100 x brže: fotonička platforma mijenja računalstvo
Nova magneto-optička memorija može ponovno pisati više od 2,3 milijarde puta

Japanski i američki istraživači razvili su fotoničku platformu, opisanu u časopisu Nature Photonics, koja bi mogla promijeniti računalstvo kakvo znamo i koristimo. Oni su, naime, iskoristili magnetooptički materijal, cerijem supstituiran itrijev željezni granat (YIG), čija se optička svojstva dinamički mijenjaju kao odgovor na vanjska magnetska polja.
Nova vrsta memorije nudi brzine prebacivanja 100 puta brže od najsuvremenijih fotonskih integriranih tehnologija. Pritom troši otprilike desetinu energije i može se reprogramirati više puta. Uz to, ova magneto-optička memorija može ponovno pisati više od 2,3 milijarde puta, što je jednako potencijalno neograničenom vijeku trajanja.
'Braincopter' za paralizirane
Kirurški implantirano sučelje mozak-računalo može detektirati i dekodirati pokrete prstiju paralizirane osobe i omogućiti joj da igra video igre, izvještava studija u Nature Medicine. Sučelje koje kontinuirano bilježi obrasce električne aktivnosti višestrukih neurona ugrađeno je u lijevu precentralnu vijugu, područje mozga odgovorno za kontrolu pokreta ruke.
Neuronska aktivnost zabilježena je dok je sudionik promatrao virtualnu ruku koja izvodi različite pokrete, nakon čega su istraživači sa Stanforda i Sveučilišta u Michiganu upotrijebili algoritme strojnog učenja kako bi identificirali signale povezane s određenim pokretima prstiju. Koristeći te signale, sustav predviđa pokrete prstiju i omogućava kontrolu prstiju u virtualnoj ruci. Pokreti su programirani za kontrolu brzine i smjera virtualnog kvadrokoptera i dopuštaju upravljanje uređajem preko prepreka u video igri.
Kvazi-čvrsta baterija
Japanski istraživači razvili su quasi-solid-state litij-ionsku bateriju s nezapaljivim čvrstim i tekućim elektrolitima. Ova baterija, predstavljena u časopisu Journal of Energy Storage, ima veću ionsku vodljivost, poboljšane performanse ciklusa i sigurnija je od konvencionalnih LIB-ova, tvrde njeni tvorci sa Sveučilišta Doshisha.
Baterija uključuje silikonsku negativnu elektrodu i NCM811 pozitivnu elektrodu, sastavljenu od osam dijelova nikla te po jednog dijela kobalta i mangana, a elektrode su odvojene čvrstom litij-ionskom staklokeramičkom pločom. Quasi-solid-state vrećice od 30 mAh na testovima su pokazale visok kapacitet punjenja/pražnjenja s dobrim performansama ciklusa i malom promjenom unutarnjeg otpora.
Slike koje se transformiraju toplinom
MIT-ovi istraživači demonstrirali su novu tehniku ispisa zvanu „thermochromorph” koja proizvodi slike koje mijenjaju više boja kad se zagriju. Da bi to postigli, koristili su tinte s komplementarnim karakteristikama, s jednim kompletom koji ide od prozirnog do obojenog, a drugi od obojenog do prozirnog.
Ta bi se metoda, kažu, mogla primijeniti na razne umjetničke i funkcionalne načine, poput šalice kave koja upozorava ako tekućina je prevruće ili ambalaža za lijekove ili kvarljivu hranu koja pokazuje je li proizvod bio pohranjen na sigurnoj temperaturi.
Superbrza kamera inspirirana okom insekata
Kukci imaju složene oči sposobne detektirati kretanje nevjerojatnom brzinom i osjetljivošću. A sad su istraživači Korejskog naprednog instituta za znanost i tehnologiju KAIST razvili kameru koja oponaša ovu sposobnost kako bi postigla ultra-brzo snimanje. Umjesto snimanja svakog kadra potpuno neovisno, kamera snima kadrove s razdobljima koja se blago preklapaju. Ovo povećava omjer signala i šuma koji pak rezultira jasnijom i preciznijom slikom, posebno u uvjetima slabog osvjetljenja.
Kamera, opisana u časopisu Science Advances, tako može uhvatiti objekte koji su 40 puta tamniji od onoga što mogu otkriti tradicionalne brze kamere. Sljedeći korak bit će, kažu istraživali, snimanje 3D slika i izrada slika u super rezoluciji.
Robotski oprašivač
Nova generacija MIT-ovih robotskih pčela za precizno oprašivanje, laganijih od spajalice, može lebdjeti 1000 sekundi, stotinjak puta duže od prijašnjih modela. izvodeći pritom akrobatske manevre poput dvostrukih okreta u zraku.
Novi dizajn, predstavljen u časopisu Science Robotics, robotu nudi i dovoljno slobodnog prostora da ponese sićušne baterije ili senzore koji će mu omogućiti samostalan let.
Mali čip, veliki napredak
Istraživači Sveučilišta Aalto u Finskoj kombinirali su minijaturizirani hardver i inteligentne algoritme kako bi stvorili moćan, kompaktan, isplativ i sposoban alat. Ovaj uređaj, predstavljen u časopisu Science Advances, prepoznaje složene svjetlosne potpise neprimjetne ljudskom oku i navodno je precizan poput glomaznih laboratorijskih senzora.
Senzor može identificirati materijale izravno na temelju njihove luminiscencije, uključujući organske boje, metale, poluvodiče i dielektrike. Spektralnu diferencijaciju postiže električnim odgovorom na svjetlost, što ga čini idealnim za integraciju u male uređaje.