Na području Europske unije 2025. godine će na snagu stupiti Europski akt o pristupačnosti proizvoda i usluga. Njime će se pravila o pristupačnosti, koja su se do sada odnosila samo na državna tijela, obuhvatiti sve digitalne korisničke aplikacije, usluge i proizvode. Ovdje govorimo o pristupačnosti ("accessibility") u kontekstu stvaranja digitalnih proizvoda, tj. stvaranju i prilagođavanju aplikacija i web sadržaja potencijalnim korisnicima koji imaju neku vrstu invaliditeta i/ili otežavajuće situacije, zbog koje je način na koji koriste digitalni proizvod donekle izmijenjen.

U Infinumu se takvom prilagodbom bave već dugo, izdali su i svoj priručnik na tu temu, pa su pravo mjesto da im se obratimo s nekoliko pitanja vezanih za pristupačnost. Na njih nam je odgovorila Ana Šekerija, Product Owner iz Infinuma.

Kako u Infinumu uključujete pristupačnost u različite faze razvoja proizvoda, od početne ideje do konačnog proizvoda?

U kreiranju proizvoda koji su pristupačni želimo krenuti pravim putem od samog početka. Umjesto da pristupačnost ostavljamo za kraj, nastojimo je uključiti u rane faze razvoja putem tzv. "shift left" pristupa. Već pri izradi prvog prototipa, posvećujemo pažnju pristupačnosti u radionicama i dizajnu. To uključuje npr. stvaranje inkluzivnih korisničkih profila, provjeru kontrasta boja, veličinu fontova te čitljivost ekrana.

Do 70% problema s pristupačnošću, kako pokazuju dostupna istraživanja, može se izbjeći već u ovoj fazi, a korištenje alata poput Figma pluginova za pristupačnost čini sve vrlo jednostavnim. Planiramo uključiti osobe s invaliditetom u testiranje već u ovoj fazi, što će dodatno poboljšati pristupačnost.

Tijekom implementacije, držimo se najboljih praksi u razvoju, koristeći već ugrađenu pristupačnost na većini platformi. Pratimo industrijske standarde kako bi većina elemenata bila pristupačna "out of the box."

Na kraju, testiranje igra ključnu ulogu u potvrdi implementacije. Automatizirani alati brzo prepoznaju jednostavnije propuste, poput lošeg kontrasta ili nedostatka alternativnih tekstova. Međutim, pažljivo ručno testiranje, uključujući korištenje alata koje redovito koriste osobe s invaliditetom, ključno je za potvrdu pristupačnosti trenutne implementacije.

Možete li podijeliti neke ključne smjernice ili prakse koje su se pokazale uspješnima u vašem iskustvu?

Kao što smo već spomenuli, ključno je ne ostavljati pristupačnost kao zadnji korak, već uložiti trud u stvaranje solidnih procesa i strategija od samog početka. Za postizanje toga potrebno je postaviti čvrste temelje unutar organizacije, fokusirane na dvije ključne stvari: osvještavanje i edukaciju. U Infinumu smo pokrenuli Inicijativu za pristupačnost koja okuplja stručnjake iz različitih područja poput dizajna, razvoja, testiranja i upravljanja projektima, kako bismo zajedno radili na rješavanju ovih izazova.

Kada je u pitanju osvještavanje, bitno je pružiti brojke o korisnicima kako bi svi bolje shvatili koliki dio našeg društva se susreće s ovim izazovima. Primjerice, mnogi nisu svjesni da na svijetu 16% ljudi ima neku vrstu invaliditeta. Trebamo približiti načine na koje aplikacije mogu biti korištene unatoč ograničenjima te objasniti kako pristupačnost omogućuje dijelu društva da koristi aplikacije, ali ih čini i boljima za sve, poboljšavajući ukupno korisničko iskustvo. Također, važno je podizati svijest o zakonskim okvirima. Iako zakonodavni okviri nisu glavni pokretač za pristupačnost, ipak igraju značajnu ulogu u osiguravanju kvalitete proizvoda te sprječavanju potencijalnih izazova u budućnosti.

Osim toga, ključno je educirati sve članove tima o pristupačnosti, što se aktivno provodi kroz radionice s timovima i naš Accessibility Handbook u sklopu Inicijative za pristupačnost. Razumijevanje, empatija i zajednički napori ključni su za postizanje stvarnih promjena u pristupačnosti.

U Infinumu je nastao i vaš Accessibility Handbook. Kako vidite ulogu takvih resursa u podizanju svijesti i poticanju drugih tvrtki da se posvete pristupačnosti svojih proizvoda?

Accessibility Handbook je nešto što nas zaista veseli. Nastao je iz suradnje stručnjaka iz raznih područja poput dizajna, upravljanja projektima, iOS-a, Androida, Fluttera, JS-a, Wordpressa i QA. Ono što ga izdvaja od drugih online resursa su pažljivo osmišljeni standardi za mobilne uređaje. Trenutni standard, WCAG 2.2, fokusiran je na web, dok se WCAG 3, koji će pokriti mobilne uređaje, još uvijek razvija i ne očekuje se još nekoliko godina.

