Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) danas nam je u Zagrebu otvorio vrata jedne od svojih šest novoizgrađenih postaja za praćenje kvalitete zraka u Hrvatskoj. Smještena na južnoj strani SRC-a Jarun, ova je postaja četvrta tog tipa u Zagrebu i prva u zapadnom dijelu grada. Također, jedina je za sada koja na zagrebačkom području mjeri crni ugljik, sastavni dio lebdećih čestica, koji ima značajan utjecaj na ljudsko zdravlje i može uzrokovati bolesti dišnog sustava.

Nova zagrebačka postaja za praćenje kvalitete zraka rezultat je projekta AIRQ, koji Državni hidrometeorološki zavod provodi u partnerstvu s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada od 2017. godine, a čiji je cilj ostvariti efikasniju kontrolu i upravljanje kvalitetom zraka u urbanim sredinama, zonama i aglomeracijama. Postaja, koju smo imali prilike posjetiti, uz postojeće smještene u Susedgradu i Prilazu baruna Filipovića, davat će potpunije informacije o kvaliteti zraka u dijelu grada, u kojem živi trećina stanovnika Zagreba.

100%-tna pokrivenost urbanog stanovništva

"Modernizacija provedena projektom AIRQ osigurala je cjelovit sustav mjerenja i kontrole kvalitete zraka, što će nam pružiti vrijedne informacije kako bismo odredili utjecaj pojedinog izvora onečišćenja na kvalitetu zraka i samim time omogućiti donošenje odgovarajućih mjera i strategija za unaprjeđenje kvalitete zraka i osiguranje zdravijeg okoliša za sve građane", poručila je voditeljica projekta i načelnica Sektora za kvalitetu zraka DHMZ-a, Jadranka Škevin-Sović, dipl.ing.

Predstavljajući ostvarene rezultate istaknula je i da je, pored modernizacije i izgradnje ukupno 24 postaje za praćenja kvalitete zraka diljem Hrvatske, unutar istog projekta razvijen model za procjenu prizemnih koncentracija onečišćujućih tvari – što je posebno važno za ona područja na kojima nema mjernih postaja. Time je osigurana 100%-tna pokrivenost stanovništva u urbanim sredinama relevantnim podacima o kvaliteti zraka.

Projektom AIRQ nadograđena je računalna infrastruktura DHMZ-a zbog povećanja kapaciteta, sigurnosti i pouzdanosti, te osiguranja daljnjeg nesmetanog funkcioniranja državne mreže za praćenje kvalitete zraka, kao i ostalih moderniziranih i proširenih infrastrukturnih mreža DHMZ-a, meteorološke i hidrološke. AIRQ je omogućio i modernizaciju DHMZ-ovog umjernog laboratorija kako bi se osigurala sljedivost i pouzdanost mjerenja kvalitete zraka, kao i modernizaciju kemijskog laboratorija DHMZ-a i IMI-ja za analizu uzoraka oborine, lebdećih čestica i aerosola.

"Projektom AIRQ kemijski laboratorij, koji djeluje u okviru Jedinice za higijenu okoline Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, nabavio je opremu vrijednu preko 2 milijuna EUR koja će se koristiti za fizikalno-kemijske analize lebdećih čestica na postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka. Osim toga, obuhvaćen je i veći broja lokacija na kojima će se mjeriti kemijski sastav lebdećih čestica PM10 i PM2.5, što će pružiti bolji uvid u njihovu prostornu i vremensku raspodjelu, kao i relevantne informacije o izloženosti građana Hrvatske", rekla je zamjenica koordinatorice projekta od strane IMI-ja, dr. sc. Ranka Godec.

Prim. dr. sc. Matijana Jergović, voditeljica Odjela za procjenu rizika i logistiku i zamjenica voditeljice Službe zaštite okoliša i zdravstvene ekologije Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, ukazala je na ozbiljnost problema onečišćenja zraka zbog njegovog utjecaja na zdravlje ljudi. Naime, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji onečišćenje zraka predstavlja najveći okolišni rizik za zdravlje ljudi, a prema procjenama Europske agencije za okoliš svake godine prouzroči otprilike 400.000 slučajeva preuranjenih smrti u Europi.

Upravo je to jedan od razloga što je Europska komisija predložila izmjene Direktive i usvojila Akcijski plan u kojem je kao jedan od ciljeva istaknuto smanjenje učinka onečišćenja zraka na zdravlje za više od 55% na području Europske unije do 2030.

Podaci dostupni online u realnom vremenu

Domagoj Mihajlović, voditelj Službe za upravljanje sustavom mjerenja kvalitete zraka, Luka Mrvoš, voditelj Odjela za mjerenje kvalitete zraka, te Mladen Rupčić, voditelj Odjela za održavanje infrastrukture DHMZ-a demonstrirali su nam način mjerenja kvalitete zraka na postaji Zagreb-4 koji uključuje: uzorkovanje zraka, mjerenje kvalitete zraka mjernom opremom, prijenos izmjerenih podataka i njihovu diseminaciju prema bazi DHMZ-a i portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj, o kojem skrbi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Na portalu su građanima dostupni podaci o kvaliteti zraka u realnom vremenu.

"Postaja Zagreb-4 jedina je u Zagrebu koja mjeri crni ugljik ili čađu. To su vrlo sitne čestice koje nastaju nepotpunim sagorijevanjem drva i fosilnih goriva. Ove čestice imaju značajan utjecaj na ljudsko zdravlje, jer mogu duboko prodrijeti u dišni sustav", objasnio je Domagoj Mihajlović, istaknuvši kako ova postaja omogućava mjerenja koja pružaju pregled glavnih uzročnika onečišćenja zraka na širem području Zagreba.

Dr. sc. Silvije Davila iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) je objasnio kako radi uređaj za prikupljanje sitnih čestica PM2.5 na postaji Zagreb-4. To je uređaj koji automatski skuplja uzorke lebdećih čestica svakih 24 sata. "Prikupljeni uzorak analizira se gravimetrijski na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, a po potrebi se provode i dodatne kemijske analize. Mjerenja se vrše referentnim metodama, a dobiveni podaci o 24-satnim koncentracijama lebdećih čestica PM2.5 koristit će se za ocjenu kvalitete zraka na području Jaruna".

Projektom "AIRQ – Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka" uspostavlja se cjelovit sustav mjerenja i kontrole kvalitete zraka u Hrvatskoj u svrhu zadovoljenja europskih i nacionalnih kriterija o očuvanju zdravlja ljudi i okoliša. Projekt je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), a njegova ukupna vrijednost iznosi 16.606.742,32 EUR.