američke obavještajne agencije i zakonodavci imaju saznanja o kojima se ne govori.

Ne, mi smo neovisni, kaže TikTok

ByteDance i TikTok snažno su se usprotivili prijedlogu zakona, tvrdeći da krši prava Amerikanaca na temelju Prvog amandman. Prvi amandman propisuje da Kongres ne može donesti zakon koji ograničava ideju osnivanje religije ili, što je važno u ovom slučaju, onemogućava slobodu govora kroz objave na TikToku.  

Inače, Prvi amandman je toliko spominjan u svim diskusijama oko društvenih mreža da bi ga trebalo redefinirati koliko se rasteže njegova interpretacija. Argumenat TikToka uz to je da bi mogući zakon naštetio milijunima koji kreiraju sadržaj i time zarađjuju, što je očito svjetski, a ne samo američki problem. Koliko bi influencera izgubilo posao, stvarno je tragična slutnja i problem prvog svijeta.  

TikTok  se ne miri i pokušava mobilizirati svoju korisničku bazu da kontaktiraju predstavnike u Kongresu  te izraze svoje protivljenje. Protiv mogućeg zakona bune se i Američka unija građanskih sloboda (American Civil Liberties Union, ACLU) i neki zastupnici Demokratske stranke. Oni tvrde da bi to mogao postati opasan presedan narušavanjem slobode govora, opet taj Prvog amandman, i narušavanje prava na privatnost. Također se pitaju jesu li zakonodavci u potpunosti razumjeli tehnologiju koju pokušavaju regulirati, što zapravo i nije glupo pitanje.

Najveće čudo, zakon je dobio podršku predstavnika obje stranke, vrlo rijetka pojava u današnjoj polariziranoj američkoj političkoj sceni. Podupire ga predsjednik Bide, demokrat i predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson, republikanac. Sljedeći korak je glasanje u Zastupničkom doma, zakazano za sljedeći tjedan. Međutim, njegova sudbina u Senatu još je neizvjesna.