Pristupačnost je poprilično kompleksna tema s hrpom detalja koji mogu zbuniti početnike - iskusili smo to na vlastitoj koži. Kad se tim upusti u primjenu ovog znanja, moguće su greške, kriva tumačenja informacija, zaborave se neki aspekti implementacije ili suočavanja s problemima koji su izvan osnovnog razumijevanja. Praktično iskustvo postaje ključno kako bismo utvrdili teorijsko znanje i popunili rupe u sjećanju koje svi doživljavamo učenjem novih vještina.

U našem Handbooku smo saželi sve ovo znanje koje smo stekli proučavajući standarde i razmišljajući o tome kako ih primijeniti na proizvode s kojima radimo, kao i na tehnologije koje svakodnevno koristimo. Odlučili smo stvoriti ovaj resurs kako bismo olakšali pristup informacijama osobama koje tek kreću u ovo istraživanje. Vjerujemo da dijeljenjem našeg iskustva i olakšavanjem pristupa znanju možemo potaknuti zajednicu da zajedno stvaramo proizvode koji su pristupačni i korisni za sve.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da oko 16% svjetske populacije ima neku vrstu invaliditeta. Kako ti podaci utječu na vaš pristup razvoju digitalnih proizvoda?

Gledano iz perspektive razvoja digitalnih proizvoda, ako bismo pronašli bug zbog kojeg 16% naših usera ne može koristiti aplikaciju, tretirali bismo ga kao kritičan i preusmjerili puno resursa u njegovo rješavanje. S druge strane, tako lako zanemarimo pristupačnost, a kad to napravimo, svjesno se odričemo 16% potencijalnog tržišta.

Pristupačnost nije samo etički ispravan izbor, već i zdrava poslovna strategija. Ljudi s invaliditetom predstavljaju značajan segment tržišta, a njihova financijska moć igra važnu ulogu u današnjem digitalnom ekosustavu. Brinući se o njima, ne samo da činimo ispravnu stvar, već i širimo doseg naših proizvoda na širokoj razini.

Fenomen poznat kao "cutting curb effect" jasno pokazuje da pristupačnost nije samo o skrbi za određenu skupinu, već o poboljšanju korisničkog iskustva za sve. Aktivno uključivanje ovih korisnika u naš razvojni proces ne samo da ispravlja nepravdu, već stvara proizvode koji su bolji, pristupačniji i korisniji za sve i to je naša misao vodilja.

Kako vi, dakle, pristupate personalizaciji pristupačnosti prema potrebama svake vrste korisnika, uzimajući u obzir različite vrste invaliditeta koje korisnici mogu imati?

Prvo i najvažnije, prepoznajemo da ova grupa ima zbilja širok spektar potreba i želimo omogućiti svima da koriste naše proizvode na najbolji mogući način.

Za one s oštećenjem vida, to može značiti fokus na to da izgled aplikacije bude logičan, da svi elementi imaju alternativni tekst za čitače ekrana, i da korisnici s manjim oštećenjem vida mogu prilagoditi font prema vlastitim potrebama. Za osobe s oštećenjem sluha, važno je da informacije ne ovise samo o zvuku i da svi videi imaju titlove. Oni s motoričkim poteškoćama trebaju mogućnost kretanja aplikacijom pomoću alternativnih pomagala, a touch targeti u aplikaciji moraju biti dovoljno veliki. Za neurodiverzitet je ključno izbjegavati dvosmisleni tekst, osigurati jasne akcije i spriječiti senzorno opterećenje sadržaja. Ima tu još puno toga, ali poanta je aktivno uvažavanje različitih potreba.

Kako će Europski akt o pristupačnosti proizvoda i usluga, koji stupa na snagu 2025., utjecati na poslovanje u developerskom sektoru? Koje su ključne promjene koje tvrtke za razvoj softvera moraju prihvatiti?

Dolazak European Accessibility Acta 2025. u IT sektoru predstavlja značajne promjene. Dosad su pravila bila usmjerena isključivo na državna tijela, no od 2025. će obuhvatiti sve aplikacije. Kako bismo bili spremni na te promjene, moramo poduzeti dva ključna koraka:

Pregled pristupačnosti trenutnih rješenja, što uključuje analiziranje starijih aplikacija kako bismo identificirali nedostatke u pristupačnosti i osigurali njihovu usklađenost s WCAG level AA standardima. Ovaj korak će nam pomoći da unaprijedimo pristupačnost naših postojećih proizvoda.

Optimizacija naših procesa, pri čemu je ključno unaprijediti razvojne procese kako bi pristupačnost bila integrirana u svaku fazu razvojnog ciklusa. To podrazumijeva promjene u načinu razmišljanja i planiranja, s ciljem da pristupačnost postane neizostavan dio našeg rada od samog početka, a ne naknadna briga.

U SAD-u već svi digitalni proizvodi moraju zadovoljiti određene pristupačnosti standarde. Kako su tamošnje regulacije utjecale na pristupačnost proizvoda i je li bilo izazova u prilagodbi?

U SAD-u, primjenom ADA standarda, digitalni proizvodi moraju zadovoljiti pristupačnost već duže vrijeme. Uspostava tih standarda rezultirala je većom sviješću o pristupačnosti u odnosu na EU. Suradnja s američkim klijentima otkrila nam je češći interes za pristupačnost i usklađenost s propisima.

Ova povećana svijest dijelom proizlazi iz rasta broja pravnih postupaka, koji se konstantno povećava svake godine. Budući da radimo s američkim klijentima i fokusiramo se na američko tržište, već više od dvije godine aktivno se pripremamo i educiramo kako bismo unaprijed zadovoljili te zahtjeve.

Vjerujete li da je pitanje pristupačnosti ne samo tehnički, već i društveni izazov?

Apsolutno. Socijalni model invaliditeta, koji je prihvaćen od svih najvažnijih institucija, govori nam da nije samo oštećenje ono što uzrokuje invalidnost, već nemogućnost sudjelovanja u svakodnevnim aktivnostima. Barijere koje društvo postavlja nenamjernom neosjetljivošću na specifične potrebe dijela našeg društva su glavni uzrok isključivanja. Naprimjer, ako osoba s potpunim oštećenjem vida ne može koristiti mobilno bankarstvo kako bi platila režije, uzrok tome nije oštećenje vida samo po sebi, nego neprilagođeno softversko rješenje.

Kod razvoja digitalnih proizvoda često dolazi do nenamjerne pristranosti budući da je većina osoba koje se bave razvojem softvera mlađa populacija bez invaliditeta i prirodno je da previde probleme s kojima se nisu imali prilike susretati.

Zakonske regulative i trud na razini sustava nije dovoljan da bismo podigli svijest - u bilo kojoj industriji, bitno je pokretati dijalog na razini pojedinca, dijeliti iskustva i stvoriti svijest i empatiju prema potrebama velikog i bitnog dijela našeg društva, kako bismo ga učinili pravednijim i inkluzivnijim.

S obzirom na starenje populacije u zapadnom svijetu i specifične izazove koje dolaze s određenom dobi, ovaj problem će biti sve prominentniji i sve je bitnije imati dobra rješenja.

Vaši stručnjaci će uskoro održati jedno događanje na temu pristupačnosti. Kako takvi događaji doprinose širenju svijesti o pristupačnosti?

Održavanje ovakvih događanja o pristupačnosti za nas je prilika da započnemo iskren dijalog unutar industrije. Želimo ne samo podijeliti ono što smo već naučili putem našeg Accessibility Handbooka, već i otvoreno razgovarati s drugima o njihovim izazovima i uspjesima. Pristupačnost, posebno u kontekstu mobilnih uređaja, još uvijek ima puno neistraženih područja, i smatramo da bi bilo šteta da ta vrijedna znanja ostanu skrivena u pojedinim tvrtkama.

Želimo stvoriti zajednički prostor gdje ćemo učiti jedni od drugih. Pristupačnost nije samo nešto što se tiče određenih kompanija ili specifičnih stručnjaka – to je tema koja nas sve povezuje.

Uvjereni smo da će ova vrsta događanja pridonijeti jačanju svijesti o pristupačnosti, a istovremeno potaknuti suradnju prema stvaranju digitalnih proizvoda kojima svi možemo pristupiti na jednostavan i ugodan način.

Kome je događaj namijenjen i što posjetitelji mogu od njega očekivati?

Događaj je otvoren za sve entuzijaste digitalnih proizvoda. Prva serija Accessibility Talksa će pokriti područje dizajna (u Zagrebu), weba (u Skoplju) i mobilnih aplikacija (u Podgorici) na visokoj razini kako bi osvijestila posjetitelje o učestalim izazovima i potencijalnim rješenjima. Fokus nam nije toliko na tehničkim detaljima, već želimo inspirirati publiku, približiti temu pristupačnog dizajna svima i potaknuti ih da istraže kako svoje proizvode mogu učiniti pristupačnijima za sve korisnike. Nadamo se istražiti tehničke detalje u budućim serijama.

Očekujemo raznoliku publiku, uključujući stručnjake iz različitih područja. S obzirom na trenutačan odaziv, vjerujemo da će se pridružiti stručnjaci različitih profila, i da ćemo otvoriti dijalog o ovoj važnoj temi. Jako se radujemo ovom događaju i želimo zahvaliti svima koji pokazuju interes za pristupačnost. Vidimo se tamo!